DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 31 <-- 31 --> PDF |
RAZNO 1938. Pregled flore šuma na Ravnoj planini — Jahorini kod Sarajeva. Prikaz jedine, nešto starije, rasprave Karla Maly-a. Glasnik Zemaljskog muzeja za Basnu i Hercegovinu, knj. L, 1938. 1951. Karl Maly (1874—1951): Grundlagen zur Kenntnis der Flora in Travnik 1952. Dvadeseta godišnjica smrti dr Nedeljka Košanina (s dr. K. Bošnjakom, i dr. K. Romigerom). G. B. I. 5 (1952), sv. 1—2, str. 457—468. Karl Maly (1874—1951): Grundlagen zur Kenntnis der Flora in Travnik in Bosnien. G. B. I. 5 (1952) br. 1—2 i Separat 127 str. 1954. »županjački elaborat« i njegovo značenje za sanaciju privrede na području zapadne Bosne. »Veterinaria« 3 (1954), sv. 3—4, str. 655—670. 1959. i 1963. U Šumarskoj enciklopediji obradio je oko 20 šumskih vrsta a koji se prenose i u II izdanje Š. e. KRATICE ZA NASLOVE ČASOPISA G.B.I. — Godišnjak Biološkog instituta Univerze u Sarajevu G.Š.P. — Glasnik za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu N. star. — Narodne starine N.Š. — Narodni šumar Ö.B.Z. — Österreichische botanische Zeitung Radovi N.D. — Radovi Naučnog društva Bosne i Hercegovine Schw. Z.P. — Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen š. — šumarstvo Š.L. — Šumarski list Radovi ANUBiH — Radovi Akademije nauka i umjetnosti BiH Radovi PŠFB — Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, B. Šumarstvo M.O.D.P.G. — Mitteilungen der ostalpinen-dinarischen pflanzensioziologischen Geselschaft (Pa dova, Wien, Insbruck, Camerino) Z.P. — Zaštita prirode, časopis Republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Srbije |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 30 <-- 30 --> PDF |
RADOVI IZ ZAŠTITE PRIRODE 1952. Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija Nacionalnog parka »Sutješka «. ANUBiH. Posebno izdanje, knj. 11. 1954. Prirodne rijetkosti u NR BiH i njihova zaštita. N. star., sv. 2/1954, str. 37—52. 1955. Neka razmatranja o zaštiti prirode i prirodnih rijetkosti u Bosni i Hercegovini (zajedno s Ing. V. Ržehakom). N. Star., sv. 3/1955, str. 275—288. Zaštita endema Pančićeve omorike u Bosni i Hercegovini. N. star., sv. 3/1955, str.290—298. 1956. Prašuma Perućica u NR Bosni i Hercegovini. Z. P., br. 7 (1956). 1958. Internacionalni simpozij o problemima zaštite prirode (1957). Z. P., br. 12 (1958). Nacionalni parkovi Jugoslavije. U publikaciji »Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije« (1945—1956). Beograd, 1958, str. 63—77. 1959. Neke značajne i retke vrste drveća i grmlja u Jugoslaviji. Z. P., br. 15 (1959). BIBLIOGRAFIJE 1950. Materijali za bibliografiju o kršu. Izd. »SVJETLOST« Sarajevo, 1950, 211 str. 1960. Bibliografija članaka, priloga i drugih saopštenja objavljenih u razdoblju 1947—1956—1959. Narodni šumar, Prilog 1961. Bibliografski pregled biljnogeografskih i fitocenoloških radova o šumama Jugoslavije, (Sveska: Uloga i mjesto fitocenologije u savremenoj šumarskoj privredi) Izdanje N. Š.: 193—220, Sarajevo 1981. Hronološki obrađena bibliografija Flore Bosne i Hercegovine (Razdoblje od 1878. do 1941. godine), Manuscript. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 29 <-- 29 --> PDF |
1975. Hrastove šume Bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti, JAZU, Pos. izd. knj. II, Zagreb. Sastav i porijeklo termofilnih zajednica medunca i bjelograbiča na područjucentralne Bosne, G. B. I., Vol. XXVIII, Sarajevo, pp. 83—100 1977. Die Verbreitung der Buchenwälder in den südwestlichen Raum Pannoniens. Studia phytologica in honorem Jubiilantes A. O. Horvat, Meozeik, pp. 33—37 The Vegetation of the Adriatic Karst region and its reconstruction with regard of the problem of humane invironement protection. Proceeding of the intern. Sympos. Tokio (Edit. Maruzen co. ltd.) pp. 123—132 Die Gliederung der illyrischen Florenprovinz in natürliche Vegetationsgebietemit Hilfe der Waldgeselschaften. Centrablatt f. d. Gesammte Forstwesen, Jahrg 94 Heft 3, Wien pp. 154—162 Granice i podjela jadranskog kraškog područja na osnovu prirodne vegetacije, Š. L., br. 10—12, Zagreb, pp. 417—435 Fitogeografska istraživanja i kartiranje šuma u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1950. do 1970. godine. Zbornik X. Kongresa geografa Jugoslavije (15—20. IX 1976) Beograd, pp. 81—88 1978. Verbreitungsgebiete einiger Charakterarten der slowenischen und croatischen Buchenwälder, und ihre Bedeutung für die regionale Gliederung des Dinarischen Floren gebiete. Mitteil. d. Ostalp. dinar. Geselsch Vegetationskur Vol. 14, Ljubljana (Spomensveska Maksu Wraberu) pp. 147— —157 Zu den südosteuropäeischen Urwäldern. Allgemenine Forst. Zeitschrift, München, No. 24, pp. 708 Petit contribution ä la connaisence des. forets du Midi de la France. Documents phytosoziologliques N. S. Vol. II Lille (Edit. J. Cramer, Vaduce) pp. 191—194 Rasprostranjenost i ekološka indikativnost srcolikog ćopotca (Listera cordata (L) R. Brown) na Balkanskom poluotoku. Glasnik Zem. muzeja N. S. Sv. XVII — Prirodne nauke Sarajevo, P. P. 153—168 1979. Die pflanzengeographische Abgrenzung des illyrischen von moesichen Gebiet. Phytocoenologia, Nr. 6 Festband Tüxen Stuttgart, Braunschweig, pp. 434— —438 Šumske biljne zajednice Jugoslavije — 77. Kongres ekologa Jugoslavije (Zadar) p.p. 55—69 1980. Entwurf einer Vegetationskarte Jugoslawiens in Masstab 1:1,000.000 — Folia geobotanica et phytotaxonomica CSAS Nr. 15/2 Praha p,p. 183—189 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Zajednica endemne munike na planini Prenju u Hercegovini. Acta botanica Croat. Vol. XXV. 61—63, Zagreb 1967. (et F a b i j a n i ć, B.i . Stefanović, V.) Zajednica bukve i javora gluvača(Acer obtusati-Fagetum, Fab. Fuk. et Stef. 63) jugozapadnih padina zapadnih Dinarskih planina, M. O. D. P. G. Arbeiten H. J.: 81—88. Tab. (et F a b i j a n i ć, B.) Die Tanne und die Tannenwälder am südlichen Rande des Pannonischen Bekens (Manuscr.). Referat na Sliimp. u Beču, Istočno- alpsko-din. sekcije. 