DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 13     <-- 13 -->        PDF

(Pinus heldreichii Christ), a neposredno iza toga i molike (Pinus petice
Gute.).


Posebnu pažnju posvetio je omorici (Picea omorica Panč.) u nizu priloga
(1935, 1941, 1950, 1957, 1963, 1967) tragajući za njenim dis Junktim arealom
i novim nalazištima, stvarajući osnove za kasnija sveobuhvatna istraživanja
ove endemno-reliktne vrste, posebno je obratio pažnju njenoj zaštiti.


Niz radova posvetio je smrči (Picea abies (L.) H. Karst.) i nekim njenim
pratiocima (1935, 1941, 1950, 1951, 1957, 1958, 1959, 1962, 1963, 1967, 1970).
Isto tako pitanje vrsta roda Abies na Balkanskom poluostrvu i to A. alba
Mil, A. cephalonica Loud., A. borisii regis Mattfeld (1964, 1970, 1974), bilo
je šire analizirano. Također posvećuje pažnju klekovini bora (P. mugo) u
više radova (1941, 1942, 1949, 1951, 1955, 1958, 1959, 1960, 1965, 1967, 1969,
1974, 1979).


Brojni i veoma vrijedni su dendrološki radovi, popraćeni sa brojnim
arealskim kartama, a odnose se na bjelograb (Carpinus orientalis Mili.) (1941),
tilovinu — Petteria ramentacea (Sieb) Presi. (1947, 1949), crni i petosjemeni
glog — Crataegus nigra Wald, et Kit., C. pentagyna M. Bieb. (1961), alpsku
johu — Alnus viridis (Chaix) DC (1956), mečiju lijesku — Corylus colurna L.
(1958), cretnu brezu — Betula pubescens Ehrh. (1957), evropsku, mezijsku
i istočnu bukvu — Fagus silvatica L., F. Moesiaca (Dom., Maly) Czeczott, F.
orientalis Lypsky (1954), boriku — Daphne blagayana Frey. (1957, 1958, 1965),
tisu — Taxus baccata L., sivu topolu — Populus canescens (Alt.) Sm. i neke
druge vrste.


Posebnu pažnju poklonio je istraživanju roda Fraxinus, i to naročito poljskog
jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.). U brojnim studijama obradio je
horologiju, sistematiku i ekologiju ove vrste, te dao veliki doprinos i praktičnom
šumarstvu, odvajajući populacije aluvijalnih područja od populacija
gorskog jasena u planinama. Posvetio je interes i crnom jasenu (Fraxinus
ornus L.), njegovoj varijabilnosti, kao i bijelom jasenu (Fraxinus excelsior
L.) na Balkanskom poluostrvu i u našoj zemlji (1948, 1954, 1955, 1956,
1960, 1962, 1963, 1964, 1965, 1967).


U studiji o crnom boru (1958) pokušao je da riješi mnoga zamršena
pitanja njegove sistematike i otvorio je brojne probleme za dalja istraživanja
dajući i isvoj horološki aspekt na prostrani areal ove vrste drveća.


Ne manju pažnju poklonio je i brojnim lišćarskim vrstama drveća,
posebno hrastovima, na primjer sladunu (Quercus conferta Kit.), pa je u
opsežnoj studiji obradio pitanje njegove nomenklature, areala i mnoga druga
i izradio kartu areala. Znatan broj radova odnosi se na vrste roda Acer.
To su, prije svega, Acer heldreichii Boiss., A. marsicum Guss., A. platanoides
L, A. pseudoplatanus L., A. obtusatum Kit. i drugi, u kojima obrađuje pitanje
sistematike i horologije, sa originalnim kartama areala (1942, 1948,
1952, 1963, 1965, 1967, 1971.). Kao rezultat širega taksonomskog proučavanja
Fukarek je opisao veći broj novih taksona: Pinus heldreichii Christ,
var. pančići Fuk. (1955), Pinus nigradermis Fuk. et Vidak. (1955), Pinus nigra
Arn. ssp. illyrica. (Vidak.) Fuk. et. Nik. (1974), Abies macedonica Fuk.
(1964), Acer pseudoheledreichii Fuk. (1959), A. pseudoobtusatum Fuk. (1963),


A. marsicum Guss. ssp. varbossanium (K. Maly) Fuk. (1965), Fraxinus an