DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Što se tiče prebornih listopadnih šuma tu se osjeća praznina, izuzevši belgijsku šumarsku teoriju i praksu. Belgijanci su uspješno primijenili preborni grupimični oblik gospodarenja u svojim listopadnim šumama. Zato sam odlučio da prenesem našim šumarskim stručnjacima belgijska iskustva kao putokaz i direktivu za naše gospodarenje imajući pred očima naše ekološke, socijalne i gospodarske prilike. Ističem da je preborna grupimična listopadna šuma u našim ekološkim uvjetima izuzetak, koji dolazi u obzir samo ondje gdje se ne može gospodariti po načelima visoke regularne šume. Takav izuzetak dolazi u obzir u privatnim šumama, kao i u šumama s posebnom namjenom. BUKVA U bukovim šumam Ardena u Belgiji Colett e je preko 30 godina primjenjivao kontrolnu metodu i izgospodario preborne oblike šuma. Za te šume utvrdio je po Susmelovom uzoru (1956) korelacije, koje se odnose na L-iocourtovu krivulju kako slijedi: 4.54 s l/H" Dmax = 2,32 H G = 0,73 H k = koeficijent Lio cour t ove krivulje; Dmax = dimenzija zrelosti izražena u prsnom promjeru (cm); da -K G = temeljnica po hektaru = — / ha 4 H = visina dominantnih stabala (statura po S u s m e 1 u). Evo nekih normi koje je utvrdio C o 11 e 11 e (1930, 1948, 1960) za bukove preborne šume u predjelu Haut-Fays (Ardeni): Colettova norma Broj stabala/ha iznad 20 cm p. p. 234 Temeljnica/ha iznad 20 cm p. p. 22 m2 Drvna masa/ha iznad 20 cm p. p. 213 m* Prsni promjer srednjeg stabla 34 cm Drvna masa srednjeg stabla 0,91 m3 218 |