1968. Geobotanische Grundlagen für höhere systematische Einheiten der Waldgesellschaften. Intern. Symp. Stolzenau 1964 »Pflanzensoziol. Systematic« den Haag (Edit R. Tuxen) 98—111, Stolzenau (et Fabijanić, B.) Versuch einer pflanzensoziologische Gliederung der Wald-und Šibljak-Gesellschaften Bosniens und der Herzegovina. Intern. Symp. Stolzenau 1964. Pflanzensoziologische Systematik den Haag (Edit. R. Tuxen): 112—123, Stolzenau 1969. Šibljačke zajednice predplaninskog pojasa nekihbosanskohercegovačkih planina. Acta botan. croat. XXIII: 75—79, Zagreb Dosadašnja floristička i vegetacijska istraživanja na području Nacionalnogparka »Sutješka«. Posebna izdanja ANUBiH XI: 73—90, Sarajevo Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka »Sutješka«. ANUBiH. Pos. izd. XI, knj. 3. 1970. Beitrag zur Kenntnis der oberen Waldgrenze in einer Gebirgszügen der südlichen Dinariden. Mitt. D D. P. G. 11: 45—54 Tagung, Innsbruck Die Fichte und die Fichtenwälder in ihren südlichen Arealgrenzen in der Balkanländer. ANUBiH Radovi XXXIX, knj. 11: 147—174, Sarajevo Fitocenološka istraživanja i kartiranja šumskih i šibljačkih zajednica na hercegovačkim planinama Orjen, Prenj i Čvrsnica. Radovi ANUBiH XXXIX, knj. 11: 175—229, Sarajevo Šumske zajednice prašumskog rezervata Peručica u Bosni. ANUBiH. Poseb. izdanja XV. knj. 4: 157—262, Sarajevo Die Fichte und die Fichtenwälder an ihren südlichen Arealgrenzen in den Balkanländer. ANUBiH, knj. XXXIV, knj. 11: 147—174, Sarajevo 1971. Šume borova na jugo slovenskom kršu. JAZU, Pos. izd. sa Simpozijuma »Zaštita prirode na našem kršu«, 145—162, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Istraživanje i kartiranje šumske vegetacije i šumskih fitocenoza u BosniHercegovini, (Sveska: Uloga d mjesto fitocenologije u savremenoj šumskoj privredi) Izdanje N. Š.: 182—192, Sarajevo 1962. Inverzije vegetacije na planinskom masivu Igman-Bjelašnica, (Prilog poznavanju biljne geografije Dinarskih planina) N. Š. XVI 1—2: 35—46, Sarajevo Einiges über die südeuropaeischen EichenD. P. G. Ht. 2: 82—85, Padova und Schwarz kieferwälder, M. O. Das Quercetum confertae herzegovinicum in Narenta-tal. Angewandt. Pflan zensoz. HT. 18/19. M. O. D. P. G. See. Int. Ver. Ht. 3: 37—45, Wien Zajednice i tipovi šuma Dinarskih planina. 1. Sistematsko mjesto balkanskih šibljaka, N. Š. 10—12: 503—508, Sarajevo Inverzija vegetacije na planinskom masivu Igman-Bjelašnica, N. Š., sv. 1—3, Sarajevo Geobotaničko kartiranje Sovjetskog saveza, Š. L. 1—2, Zagreb, 63—73. Drugi radni sastanak Sekcije za istočne Alpe i Dinarske planine Međunarod nog udruženja za istraživanje vegetacije (Brixen, 3—7. VII. 1961). N. Š., 1—3: 257—260, Sarajevo Treće savjetovanje biljnih sociologa sa područja istočnih Alpi i Dinarskih planina (Klagenfurt, 14—18. VII 1962), N. Š. XVI, 6—7 Sarajevo, 416— —423 1963. Die Ausarbeitung einer detaillierten Waldkarte Bosnien und Hercegovina auf pflanzesoziol. Grundlage. Bericht über das internaz. Sympozium fur Veget. Kartierung 363:368, Stolzenau Prilog poznavanju dendrogeografskih i fitocenoloških odnosa planina sjeverozapadne Crne Gore, Radovi N. D. BiH. knj. 6: 113—166, Sarajevo (Coll. Fabijanić, B., Stefanović, V.) Lepenica — Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije, Poseb. izd. N. D. BiH knj. III LepenSca: 85—129, Sarajevo 1964. Fitocenološka ekskurzija kroz sjeveroistočnu Poljsku, N. Š. 1—2: 46—54, Sarajevo Die Tannen und Tannenwälder der Balkanhalbnisel. Schweiz. Zeitschrift für Forstwesen, Nr. 9/10, 518—533 Zürich Istraživanja i kartiranja šumskih fitocenoza Bosne i Hercegovine (Izvještaj o izvršenim radovima u 1963. god.), N. Š. XVIII 7—8: 363—374, Sarajevo 1966. Beitrag zur Kenntnis der Waldvegetation auf Melaphyrgestein südostlichen Bosnien (Dinarische Alpen) — Angewatndte-pflanzensoziologiie 19, M. O. D. P. G. Sektion der IV. 5. (Tagung Chur 1964): 133—137, Wien |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 26 <-- 26 --> PDF |
1957. Fresnica (Dryas octopetala L.) i njena veza s tragovima diluvijalne glacijacije, Geografski pregled I: 60—64, Sarajevo Radovi na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije u Bosni i Hercegovini, N. š. X 10—12: 359—378, Sarajevo 1958. Fitocenološka raspodjela bosanskog i hercegovačkog krša, Zbornik »Krš Bosne ii Hercegovine« 3: 139—143, Split Zajednica jele i ljigovine (Rhamneto-Abietetum) na hercegovačkim i zapadnobosanskim planinama, G. B. I. X., 1—2: 103—113, Sarajevo Šumske biljne zajednice izdvojenog prašumskog rezervata »Peručica«, N. Š. XII, 10—12: 741—743, Sarajevo (et S t e f a n o v i ć, V.) Istraživanja i kartiranja šumske vegetacije planina Jahorine, Igmana, Ljubične, Veleža i područja oko rijeke Drine, N. Š. XII, 10—12, Sarajevo (etStef anović, V.) Prašuma Peručica i njena vegetacija. Radovi P. Š. F. B., Š., III, 3: 93—146, Sarajevo 1959. Istraživanje i kartiranje šumskih fitocenoza na području Bosne i Hercegovine u 1959. god., N. Š. XIII, 11—12: 669—678, Sarajevo Nacionalni parkovi Jugoslavije, Zbornik »Razvoj šum. i drv. industrije Jugoslavije 1945—1956. god. Izdanje SDITŠDIJ 63—67, Beograd Šibljaci mukinjice (Sorbus chamaemespillus) Crantz.) na planini Plazenici u Bosni, G. B. I., sv. 1—2, Sarajevo Geografija šuma, Šumarska enciklopedija, sv. I, 427—433, Zagreb 1961. Osnivački sastanak Sekcije za istočne Alpe i Dinarske planine Intern, udruženja za istraživanje vegetacije (Austrija 25—28. VII I960.), N. Š.: 183— —187, 3—4, Sarajevo Ekskurzija u austrijske Karavanke i Kornijske Alpe, N. Š., 3—4, 187—190, Sarajevo Šumarska botanička ekskurzija kroz francuske Alpe i centralni masiv Francuske, N. Š., 1—2, 59—72, Sarajevo Problemi šumskih staništa, selekcija drveća i uzgoja šuma, XIII Kongres IUFRO, Wien — N. Š., 10—12, 536—541, Sarajevo Fitocenološka istraživanja, Zbornik »Razvoj šumarstva i drvne (industrije Jugoslavije 1945—1956«. Izdanje SDITŠDIJ, 317—326, Beograd Ein Höhenprofil durch die Waldegesselschaften an Süd- und Nordhänge des Velež-Gebirge in der Hercegovina (Dinarische Alpen), M. O. D. P. G. Ht, 1, 23—29, Padova Prilog diskusiji o mjestu i ulozi fitocenologije u šumarstvu, Š. L. 1—2: 63— —73, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Unterschiede in der Dendroflora des westlichen und östlichen Gebiete der Balkanhalbinsel. Problems of Balkan Flora and Vegetation (Proced. I. Intern. Symposium an Balkan Flora and Veget. Vama, Jun 7—10 1973) Edit. Bulgar. Acad, of Sciences, Institut of Botank, Sofija, Pp. 156— —161 1977. Die japanische Baum-und Straucharten in den Parken und forstlichen Anpflanzungen Jugoslaviens. Proceeding od the internat. Symposiuni. Tokio. Edit. Myruzen Co. Ltd., Pp. 123—132 1979. Savremeni pogledi na taksonomiju i nomenklaturu bjelokorog bora — munike (Pinus leueodermis Ant. i Pinus Heldreichii Christ). Glasnik Zemaljskog muzeja N. S. Sv. XVIII Prirodne nauke, Pp. 63—87, Sarajevo 1980. Dendrologisches aus Illyrien. Wissenschaftliche Zeitschrift der Humbodt Universität Berlin. Mathem.