DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 111     <-- 111 -->        PDF

UDC 630*.95:64.027 (Fagusrilov, Quereus sess.) Sum. list CVII (1983):217


PRILOG UREĐIVANJU PRIVATNIH LISTOPADNIH ŠUMA BUKVE
I HRASTA KITNJAKA*


(Preborno grupimično gospodarenje u šumama bukve i hrasta kitnjaka)
Prof. dr Dušan KLEPAC (Zagreb)


SAŽETAK. Šumama hrasta kitnjaka i bukve gospodarimo
na području SR Hrvatske u regularnom obliku, što će reći da
su to visoke šume ili sjemenjače koje pomlađujemo uglavnomoplodnom sječom. Ali ima slučajeva kad smo prisiljeni odustati
od ovog oblika gospodarenja. To se događa u malenim privatnimšumama (gdje je nemoguće uspostaviti sve dobne razrede), u zaštitnim
šumama kao i u šumama Nacionalnih parkova. U tim
slučajevima dolazi u obzir primjena srednje šume, tu i tamo eventualno
panjača a ponegdje i preborna šuma grupimične strukture
koja se sastoji od jednog mozaika jednodobnih sastojina.
S obzirom na to da u nas nemamo iskustava o prebornom gruprimičnom
gospodarenju u listopadnim šumama, proučene su
norme L. SCHAEFFERA (Francuska), BOUDRY-a i GALOUX-a
(Belgija) i SU SMELA (Italija). Analizirajući spomenute norme
može se reći da bi se optimalna temeljnica (koja omogućuje trajnu
regeneraciju šume i koja daje najpovoljniji prihod) trebala
kretati u prosjeku oko 20 m2/ha u bukovim a u prosjeku oko
15 m2/ha u šumama hrasta kitnjaka preborne grupimične strukture.


UVOD


U posljednje vrijeme pristupilo se u SR Hrvatskoj uređivanju privatnih
šuma. S obzirom na to da se vrlo često radi o malom šumskom posjedu listopadnih
šuma u kojima je gotovo nemoguće imati sve dobne razrede, načela
uređivanja visoke regularne šume ne dolaze u obzir. Treba primijeniti
druge gospodarske oblike: srednju ili prebornu grupimičnu šumu a tu i tamo
panjaču. Slični problemi javljaju se u zaštitnim šumama kao i u šumama
Nacionalnih parkova, park-šuma i si.


Principi uređivanja srednjih šuma su u Francuskoj detaljno razrađeni
kako u teoriji tako i u praksi. U najkraćim crtama to sam opisao u svojoj
knjizi »Uređivanje šuma«, Zagreb, 1965, str. 105—106. i 309—311.


* Ovaj je rad izrađen u okviru teme »Istraživanje najpovoljnijih oblika gospodarenja
u različitim tipovima šuma s obzirom na zadovoljenje višestrukih funkcija
šuma«.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 112     <-- 112 -->        PDF

Što se tiče prebornih listopadnih šuma tu se osjeća praznina, izuzevši
belgijsku šumarsku teoriju i praksu. Belgijanci su uspješno primijenili preborni
grupimični oblik gospodarenja u svojim listopadnim šumama. Zato
sam odlučio da prenesem našim šumarskim stručnjacima belgijska iskustva
kao putokaz i direktivu za naše gospodarenje imajući pred očima naše ekološke,
socijalne i gospodarske prilike.


Ističem da je preborna grupimična listopadna šuma u našim ekološkim
uvjetima izuzetak, koji dolazi u obzir samo ondje gdje se ne može gospodariti
po načelima visoke regularne šume. Takav izuzetak dolazi u obzir u
privatnim šumama, kao i u šumama s posebnom namjenom.


BUKVA


U bukovim šumam Ardena u Belgiji Colett e je preko 30 godina primjenjivao
kontrolnu metodu i izgospodario preborne oblike šuma. Za te
šume utvrdio je po Susmelovom uzoru (1956) korelacije, koje se
odnose na L-iocourtovu krivulju kako slijedi:


4.54


s
l/H"


Dmax = 2,32 H


G = 0,73 H


k = koeficijent Lio cour t ove krivulje;


Dmax = dimenzija zrelosti izražena u prsnom promjeru (cm);


da -K


G = temeljnica po hektaru = — / ha
4


H = visina dominantnih stabala (statura po S u s m e 1 u).


