DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 13 <-- 13 --> PDF |
(Pinus heldreichii Christ), a neposredno iza toga i molike (Pinus petice Gute.). Posebnu pažnju posvetio je omorici (Picea omorica Panč.) u nizu priloga (1935, 1941, 1950, 1957, 1963, 1967) tragajući za njenim dis Junktim arealom i novim nalazištima, stvarajući osnove za kasnija sveobuhvatna istraživanja ove endemno-reliktne vrste, posebno je obratio pažnju njenoj zaštiti. Niz radova posvetio je smrči (Picea abies (L.) H. Karst.) i nekim njenim pratiocima (1935, 1941, 1950, 1951, 1957, 1958, 1959, 1962, 1963, 1967, 1970). Isto tako pitanje vrsta roda Abies na Balkanskom poluostrvu i to A. alba Mil, A. cephalonica Loud., A. borisii regis Mattfeld (1964, 1970, 1974), bilo je šire analizirano. Također posvećuje pažnju klekovini bora (P. mugo) u više radova (1941, 1942, 1949, 1951, 1955, 1958, 1959, 1960, 1965, 1967, 1969, 1974, 1979). Brojni i veoma vrijedni su dendrološki radovi, popraćeni sa brojnim arealskim kartama, a odnose se na bjelograb (Carpinus orientalis Mili.) (1941), tilovinu — Petteria ramentacea (Sieb) Presi. (1947, 1949), crni i petosjemeni glog — Crataegus nigra Wald, et Kit., C. pentagyna M. Bieb. (1961), alpsku johu — Alnus viridis (Chaix) DC (1956), mečiju lijesku — Corylus colurna L. (1958), cretnu brezu — Betula pubescens Ehrh. (1957), evropsku, mezijsku i istočnu bukvu — Fagus silvatica L., F. Moesiaca (Dom., Maly) Czeczott, F. orientalis Lypsky (1954), boriku — Daphne blagayana Frey. (1957, 1958, 1965), tisu — Taxus baccata L., sivu topolu — Populus canescens (Alt.) Sm. i neke druge vrste. Posebnu pažnju poklonio je istraživanju roda Fraxinus, i to naročito poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.). U brojnim studijama obradio je horologiju, sistematiku i ekologiju ove vrste, te dao veliki doprinos i praktičnom šumarstvu, odvajajući populacije aluvijalnih područja od populacija gorskog jasena u planinama. Posvetio je interes i crnom jasenu (Fraxinus ornus L.), njegovoj varijabilnosti, kao i bijelom jasenu (Fraxinus excelsior L.) na Balkanskom poluostrvu i u našoj zemlji (1948, 1954, 1955, 1956, 1960, 1962, 1963, 1964, 1965, 1967). U studiji o crnom boru (1958) pokušao je da riješi mnoga zamršena pitanja njegove sistematike i otvorio je brojne probleme za dalja istraživanja dajući i isvoj horološki aspekt na prostrani areal ove vrste drveća. Ne manju pažnju poklonio je i brojnim lišćarskim vrstama drveća, posebno hrastovima, na primjer sladunu (Quercus conferta Kit.), pa je u opsežnoj studiji obradio pitanje njegove nomenklature, areala i mnoga druga i izradio kartu areala. Znatan broj radova odnosi se na vrste roda Acer. To su, prije svega, Acer heldreichii Boiss., A. marsicum Guss., A. platanoides L, A. pseudoplatanus L., A. obtusatum Kit. i drugi, u kojima obrađuje pitanje sistematike i horologije, sa originalnim kartama areala (1942, 1948, 1952, 1963, 1965, 1967, 1971.). Kao rezultat širega taksonomskog proučavanja Fukarek je opisao veći broj novih taksona: Pinus heldreichii Christ, var. pančići Fuk. (1955), Pinus nigradermis Fuk. et Vidak. (1955), Pinus nigra Arn. ssp. illyrica. (Vidak.) Fuk. et. Nik. (1974), Abies macedonica Fuk. (1964), Acer pseudoheledreichii Fuk. (1959), A. pseudoobtusatum Fuk. (1963), A. marsicum Guss. ssp. varbossanium (K. Maly) Fuk. (1965), Fraxinus an |