-Natur R. Bd. XXIX/3 pp. 329—331 Klasični rodovi Spartium L. i Cytisus L. (Fabaceae) u savremenoj taksonomskoj interpretaciji, i napomene uz neke kritične jugoslavenske vrste. Materijal za simpoz. IV. Biosistematičara Jugoslavije. Đerdap (23—27) IX. 1980. (Rezime neobjavljenog rukopisa.) RADOVI IZ FITOCENOLOGIJE 1954. Istraživanje flore i vegetacije Bosne i Hercegovine, G. B. I., sv. 1—2: 111— —168, Sarajevo 1955. Kartiranje šumske vegetacije i zadaci Zavoda za šumarsku botaniku u Sarajevu, N. Š. 9—10: 341—360, Sarajevo Prilog poznavanju šumskih zajednica u kojima se javlja poljski jasen, Š. L. 1—2: 30—40, Zagreb Coll. avec Braun B lan quet, J.) La foret de Pinus zalzamanii de Saint Gut. hem le Desert. Stat, intern, mediterr. et alpine (Sigma Montpellier). Comm. No. 133 (Collctanea botanica Vol. 4, fasc. III.: No. 33: 435—489 1956. Prilog poznavanju šumske vegetacije nekih zapadno bosanskih i hercegovačkih planina (Šator, Golija, Hrbljine, Cincar i Matovan), N. Š. 3—4: 125— —134, Sarajevo Zajednica klekovine bora (Pinetum mughi Hrf.) i neke njene razvojne tendencije na bosansko-hercegovačkim planinama, š. L. 11—12: 343—357, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Betrachtungen über einige dem Gebiete der Balkanländer und Rumänien gemeinsame Baum- und Straucharten, Revue Roumaine de Biologie- Ser. B´otanique Nr. 14: 33—46, Buourest 1970. Areali rasprostranjenosti bukve, jele, smrče na području Bosne i Hercegovine, ANUBiH Radovi XXXIX, knj. 11—231, Sarajevo Bemerkungen zu einigen balkanischen und balkano-karpatische Baum-und Straucharten — Feddes Repertorium, 81, 1—5: 163—170, Berlin Die Fichte und die Fichtenwälder in ihren südlichen Arealgrenzen in der Balkanländer, ANUBiH, Radovi XXXIX, knj. 11: 147—174, Sarajevo 1971. O jednom iz dalmatinske flore izgubljenom javoru (Acer platanoides ssp. fallax Pax 1889), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Šumarski simpozij prigodom 300 godišnjice Sveučilišta te 50 godišnjice šumarske fakultetske nastave u Zagrebu, 7—14, Zagreb O novejših rezultatih proučavanja areala rasprostranjenosti oskolisneka jasena (Fraxinus angustifolia Vahl), Gozdarski vestnik No. 6—7: 193— —201, Ljubljana 1972. Značaj nekih naših autohtonih vrsta za hortikulturni problem šumarstva, drvne industrije i hortikulture, Simpozij povodom proslave 50. godišnjice Šumarskog fakulteta u Beogradu. Str. 619—628. 1974. Prvi počeci i razvoj dendroloških istraživanja Balkanskog poluotoka. Radovi ANUBiH, Vo. LIV. Odj. prir. mat. nauka knj. 15. Sarajevo. Pp. 5—44 Neke vrste drveća i grmlja, koje su pogrešno navedene u Flori Bosne i Hercegovine i susjednih krajeva. Ibidem pp. 45—60 Drveće i grmlje koje ne raste ili je veoma rijetko na peridotitsko-serpentinastim staništima (Koautori V. Beus i J. Travar) Ibidem pp. 77—102 Prilog poznavanju sive topole u Bosni i Hercegovini (Koautor N. Janjić). Uidem pp. 61—75 Novi oblik crnog bora iz okoline Višegrada u Bosni (Koautor M. Nikolić). Zbornik radova sa Simpozija 100 godišnjice prve Jugoslavenske dendrologije Josipa Pančića. SANU — Naučni skupovi. Knj. I Beograd, pp. 25—29 Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u Bosni i Hercegovini (Koautori B. Fabijanić i N. Janjić). Ibidem pp. 69—83 1975. Prilozi dendroflori Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore. Acta biologica jugosl. »Biosistematii´ka« Vol. I, Pp. 61—67 130 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Pančićeva istraživanja Crne Gore, Radovi N. D. BiH XXV, knj. 7, str. 319— —340, Sarajevo 1965. Naše listopadno drveće i grmlje — Rasprostranjen je vrsta prema izbojcimai pupovima — Priručnik, Ljubljana, 1—135 (et M. Vid ako vic) Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova na planiniPrenju u Hercegovini (Pinus nigradermis Fuk. et Vid.), Radovi N. D. XXVIII, 8: 61—87, Sarajevo Biološke i ekološke karakteristike bukve i bukovih šuma Jugoslavije (Savjetovanje o bukvi). Izdanje SITŠD Jugoslavije, Beograd Prilog poznavanju prelaznih svojta poljskog javora Balkanskog poluostrva(Acer campestre L. sensu lat. A. marsicum Guss. sensu), Radovi N. D. XXVIII, 8: 89—103, Sarajevo Prilog privremenoj taksonomijskoj podjeli balkanskog prelaznog makljena(Acer intermedium Pane.), Radovi N. D. BiH. XXVIII, 8: 105—120, Sarajevo Rijetko šumsko drveće naše Republike, N. Š. 334: 125—134, Sarajevo Nalazišta i staništa borike (Daphne blagayana Frey.) na bosansko-hercegovačkim planinama, N. Star. X.: 231—234, Sarajevo 1967. Pančićeva dendrologija Srbije, Pančićev zbornik. Vanredno izdanje SANU, 69—97, Beograd Neue Standorte der Panzerkiefer (Pinus Heldreichü Christ em. Marksgraf). Botanischer Jahrbücher 86 1—4: 449—462, Stuttgart Pančićevo otkriće omorike i njena daljnja proučavanja. »Pančićev zbornik « Vanser. ted. SANU, Odj. prior, mat. nauka: 27—67, Beograd Pančićeva prelazna fela makljena (Acer intermedium Panč.) i njoj srodne svojte južne Europe. Posebno izdanje Srpske akademije tnauka knj. CDIII, Odj. prir. mat. -nauka, knj. 36, Beograd Ericaceae in Flora Bosnae et Hercegovinae IV. (Sympetalae) Izdanje Zemaljskog muzeja BiH. 23—31, Sarajevo List of the most important representatives of autochthonous trees and shrubs of the wertern Balkan-Peninsula. Int. Dendrol. Soc. (Yuosl. tour.): 1— —22, Sarajevo 1969. Dendroflora Nacionalnog parka »Sutjeska«. Poseb. izd. ANU BiH XI/3: 189— —291, Sarajevo Über die einige illyrisch-apenninische Baum-und Straucharten, M. O. D. P. G. Heft 9: 79—90, Camerino Otkriće i današnja rasprostranjenost molike (Pinus peuce Gris.), Zbornik Sympoziumot za molikata (2—6. IX. 1969.) 17—31, Skoplje Remarks on the taxonomy of some Euroasiatic species Rhamnaceae-Abstract, XI. Inter. Botan. Congres 65, Seattle (USA) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 22 <-- 22 --> PDF |