Evo nekih normi koje je utvrdio C o 11 e 11 e (1930, 1948, 1960) za bukove
preborne šume u predjelu Haut-Fays (Ardeni):


Colettova norma


Broj stabala/ha iznad 20 cm p. p. 234
Temeljnica/ha iznad 20 cm p. p. 22 m2
Drvna masa/ha iznad 20 cm p. p. 213 m*
Prsni promjer srednjeg stabla 34 cm
Drvna masa srednjeg stabla 0,91 m3


218




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 113     <-- 113 -->        PDF

Struktura broja stabala (N), temeljnice (G) i drvne mase (V):


N G V
Tanko drvo (20 — 32 cm)
Srednje debelo drvo (34 — 50 cm)
Debelo drvo (> 50 cm)
67°/o
29»/«
8,D/o
34%
40%
26%
31»/o
28Vo


Dimenzija zrelosti je 70 cm, premda bi mogla biti 90 cm. Koeficijent
Liocourtove krivulje je 1,46.


Prirast iznosi 3 do 6 m3/ha na godinu, što ovisi o bonitetu staništa;
prema tome računa se s prosjekom od 4,5 m3/ha krupnog drva (iznad 20 cm),
što odgovara otprilike IV bonitetnom razredu po Wiedeman n u. Dakako,
da je na boljim staništima prirast veći čak i do 7,0 — 7,6 m3/ha godišnje prema
D a g n e 11 e (1960) i to na staništima koja odgovoraju II bonitetu prema
Widemannu.


Nezavisno od Coiettov e norme možemo sami izračunati normu
za bukove preborne šume na temelju korelacije da je D = 20 d, gdje je


(D) promjer projekcije bukove krošnje a (d) odgovorajući prsni promjer.
Uzmimo dimenziju zrelosti (Dmax) 60 cm prsnog promjera. Na jednom hektaru
obrasle površine rezervirajmo za stabla ispod 10 cm prsnog promjera
2.000 m2 a ostatak dodijelimo svakom debljinskom stupnju jednako, tj. 800
m2. Uzimajući u obzir spomenutu korelaciju (D = 20 d), možemo izračunati
broj stabala u svakom pojedinom debljinskom stupnju po formuli:
800


N d =
iz
4
(20 d)2
1
N, = 2,548
d2
Tablica 1
d cm 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 Ukupno
N 113 64 41 28 21 16 13 10 8 7 321
G m2 2,00 2,01 2,01 1,98 2,02 2,01 2,07 1,96 1,90 1,98 19,94


U tablici 1 navedeni isu izračunati podaci o normalnom broju stabala i
normalnoj temeljnici po jednom hektaru, koja iznosi oko 20 m^lha. Premda
se naprijed navedeni moj obračun može teoretski kritizirati, ipak nam daje
praktički dobre rezultate koji su u skladu s Colettovom normom.


Ako normalnu temeljnicu od 20 m2/ha pomnožimo srednjom oblikovisinom
od 10 metara, dobivamo normalnu drvnu zalihu od 200 m3/ha. To je
norma za srednje ekološke prilike. Vrlo je zanimljivo da približno isti




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 114     <-- 114 -->        PDF

rezultat dobivamo ako upotrijebimo podatke iz naših Uputstava za doznaku
stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama od 1937. godine. Ta
»Uputstva« propisuju između ostaloga minimalnu drvnu masu koja mora
ostati u prebornilm bukovim šumama poslije sječe. Na srednjim ekološkim
prilikama ta minimalna masa za spomenute bukove šume iznosi 190 m3/ha.
Normalna drvna zaliha se može lako izračunati; ona iznosi: 190 m» + 190 x
x 0,15 = 218,5 ma/ha.


Prema tome, čini se, da je za praksu prihvatljiva spomenuta norma,
koju sam izveo, jer je u skladu s domaćim i stranim iskustvima:


Instrukcije


Colette Klepac (Uputstva) od 1937.
(šurić)
G/ha 22 m2 20 m2
V/ha 213 ms 200 ma 218 ms


Ističemo, da su to vrijednosti za srednje ekološke prilike. Na boljim
staništima spomenute vrijednosti bit će nešto više, na lošijim nešto niže.


HRAST KITNJAK


Normu za prebornu grupimionu šumu hrasta kitnjaka izradio je L.
Schaeffe r u Francuskoj (1960). Evo ka´ko je on obračunao tu normu.


Normala za preborne listopadne i srednje šume može se izvesti po istim
pravilima. Razlika leži u tome što je u srednjoj šumi dobar dio površine rezerviran
za panjaču, a kod preborne listopadne šume svedeno je to na minimum.
U listopadnoj prebornoj šumi računa se da pomladak, mladik i šibljak
zauzimaju oko 1/5 površine šume, što će reći oko 2.000 m2 po hektaru.