1962. Granice rasirenja izrazitih flornih elemenata u vegetaciji Hercegovine, Geografski pregled V.: 73—76, Sarajevo Neka neriješena pitanja u dosadašnjim dendrološkim i dendrogeografskim istraživanjima u Bosni i Hercegovini, N. Š. XVI. 7—9: 357—374, Sarajevo Pionirska vegetacija točila u brdskom pojasu dinarskih planina i njena zaštita, N. Star. VIII.: 199—204, Sarajevo Modro lasinje — Moltkea petrea (Trat.) Gris., rijetki endemni grmić našeg hercegovačkog i crnogorskog krša i njegova zaštita, N. Star. VIII. 205— —209, Sarajevo Lovorolisni likovac (Daphne laureola L.) i potreba njegove zaštite u šumama Bosne i Hercegovine, N. Star. VIII.: 211—214, Sarajevo Neke zablude oko nalazišta Pančićeve omorike, N. š. 10—12: 525—526, Sarajevo 90-ta godišnjica prve dendrologije naših krajeva, š., 3—4, 181—190, Beo grad Herbar Roberta Visiani-a u Padovi, N. Š., 1—3, Sarajevo Rasprostranjenost i druge fitocenološke karakteristike poljskog jasena, Djela N. D. XX/4: 1—99, Sarajevo The present spread of Serbien spruce (Picea omorika Panč.) and some data concerning its stands (preveo Dušan Glumac). NOLIT, Beograd, 1962. str. 75. 1963. Vrišt — Calluna vulgaris (L.) Huli. — na jugozapadnoj granici svoje rasprostranjenosti, G. B. I. XVI.: 77—90, Sarajevo Nova hibridna ili prelazna svojta javora iz Crne Gore (x Acer pseudooptusatum Fuk.), Šumarstvo 10—12: 357—362, Beograd Prilog poznavanju nomenklature i rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quercus conferta Kit. in Schult. = Q. farnetto Ten.), Radovi XXII. N. D. BiH. knj. 6: 113—166, Sarajevo Pančiceva omorika u prirodnim staništima oko rijeke Drine i u parkovima glavnog grada SR BiH, N. Š. XVII, 7—9: 260—262, Sarajevo (Col. R. Č u r i ć) Orijaško stablo poljskog jasena u sjeveroistočnoj Bosni, N. Š. 11—12: 307—408, Sarajevo 1964. Spiralni raspored pupova kraškog crnog jasena, N. Š. XVIII, 1—-2: 43—45, Sarajevo Sjeverozapadna granica današnje rasprostranjenosti hrasta sladuna, Š. L. 3—4: 109—123, Zagreb Geobotanička i ekološka ispitivanja balkanskih omelika (Genus Cytisanthus), Radovi N. D. BiH XXV, knj. 7: 5—56, Sarajevo Die Tannen und die Tannenwälder der Balkanhalbinsel, Schw. Z. F. 9—10: 518—533, Zürich |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 21 <-- 21 --> PDF |
1958. Medveđa lijeska (Corylus colurna L.) i njena nalazišta u Bosni i Hercegovini, G. B. I. 1—2: 153—176, Sarajevo Die Standortrassen der Schwarz-föhre (Pinus nigra Arn. s. lot.), Centralblat f. d. Gesamte Forstwesen. God. 75, 3—5: 203—207, Wien Prilog poznavanju crnog bora (Pinus nigra Arn. s. lat.), Radovi P. š. F. B. Šumarstvo, III. 3: 3—91, Sarajevo Najnovija literatura o Pančićevoj omorici, š. L. 1—2: 31—37, Zagreb Dendrografski prilozi flori Bosne i Hercegovine, G. B. I. X, 1—2: 36—65, Sarajevo Paviti kao meloracione i »štetne« vrste u našim šumama, N. Š. 10—12, 744— —755, Sarajevo Nekoliko novih podataka o rasprostranjenju borike (Daphne blagayana Frey.) na Balkanskom poluostrvu, Š., 11—12: 635—637, Beograd 1959. Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine, N. Š. XII, 5—6: 263—286, Sarajevo Arbres et arbustes rares et menaces de la flore de Yugoslavie (Consideration en rapport avec leur protection) Sep. ex. Compte rendu Reunion technique d´ Athenes de IUICN, Vol. V.: 159—165, Äthanes Planinski bor — klekovina i njegov značaj za zaštitu tla i vegetacije naših planina, N. Star. VI. 203—218 (et čeljo, A.) Hibridi između gorskog i planinskog javora, Šumarstvo, 11— —12: 543—548, Beograd (et Stefano vic V.) Jedna rijetka forma smrče u Bosni, N. Star. VI, 233—234, Sarajevo 1960. Poljski jasen i njegova morfološka varijabilnost (Fraxinus angustifolia Valh Fr. oxycarpa Wild.), G. Š. P. XIV: 133—258, Zagreb Nova svojta borova u Bosni, Š. L. 5—6: 152—156, Zagreb Da li su vrste Crataegus nigra W. et K. i C. pentagyna M. B. nađene u Hercegovini?, N. Š. XV, 7—8: 453—456, Sarajevo Crvenolisni gorski javor (Acer pseudoplatanus f. purpureum (Loud) Rehd, N. Š. 3—4: 191—192, Sarajevo Differences morphologiques et anatomiques entre Frene commun et le Frene oxyphylla, Bulletin de la Sooiete Botanique de France, 107, 4—5, 192—198, Paris 1961. Jedinstvo dendro geografskih i fitocenoloških istraživanja. U publikaciji »Uloga i mjesto fitocenologije u savremenoj šumskoj privredi«. Sarajevo, 1961, str. 47—49. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Doprinos na Vegetacijskoj karti Bosne i Hercegovine i Jugoslavije Slijedeći pionirske radove na kartiranju vegetacije Horvata i Horvatića u Hrvatskoj, Fukarek je, sa saradnickna, započeo već 1951. godine ove radove u Bosni i Hercegovini. Iz objavljenih izvještaja (1955, 1956. 1957, 1959; vidi se da su do 1959. godine izvršena veoma obimna kartiranja šumske ve getacije u centralnim, istočnim i jugozapadnim dijelovima Bosne, te sjeverne Hercegovine. Prvih deset godina ovi radovi su izvođeni unutar Zavoda za šumarsku botaniku na Šumarskom fakultetu u Sarajevu na čijem je čelu bio Fukarek gotovo dvije decenije. Kasnije su ovi radovi vršeni preko Instituta za šumarstvo u Sarajevu, a bili su uključeni i saradnioi iz drugih ustanova (Prirodno- matematiekog i Poljoprivrednog fakulteta, Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Zemaljskog muzeja BiH). Taj period je trajao do 1967. godine, kada otpočinje finansiranje radova preko Republičke zajednice za nauku, sa novim projektom »Vegetacijska karta Jugoslavije«, čiji je glavni i odgovorni istraživač bio profesor Fukarek sve do 1978. godine. Kao član Naučnog vijeća i Redakcijskog projekta »Vegetacijska karta Jugoslavije«, Fukarek je veoma uspješno rukovodio sa izradom ove karte mjerila 1:1,000.000 i izradom komentara vegetacijskih jedinica, koji se nalaze u fazi štampanja. Delegiran je ispred Naučnog vijeća »Vegetacijska karta Jugoslavije« za člana užeg tijela za izradu »Vegetacijske karte Jugoslavije« mjerila 1:3.000.000, što je, nesumnjivo, i priznanje za postignute rezultate na ovome polju. Međunarodna aktivnost i uticaj na razvoj nauke Djelatnost akademika profesora dr Pavla Fukareka odvijala se na međunarodnom planu u više smjerova. Tako, već od šezdesetih godina vrlo je aktivan kao član Međunarodnog udruženja za proučavanje vegetacije (Internationale Vereininug für Vegetationskunde) sa sjedištem u Stolzenau u zapadnoj Njemačkoj. Bio je aktivni učesnik osnivanja Istočno-alpsko-dinarske sekcije (Ostalpine-diinarische Sektion) d u dva mandata bio njen predsjednik. Učestvovao je sa brojnim referatima na naučnim skupovima i organizovao je međunarodne skupove u našoj zemdji. Aktivno je utjecao na smjernice i rad Istočno alpsko-diinarske sekcije, pa je uz profesora dr M. Wrabera, veoma zaslužan za afirmaciju naših naučnih radnika u radu ove organizacije. Ova sekcija je organizovala 17 simpozija od kojih tri u našoj zemlji. Deseti simpozij organizovao je P. Fukarek pod nazivom »Južnoevropske prašume i visokoplaninska flora i vegetacija istočnoalpsko-dinarskog prostora« od 14. do 19. jula 1969. godine, sa učešćem 80 domaćih i inozemnih naučnika. Organizovao je i međunarodnu ekskurziju dendrologa 1967. kroz SR BiH. Za vrijeme stažiranja u Francuskoj, u Međunarodnom centru za geobotaniku (»SIGMA« — Montpellier) vršio je konkretna istraživanja sa BraunBlanquet- om i samostalno, a rezultati su objavljeni 1955. i 1978. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 15 <-- 15 --> PDF |
vegetacijskim odnosima Dinarida, posvetio posebnu studiju sa vegetacijskom kartom šumskih biljnih zajednica mjerila 1:25 000, koja je, na žalost, još neobjavljena. Niz radova posvećuje jeli i njenim zajednicama na Balkanu (1964), na rubu Panonskog bazena (1967), hrastovim šumama Bosanskog posavlja (1975), šumama sladuna submediteranskog područja (1962), zajednicama bukvejavora gluhača (1967), šumskim fitocenozama Lepenice kod Kiseljaka (1967), šio ukazuje, nesumnjivo, o širini obuhvaćenih, veoma aktuelnih, problema šumske vegetacije i vegetacijskih odnosa. Tu valja posebno istaći i radove u kojima je obrađivao pitanja gornje granice šumske vegetacije (1957, 1959, 1970). Oni isu šire prihvaćeni u nas li inozemnoj literaturi (HORVAT, GLAVAČ, ELLENBERG, 1974). Novi pristup u povezivanju sinhoroiogije i sintaksonomije šumskih biljnih zajednica Kao pasionirani i kod nas najistaknutiji istraživač areala mnogobrojnih vrsta drveća, grmlja i prizemne floere, zahvaljujući rezultatima ovih istraživanja mogao je da priđe razrješavanju problema fitogeografskog raščlanjenja Jugoslavije. Već u »Fitocenološkoj raspodjeli bosanskog i hercegovačko g Krša« (1957) ispoljen pristup u povezivanju globalnih odnosa vegetacije, podloge i zemljišta sa sinhorologijom zajednica. Taj sinhorološko-sintaksonomski pristup uočljiv je u nekim studijama, kao na primjer, »Zur Gliederung der illyrischen Florenprovinz in natürliche Vegetationsgebiete mit Hilfe der Waldgesellschaften« (1977), »Die pflanzengeographische Abgrenzung der ilynischen von moesishen Gebiet« 1979, i drugim. Tu bi spadali i radovi iz domena areala vrsta indikatorskog značaja u vezi sa sekundarnim i recentnim karakterom vegetacije (1957, 1963, 1978). te sintetički radovi o dosadašnjim istraživanjima nekih značajnijih kompleksa vegetacijskih jedinica, kao na primjer zajednica smrče i naših borova na širem prostoru Jugoslavije (1970, 1971). Širina pristupa istraživanja flore i vegetacije dala je ovome veoma plodnom i zaslužnom istraživaču dendroflore i šumske vegetacije osnove za klasifikaciju — sintaksonomiju jedinica višeg i nižeg sistematskog ranga. To je sadržaj radova »Geobotanische Grundlagen für höhere sistematische Einheiten der Waldgesellschaften« (1968)), »Versuch einer pflanzensoziologischen Gliederung der Wald- und Šibljak-Gesellschaften Bosniens und Herzegovina« (1968). Sintezu svih gledanja saopštio je na II Kongresu ekologa Jugoslavije u radu »Šumske biljne zajednice Jugoslavije« (1979). Ovdje je izložio originalan sistem zajednica, sa 8 klasa, 14 redova šumskih zajednica i 11 redova razvojnih šibljačkih zajednica, sa 48 sveza, od kojih su mnogi (redovi i sveze) autorizovani po prvi put. Ovaj sistem uvažava daleko više, u odnosu na dosadašnje sisteme, fitogeografske okvire i sAndinamske momente razvoja vegetacije. On je otvorio veoma važna i aktuelna pitanja u sintaksonorniji zajednica, što će imati značaja u razvoju nauke o vegetaciji. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 20 <-- 20 --> PDF |
(et Stefanović V.): Nova nalazišta planinskog javora (Acer Heldreichii Orph. in Boiss.) na planinama Bosne i Hercegovine, G. B. I. Tom V. 1—2. Zbornik radova posvećen uspomeni Karla Maly-a 193—198, Sarajevo 1954. Contribution ä la connaisance du Genre Fraxinus Compte rendus VIII, e Congres international de Botanique: 63—65, Paris, 1954. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), Š. L. Zagreb, 9—10: 433—453 i dodatak u Š. L. 1955, br. 1—2: 16—21 O okruglolisnim jasenovima na područzju Bosne i Hercegovine, G. B. L VII. 1—2: 223—239, Sarajevo Neki osnovni podaci u vezi sa bukvom u Bosni i Hercegovini, N. Š. 7—8: 3—20, Sarajevo 1955. Nekoliko napomena u vezi sa našom endemnom munikom (Pinus Heldreichii Christ), Šumarstvo 7—8: 483—487, Beograd Dodatak članku »Poljski jasen« (Fraxinus angustifolia Vahl), Š. L. 1—2: 16—21, Zagreb Poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i neke njegove šumsko uzgojne osebine. Šumarstvo, 331—345, Beograd Šumska vegetacija Pohorja u Sloveniji. Š. L., 1955, br. 9—10, str. 351—358. 