Ako uzmemo dimenziju zrelosti (Dmai) od 7 cm prsnog promjera, onda
imamo 12 debljinskih stupnjeva po 5 centimetara počevši od debljinskog
stupnja 15. Ako rezoniramo analogno kao u visokoj regularnoj šumi, dolazimo
do zaključka da na svaki pojedini debljinski stupanj otpada 667 rn2


(8.000 m2 : 12).
Pretpostavimo sada da projekcije krošanja stabala imaju promjer (D),
koji se može u hrastovoj prebornoj šumi izraziti kao funkcija prsnog promjera
(d) istog stabla ovom jednadžbom:


D = 20 d + 1,5


Broj stabala u svakom debljinskom stupnju može se izračunati na ovaj
način.
667
Nđ =


n


(20 d + 1,5)2
4
220




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Nakon transformacija dobivamo ovaj izraz za broj stabala:


850


Nd
(20 d + 1,5)2


Uvrstivši za (d) — u metrima — različite vrijednosti od 15 do 70, dobivamo
broj stabala (N) u pojedinim debljinskim stupnjevima kako je nave


deno u tablici 2.
Tablica 2
dNG
15
42
0,74
20
28
0,88
25
20
0,98
30
15
1,06
35121,15
40
9
1,13
458
1,27
506
1,18
555
1,19
605 4
1,41
654
1,33
70
1,54
2

13,8


Iz podataka o broju stabala lako se izračuna temeljnica (G) po jednom
hektaru. Ona iznosi 13,86 m2.


Koliko mi je poznato u Francuskoj nije ostvaren spomenuti model.
Zato ćemo posegnuti za podacima i normama gdje su oni realizirani. To je u
Belgiji.


MODEL — PO BOUDRY


Boudry-model se odnosi na III bonitet po Schwappach u s
time da se radi o mješovitoj šumi hrasta kitnjaka s primjesom javora, graba
i šumskih voćaka. Taj je model zamišljen za Arđene na zapadu Meusse.


Boudry — model


{Podaci se odnose na stabla deblja od 20 cm p. p.)


Hrast Različite vrste Ukupno
N/ha 183 35 218
G/ha 12,9 m2/ha 2,2 ma/ha 143 ms/ha
V/ha 122 m3/ha 21 m3/ha 15,1 m2/ha
Prsni promjer srednjeg stabla 31 cm 28 cm 30 cm
Drvna masa srednjeg stabla 0,67 m» 0,60 m3 0,63 m3


Dimenzija zrelosti: 70 cm
Godišnji prirast: 3,2 m3/ha hrasta kitnjaka
0,9 m3/ha ostalo


Ukupno: 4,1 ma/ha
Liocourtov koeficij«mt: 1,55


Galoux — model


Galou x je svoj model postavio na temelju istraživanja u hrastovoj šumi
površine 23,13 ha (La fagne de Chimey), gdje je izvršena kompletna inventura 1933,
1946, 1951. i 1974. godine.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 116     <-- 116 -->        PDF

Galoux-ov model


N/ha 193
G/ha 16,96 m2/ha
V/ha 151 ma/ha
Prsni promjer srednjeg stabla 33 cm
Drvna masa srednjeg stabla 0,78 ms
Dimenzija zrelosti 70 cm
Liocourtov koeficijent 1,4
Godišnji prirast 3,0 m3/ha


Struktura broja stabala (N) temeljnica (G) i drvne mase (V)


Boudry , 1952 N G V
20 — 25 cm 74,735 — 50 cm 22,0°/» 39,7%, 40,0%
> 35 cm 3,3% 12,6% 11,8%
Galoux , 1953
20 — 30 cm 66,5o/o 34,8% 31,4%
35 — 50 cm 26,5% 39,2% 40,3%
> 55 cm 7,0% 26,0% 28,3%
Na temelju novijih mjerenja Galou x ipak misli (1974.) da je norma


iz 1953. nešto prejaka i da stoga otežava pravilnu prirodnu regeneraciju.
Zato predlaže da Liocourto v koeficijent bude 1.45 i da se broj stabala
od 195/ha smanji na iznos od 180/ha (misli se na stabla deblja od 20 om p. p.).
Tome bi odgovarala temeljnica od 14,9 m2/ha i drvna masa od 132 m3/ha.


Smatra se, da Galoux-ova norma koja je postignuta na temelju
istraživanja tijekom 3/4 stoljeća, predstavlja jedan reprezentativni primjer
za mnogobrojne preborne šume hrasta kitnjaka u Belgiji.