1956. Prilog poznavanju šumske vegetacije nekih zapadno bosanskih i hercegovačkih planina (Šator, Golija, Hrbljine, Cincar i Malovan), N. Š. 3—4: 125—134, Sarajevo Razlike između poljskog i običnog jasena, N. š. 1—2: 27—38, Sarajevo Nalazište alpske johe (Alnus viridis (Chaix) D. C), u Bosni, N. Š., X, 9—12: 346—400, Sarajevo 1957. Da li je cretna breza ( Betula pubescens Ehrh.) raširena i na području Bosne i Hercegovine? N. Š. XI. 1—3: 31—39, Sarajevo Neke starije i novije rasprave o Pančićevoj omorici, šumarstvo 3—4: 245— —257, Beograd Fresinica (Dryas octopetala L.) i njena veza sa tragovima diluvialne glacijacije (Prilog geobotanici naših krajeva), G. B. I.: 60—64, Sarajevo Tisa (Taxus baccata L.) njena nalazišta u BiH i njihova zaštita, N. star. IV.: 263—280, Sarajevo Novi podaci o poljskom jasenu (Fraxinus angustifolia Vahl), Š. L. 1—2: 30—35, Zagreb Borika (Daphne blagayana Frey) i njena geografska rasprostranjenost, Š., 11—12: 713—722, Beograd |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Jedan prilog praktičnoj258—260. Bosansko-hercegovačka primjeni seoska ko biljnela. Š. L sociologije., 8—9: 261—2 u šumarstvu. 62. Š. L. 8—9, 1947. Podizanje ograda od kamenog suvoziđa i živice. Š. L., 4—5: 152—156. Organizacija rada kod pošumljavanja. Š L., 12: 397—398. Ruska treska. Krovna daska koja štedi gorivo i čuva narodne šume. Sarajevo, 1947, str. 26. 1948. Biljno-geografska karta šumskog drveća u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji od dr. L. Adamovića, Š. L.: 171—179, Zagreb Podaci o raširenju planinskog javora (Acer heldreichii Boiss) u BiH i u su sjednim krajevima, G. B. L, 1: 31—40, Sarajevo Raširenje poljskog ili lučkog jasena (Fraxinus oxycarpa Wild.) u F. N. R. Jugoslaviji, G. B. I., 2: 63—70 1949. O granicama prirodnog areala tilovine (Petteria ramentacea (Sieb.) Presi), G. B. I., 1—2: 53—59, Sarajevo Podaci o raširenju molike (Pinus peucae Gris) na Balkanskom poluostrvu, G. B. I., II. 1—2: 43—54, Sarajevo Podaci o geografskom raširenju munike (Pinus heldreichii Christ), G. B. I., II, 1—2: 21—41, Sarajevo 1950. Današnje rasprostranjen je Pančićeve omorike (Picea omorica Panč.) i neki podaci o njenim sastojinama. G. B. I. 3 (1950), sv. 1—2, str. 141—198. 1951. Staništa Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946—1947. godini, Š. L. 1—2: 61—74, Zagreb Varijetet munike na području Srbije i Sandžaka (Crna Gora) Pinus Heldreichii Christ, var. Pančićii n. var., G. B. I. IV., 1: 41—50, Sarajevo 1952. Areal prirodnog rasprostranjenja evropskog bijelog jasena (Fraxinus excelsior L.) sa osvrtom na njegova staništa na Balkanskom poluotoku, Radovi P. Š. F.I.: 41—65, Sarajevo Dendrološke marginalije uz botanički priručnik dr. R. Domca, Š. L. 8: 288—295, Zagreb Javor Bosne i Hercegovine u radovima Karla Maly-a, G. B. I. tom 5: 1—2, Zbornik radova posvećen uspomeni Karla Maly-a, 169—192, Sarajevo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 18 <-- 18 --> PDF |
UDC Ol Sum. list CVII (1983) : 124 BIBLIOGRAFIJA RADOVA PROF. DR PAVLA FUKAREKA RADOVI IZ ŠUMARSTVA I DENDROLOGIJE 1935. Picea omorika njezina vrijednost u šumarstvu i pitanje njenog areala, Š. L. 493—506, Zagreb 1936. Nestajanje tise u našim krajevima, »Priroda«, 9; 503, Zagreb 1941. Vorläufige Mitteilungen über die natürliche Standorten der Panzerkiefer. Mitteilungen der Deut. Dendrol. Geselschaft 54: 1—12 O trećem arealu Pančićeve omorike u Drobnjacima, Š. L., 2:1—9, Zagreb Prvi prilog poznavanju munike ili smrča (Pinus Heldreichii Christ var. leucodermis (Ant) Mgf.), Š. L., 8—9, Zagreb Povijest istraživanja i otkrića munike Hi (bor) smrča, G. Z. M.: 195—210, Sarajevo Pedeseta godišnjica »Županjačkog elaborata«. Zagreb, Š. L., br. 11, 479—489. i S. L. 1942. str. 90. 1942. Dvadeset godišnjica botaničkog otkrića munike (Pinus Heldreichii Christ), »Priiroda«, 29—34, Zagreb Das Vorkommen der Panzerkiefer in Sandžak Novi Pazar, ö. B. Z. 2—3: 190—195, Wien O crnom grabu (Carpinus orientalis Mili.) u Bosni i Hercegovini, Š. L.: 89—90, Zagreb O navodnom raširenju molike (Pinus peuce Gris) u Bosni i Hercegovini, Š. L. 313—315, Zagreb Sjemenke i klice munike (Pinus Heldreichii Christ), Š. L.2 77—88, Zagreb Nekoliko podataka o tilovini (Petteria ramentacea Sieb), Š. L.: 283—284, Zagreb Planinski javor (Acer Heldreichii Orph. ssp. Visianii (Nym) I Pax.), š. L.: 165—170, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Kao stalni član »IPE« (Internacionalne organizacije za naučna i stručna putovanja i ekskurzije) sa sjedištem u Zürichu učestvovao je 1971. godine na ekskurziji u Grčkoj i Kipru, a 1977. godine u Japanu. Održavao je vrlo brojne veze sa nizom inostranih naučnika, putem razmjene mišljenja o raznim pitanjima i razmjenom literature. Stvorio je neobično vrijednu i bogatu ličnu biblioteku sa tisućama jedinica, knjiga i separata iz Evrope i drugih krajeva svijeta. Posebno mjesto mu pripada i kao istaknutom iistoriografu-bibliografu za floru i vegetaciju Bosne i Hercegovine, te redaktoru i uredniku naučnih i stručnih edicija, recenzentu brojnih domaćih i inozemnih knjiga i časopisa, autoru prikaza naučnih skupova. Akademik prof, dr Pavle Fukarek je više od četiri decenije neprekidno uticao na razvoj istraživanja flore i vegetacije gdje je utisnuo neizbrisivi pečat. Dao je i značajan doprinos uzdizanju mlađih ´kadrova u Sarajevu i ostalim republičkim centrima. Pod njegovim rukovodstvom izrađeno je više doktorskih disertacija. Kao veliki pobornik zaštite prirode i čovjekove okoline utkao je mnogo energije, afirmišući ovu veoma značajnu oblast sa svojim naučnim i stručnim prilozima, angažujući se i u praktičnom rješavanju konkretnih pitanja, na primjer u izdvajanju nacionalnih parkova i prašumskih rezervata, u Savezu društava planinara i u Savezu društva gorana Bosne i Hercegovine. Jedan je od najstarijih članova Naučnog društva Bosne i Hercegovine, sadašnje Akademije nauka i umjetnosti. Bio je u jednom mandatu sekretar Odjeljenja prirodno-matematičkih nauka. Kao istaknutom članu Akademije nauka, povodom njegove 70. godišnjice života, pokrenula je izdavanje posebne sveske posvećene tome jubileju. Za ovu ediciju prijavio se sa svojim prilozima vrlo je veliki broj domaćih i inozemnih naučnika. Na žalost, knjigu nije ugle dao veliki pregaoc, ovo posljednje zadovoljnostvo iznenadna smrt mu je uskratila. U toku pisanja ovih redova dobili smo od Uredništva Šumarskog lista iz Zagreba vijest da je »Na sjednici Razreda prirodnih znanosti JAZU, održanoj 25. siječnja 1983. godine, prihvaćen prijedlog da se prof. dr. Pavle Fukarek, akademik Akademije nauka u Bosni i Hercegovini, izabere za dopisnog člana Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu«. Na žalost i ovo posebno priznanje i čast nije doživio. Međutim, niz drugih zaslužnih priznanja, koje mu je društvo dodijelilo, davali su mu energije i impulse za kreativni rad u poodmakloj dobi života, sve do posljednjeg dana. To su: Orden rada I i II reda, Orden zasluga za narod, Šestoaprilska nagrada oslobođenja grada Sarajeva, 27. julska nagrada SR BiH, nagrada ZAVNOBiH-a i niz plaketa i počasti. Smrću akademika Pavla Fukareka naša nauka je izgubila stvaraoca u plejadi najistaknutijih imena nauke u oblastima flore i vegetacije. Sa zahvalnošću i poštovanjem ostaće trajno sjećanje na ovaj svijetli lik ovoj generaciji a pokoljenjima njegovo veliko djelo. Prof. dr Vitomir Stefanović |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 14 <-- 14 --> PDF |
gustifolia Wahl, emend. Fuk. (1960), Fraxinus angustifolia Vahl. ssp. pannonica Fuk. (1963), Fraxinus intermedia Fuk. (1968) i neke druge za nauku nove taksone. Ovi navedeni i drugi prilozi iz područja fitogeografije i takosonomije naših vrsta drveća i grmlja su mu još za života osigurali mjesto vodećeg fitogeografa u -našoj zemlji i veoma afirmisanog dendrologa koji je sa većim ili manjim uspjehom rješavao niz taksonomskih zamršenih problema i istakao vrlo značajne za nauku probleme koje će trebati dalje riješavati. Kreiranje i definisanje novih šumskih i šiljačkih fitocenoza Ogromno iskustvo koje je stekao u prikazanim oblastima istraživanja omogućilo mu je povezivanje i spajanje ovih sa sinhorologijom i sintaksonomijom, pa je uočio i opisao niz novih fitocenoza. Već u radu »Šumsk a vegetacija prašume Peručice« (1958) daje novo gledište, izdvajajući kao posebne fitocenoze šume bukve, jele i bukve i subalpinske šume bukve (koje su do tada bile na rangu subasocijacija), a što je kasnije općenito prihvaćeno. U studiji »B i 1 j n o s o c i o 1 o š k i h odnosa šuma i šibi jaka Nacionalnog parka Su t ješka« (1969), gdje je šumska vegetacija obrađena unutar 5 klasa i 12 redova, 6 je redova po prvi put autorizovano. Među ovima ističu se redovi šibljačkih zajednica: Paliuro- Cotinetalia Fuk. i Rhamnetalia fallacis Fuk., koji su prihvaćeni i u našoj udžbeničkoj literaturi. U okviru navedenih redova opisao je niz novih zajednica karakteristični za pretplaninski pojas nekih bosansko-hercegovačkih planina (1958, 1969): Sorbetum chamaemespillus, Fuk. (1957), Cynancho- Rhamnetum, Fuk. et Stef. (1958), Arcto-Sorbetum Fuk. (1969), Ribesieto — Loniceretum Fuk. (1969), Berberidi — Rhamnetum fallacis Horv. emnd. Fuk., 1969, U trećoj studiji prašumskog rezervata »Šumsk e zajednic e Peručic e u Bosni « (1970) daju se detaljni tabelarni pregledi florističkog sastava i građe fitocenoza. Kao rezultat višegodišnjih istraživanja planinskog kompleksa Orjena, Prenja i Čvrsnice Fukarek je prikazao (1970) kompletnu sliku šumske vegetacije unutar 8 redova, od kojih se za neke, po prvi put, daje nova nomenklatura: Calamagrosti — Abietetalia Fuk., 1969, Rhamnetalia fallacis Fuk. 1969, Paliuro — Cotinetalia (Kraft) Fuk., Dentario — Fagetalia (Pawl.), Fuk., 1969, Unutar ovih kompleksa obradio je fitoeenološki, isa tabelarnim prikazima, zajednice endemne munike (1966): Amphoricarpo-Pinetum leucodermis Fuk., Senetio-Pinetum leucodermis Fuk., Pinetum nigrae-leucodermis Fuk., Mugho- Pinetum leucodermis Fuk. Ova studija predstavlja značajan prilog poznavanju ovog vegetacijskog endemičnog agregata. Zahvaljujući rezultatima israživanja vegetacije centralnih dinarskih planina okarakterisao je šire ranije opisanu zajednicu klekovine bora Pinetum mughi Horvat emend. Fukarek, 1956. Također, Horvatovoj koncepciji o uslovljenosti i pojavama inverzije vegetacije u Dinarskim planinama, doprinio je rad Fukareka (1962) »Inverzija vegetacija na planinskim masivima Igman — Bjelašnica«, gdje su posebno okarakterisane mrazišne šume smrče brdskog i subalpinskog pojasa. Ovome objektu je Fukarek kasnije (1966), s obzirom na njegov izvanredno veliki značaj u 120 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 13 <-- 13 --> PDF |
(Pinus heldreichii Christ), a neposredno iza toga i molike (Pinus petice Gute.). Posebnu pažnju posvetio je omorici (Picea omorica Panč.) u nizu priloga (1935, 1941, 1950, 1957, 1963, 1967) tragajući za njenim dis Junktim arealom i novim nalazištima, stvarajući osnove za kasnija sveobuhvatna istraživanja ove endemno-reliktne vrste, posebno je obratio pažnju njenoj zaštiti. Niz radova posvetio je smrči (Picea abies (L.) H. Karst.) i nekim njenim pratiocima (1935, 1941, 1950, 1951, 1957, 1958, 1959, 1962, 1963, 1967, 1970). Isto tako pitanje vrsta roda Abies na Balkanskom poluostrvu i to A. alba Mil, A. cephalonica Loud., A. borisii regis Mattfeld (1964, 1970, 1974), bilo je šire analizirano. Također posvećuje pažnju klekovini bora (P. mugo) u više radova (1941, 1942, 1949, 1951, 1955, 1958, 1959, 1960, 1965, 1967, 1969, 1974, 1979). Brojni i veoma vrijedni su dendrološki radovi, popraćeni sa brojnim arealskim kartama, a odnose se na bjelograb (Carpinus orientalis Mili.) (1941), tilovinu — Petteria ramentacea (Sieb) Presi. (1947, 1949), crni i petosjemeni glog — Crataegus nigra Wald, et Kit., C. pentagyna M. Bieb. (1961), alpsku johu — Alnus viridis (Chaix) DC (1956), mečiju lijesku — Corylus colurna L. (1958), cretnu brezu — Betula pubescens Ehrh. (1957), evropsku, mezijsku i istočnu bukvu — Fagus silvatica L., F. Moesiaca (Dom., Maly) Czeczott, F. orientalis Lypsky (1954), boriku — Daphne blagayana Frey. (1957, 1958, 1965), tisu — Taxus baccata L., sivu topolu — Populus canescens (Alt.) Sm. i neke druge vrste. Posebnu pažnju poklonio je istraživanju roda Fraxinus, i to naročito poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.). U brojnim studijama obradio je horologiju, sistematiku i ekologiju ove vrste, te dao veliki doprinos i praktičnom šumarstvu, odvajajući populacije aluvijalnih područja od populacija gorskog jasena u planinama. Posvetio je interes i crnom jasenu (Fraxinus ornus L.), njegovoj varijabilnosti, kao i bijelom jasenu (Fraxinus excelsior L.) na Balkanskom poluostrvu i u našoj zemlji (1948, 1954, 1955, 1956, 1960, 