Istim problemom bavio se u Italiji S u s m e 1. On je u svojoj najnovijoj
studiji (1982.) izrazio norme prebornih šuma hrasta kitnjaka pomoću visine
dominantnih stabala (H) ili po njemu nazvane stature što je on ranije (1956.)
učinio za jelove prebome šume- Te su norme pokazane u tablici 3. iz koje se
vidi da se Susmelove korelacije podudaraju sa Galoux- ovim normama,
ako se uzme u račun visina dominantnih stabala od 30 m. To je
S u s m e 1 potkrijepio svojim istraživanjima o uređivanju hrastovih šuma
stare Republike Venecije. Te hrastove šume bile su raznodobne i uređene
tako da su služile za proizvodnju hrastovih sortimenata za brodogradnju i to:
savinutih sortimenata u donjoj, rijetkoj etaži, i pravnih sortimenata u gornjoj
etaži.


Tablica 3


Galoux S: us m e 1
1976 1970—1981 1982
3 3
K 1,45 4,1 : ya = 1.32 4,5 : J/H = 1,45
N/ha
G/ha (m2)
180
15
160 — 200
0,5 H = 15
160 — 200
0,5 H = 15
Vn/ha (nH) 132 0,25 H2 = 225 0,15 Ha = 135
Dmax (cm ) 75 2 H = 60 2,5 H = 75




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 118     <-- 118 -->        PDF

le traitement en taillis compose mais quelqueföis il semble preferable adopter la
futaie jardinee par bouquets. Jusqu´ä present nous n´avoms pas des experiences
das ce domaine-la. C´est pourquoi nous avons etudie les normes du peuplement
de L. Schaeffer en France, de Boudry et de Galoux en Belgique et de Susmel en
Italie concernant les forets jardinees par bouquets du hetre et du chene rouvre.
Voilä, une petite remarque: tous sont d´accord que la surface terriere normale
(qui permet une regeneration permanente et qui donne un accroissement favorable)
doit etre en moyen environ de 20 m2/ha pour la foret du hetre et en moyen environ
de 15 mä/ha pour la foret du hetre et en moyen environ de 15 m^/ha pour
le chene rouvre.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 117     <-- 117 -->        PDF

ZAGLAVAK


Istraživanja i iskustva o prebornom grupimičnom gospodarenju u šumama
lirasta kitnjaka i bukve pokazuju da se optimalna temeljnica kreće
oko 15 m2/ha za hrast kitnjak a oko 20 m2/ha za bukvu. Takva temeljnica
omogućuje trajnu prirodnu regeneraciju šume i daje penmanetni prihod.
Daljna istraživanja će pokazati određene detaljne i eventualne promjene.


LITERATURA


Colette , L.: Le developpement du Hetre-type en futaie jardioee, Extrait du
Buletin de la Societe Royale Forestiere, 1951.
Colette , L.: La coupe, intensite et roatation, Bulletin de la Societe Royale Forestiere
de Belgique 1952.
Colette , L.: Les temps de passage, Bulletin de la Societe Royale Forestiere
de Belgique, 1952.
Colette , L.: Trerate annees de Contröle an Hetraie jardinee, Station de Recherches
des Eaux et Forets Groenendaal-Hoeilaart, Belgique 1960.


Galoux , A.: Traitement experimental d´une chenaie en futaie jardinee par bouquets,
Station de Recherches des Eaux et Forets, Travaux — Serie B No 4,
Belgija, Groenendall — Hoeillaart, 1976.


Klepac , D.: Preborno gospodarenje šumama u našoj zemlji i u svijetu, Šumarski
list 11—12, Zagreb 1979.
Roisin , P.: La foret des loisirs, Gembloux 1975.
Roisin , P.: Sylviculture des futaies feuilleues jardinees ou d´allure jardinee en
Belgique, Revue forestiere francaise, Nancy, numero special 1981.
Schaff e r, L.: Principes d´estimation forestiere Nancy 1960.
Susmel , L.: Direttive e Norme di Pianificazione Forestale. Dipartimento Foreste,
Servizio per la Pianificazione Forestale, 1978.
Susmel , L.: I rovereti ddsetanci ieri e oggi, Economia Montana, No 4, Roma
1982.


Contribution ä l´amenagement des petites forets privees feuillus
(Traitement des forets du hetre et du chene rouvre en futaie jardiee
par bouquets)


Prof, dr Dušan Klepac (Zagreb)


Resume


En Croatie nous traitons en general nos forets du hetre et du chene rouvre
en futaie reguliäre, mais il y a des cas quand nous sommas oblige de changer
ce mode du traitement — par exemple: dans las petites forets privees, dans les
forets de Pares Nationaux, dans les forets de protection etc. On y peut appliquer