1962, 1963, 1964, 1965, 1967). U studiji o crnom boru (1958) pokušao je da riješi mnoga zamršena pitanja njegove sistematike i otvorio je brojne probleme za dalja istraživanja dajući i isvoj horološki aspekt na prostrani areal ove vrste drveća. Ne manju pažnju poklonio je i brojnim lišćarskim vrstama drveća, posebno hrastovima, na primjer sladunu (Quercus conferta Kit.), pa je u opsežnoj studiji obradio pitanje njegove nomenklature, areala i mnoga druga i izradio kartu areala. Znatan broj radova odnosi se na vrste roda Acer. To su, prije svega, Acer heldreichii Boiss., A. marsicum Guss., A. platanoides L, A. pseudoplatanus L., A. obtusatum Kit. i drugi, u kojima obrađuje pitanje sistematike i horologije, sa originalnim kartama areala (1942, 1948, 1952, 1963, 1965, 1967, 1971.). Kao rezultat širega taksonomskog proučavanja Fukarek je opisao veći broj novih taksona: Pinus heldreichii Christ, var. pančići Fuk. (1955), Pinus nigradermis Fuk. et Vidak. (1955), Pinus nigra Arn. ssp. illyrica. (Vidak.) Fuk. et. Nik. (1974), Abies macedonica Fuk. (1964), Acer pseudoheledreichii Fuk. (1959), A. pseudoobtusatum Fuk. (1963), A. marsicum Guss. ssp. varbossanium (K. Maly) Fuk. (1965), Fraxinus an |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 12 <-- 12 --> PDF |
grebu kada je izabran za docenta na predmetima dendrologija i fitocenologija. Razvio je veoma intenzivnu nastavu, stvorio herbarium, zbirke eksponata, kartografski biro unutar Zavoda za šumarsku botaniku na čijem je čelu bio neprekidno dvadeset godina. Sa oduševljenjem i velikom ljubavlju prenosio je svoje široko znanje studentima kroz trideset generacija. Bio je dekan šumarskog fakulteta školske 1959/1960. godine, a obavljao je i niz društveno-pol´itačkih funkcija. U penziju je otišao koncem 1977. godine, ostajući i dalje veonia aktivan u naučnom radu. Akademik profesor dr Pavle Fukarek bio je ličnost velike intelektualne snage, širokog obrazovanja, ogromne radne energije, izuzetne znatiželje za otkrivanje i za saznavanje novoga, a kao rijetko ko, oduševljavao se postignutim rezultatima. Krasili su ga skromnost, vedrina duha, urođeni smisao za prisnost u ophođenju sa ljudima, što su bili preduslovi da se razvije u naučnika bez čijih bi djela naučne oblasti fitogeografije, dendrologije i fitocenologije bile osiromašene. Za one koji ga nisu bliže poznavali ostaće možda neobjasnjeno kako je jedna ličnost mogla da zahvati, sa podjednakim interesom, toliko mnogo problema, da prikupi tako ogromnu naučnu građu, da objavi preko 300 radova, da komunicira sa velikim brojem naučnika kod nas i u svijetu, da učestvuje sa naučnim saopštenjima na nizu skupova svake godine. On je to mogao jer je bio veliki pregaoc, a nauka mu je bila njegovo životno opredjeljenje i njegov hobi, pa je doživljavao zadoovljstvo i sreću objavljivanjem svakog rada. Mnogo je putovao i prošao unakrst cijelu zemlju od Slovenije do Makedonije. Bio je vrlo rado prihvaćen od naučnika u svim republičkim centrima koje je on na određen način, povezivao u naučnim djelatnostima. Njegovu skromnost i znanje ove sredine su uvijek znale cijeniti, a razmjenjujući svoja iskustva sa drugima, doprinosio je da se nauka brže povezuje i razvija. Posjedovao je vrlo široko biološko obrazovanje i veoma dobro je poznavao floru i vegetaciju naše zemlje kao i probleme obrađene u djelima naših klasika, počev od Adamovića, Bečka, Managete, Visiania, Šlosera, Vukotinovića, Degena, Košanina, Hayeka, Mayla, Rohlene, Javorke i drugih botaničara. Interesovao se za istoriografiju i bibliografiju pa je obradio i objavio nekoliko djela iz ove oblasti. Upravo, u tome leži objašnjenje njegove kreativnosti — u zahvaćanju tako značajne širine problema u sistematici, horologiji, ekologiji, sintaksonomskoj pripadnosti i praktičnom značaju mnogih taksona, koje je istraživao, od vrsta drveća i grmlja naših šuma. Nemoguće je na ovom mjestu prikazati cjelokupni njegov naučni doprinos fitogeografiji, sistematici i ekologiji vrsta drveća i grmlja, te fitocenologiji, jer bi za to trebala čitava studija. Ipak, za jednu predstavu izuzetno bogatog opusa, nužno je njegovo djelo raščlanjeno posmatrati. Područje fitogeografije i dendrologije Prvi naučni prilozi Pavla Fukareka bili su o hronologiji naših endemnih vrsta Pančićeve omorike, munike, motike, tise, tilovine i drugih. Još 1941. godine napisao je značajnu studiju o prirodnim nalazištima munike 118 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 11 <-- 11 --> PDF |
UZORAN NAUČNI LIK AKADEMIK PROF. DR PAVLE FUKAREK Nakon kratke i teške bolesti, preminuo je iznenada u Sarajevu 17. februara 1983. godine akademik prof, dr PAVLE FUKAREK. Iz redova nauke nestao je veliki pregaoe čiji je kreativni rad trajao gotovo pet decenija. Pavle Fukarek se rodio 1912. u Sarajevu, gradu okruženom prirodom posebne ljepote koju je vrlo rano zavolio, što će odrediti i čitav njegov životni put. Ova izuzetna ljubav za živi svijet prirode, posebno za bilje gotovo ga je sudbinski dovela u šumarsku struku, a njegova živa radoznalost i urođeni istraživački duh, opredjelili su ga za kreativni rad u ovoj oblasti. Još kao radoznali student on krstari bosanskohercegovačkim i crnogorskim planinskim prostorima tragajući za novim izvorima znanja. Ta obuzetost istraživačkim radom neće ga napustiti ni u teškim ratnim godinama u struci, ni prvih godina poslije rata, kada je on bio okrenut licem rješavanju vrlo teških i složenih problema bosanskog poslijeratnoga šumarstva. U struci je počeo raditi u predratnim godinama u Sarajevu, ali je premješten u Nevesinje zbog političkog djelovanja početkom 1941. godine. Bio je uhapšen i interniran, a 1943. godine je uspio da se zaposli u Mostaru, u Direkciji šuma. Početkom 1944. godine prešao je na slobodnu teritoriju i uključuje se u rad Oblasnog odbora za Hercegovinu, a zatim u stručnu službu ZAVNOBiH^a u Jajcu. Po oslobođenju radio je u Ministarstvu šumarstva NR BiH, a kasnije i u Republičkoj planskoj komisiji. Godine 1948. došao je u Visoku školu za planinsko gazdovanje, a 1949. godine na Poljoprivredno- šumarski fakultet u Sarajevu.. Doktorirao je 1952. godine u Za 117 |