DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 31     <-- 31 -->        PDF

RAZNO


1938.


Pregled flore šuma na Ravnoj planini — Jahorini kod Sarajeva. Prikaz jedine,
nešto starije, rasprave Karla Maly-a. Glasnik Zemaljskog muzeja za Basnu
i Hercegovinu, knj. L, 1938.


1951.


Karl Maly (1874—1951): Grundlagen zur Kenntnis der Flora in Travnik


1952.


Dvadeseta godišnjica smrti dr Nedeljka Košanina (s dr. K. Bošnjakom, i dr.


K. Romigerom). G. B. I. 5 (1952), sv. 1—2, str. 457—468.
Karl Maly (1874—1951): Grundlagen zur Kenntnis der Flora in Travnik
in Bosnien. G. B. I. 5 (1952) br. 1—2 i Separat 127 str.
1954.


»županjački elaborat« i njegovo značenje za sanaciju privrede na području
zapadne Bosne. »Veterinaria« 3 (1954), sv. 3—4, str. 655—670.


1959. i 1963.


U Šumarskoj enciklopediji obradio je oko 20 šumskih vrsta a koji se prenose
i u II izdanje Š. e.


KRATICE ZA NASLOVE ČASOPISA


G.B.I. — Godišnjak Biološkog instituta Univerze u Sarajevu
G.Š.P. — Glasnik za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu
N. star. — Narodne starine
N.Š. — Narodni šumar
Ö.B.Z. — Österreichische botanische Zeitung
Radovi N.D. — Radovi Naučnog društva Bosne i Hercegovine
Schw. Z.P. — Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen
š. — šumarstvo
Š.L. — Šumarski list
Radovi ANUBiH — Radovi Akademije nauka i umjetnosti BiH
Radovi PŠFB — Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, B. Šumarstvo
M.O.D.P.G.
— Mitteilungen der ostalpinen-dinarischen pflanzensioziologischen Geselschaft (Pa
dova, Wien, Insbruck, Camerino)
Z.P. — Zaštita prirode, časopis Republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Srbije


ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 30     <-- 30 -->        PDF

RADOVI IZ ZAŠTITE PRIRODE


1952.


Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija Nacionalnog parka »Sutješka
«. ANUBiH. Posebno izdanje, knj. 11.


1954.


Prirodne rijetkosti u NR BiH i njihova zaštita. N. star., sv. 2/1954, str.
37—52.


1955.


Neka razmatranja o zaštiti prirode i prirodnih rijetkosti u Bosni i Hercegovini
(zajedno s Ing. V. Ržehakom). N. Star., sv. 3/1955, str. 275—288.
Zaštita endema Pančićeve omorike u Bosni i Hercegovini. N. star., sv. 3/1955,
str.290—298.


1956.


Prašuma Perućica u NR Bosni i Hercegovini. Z. P., br. 7 (1956).


1958.


Internacionalni simpozij o problemima zaštite prirode (1957). Z. P., br. 12
(1958).
Nacionalni parkovi Jugoslavije. U publikaciji »Razvoj šumarstva i drvne industrije
Jugoslavije« (1945—1956). Beograd, 1958, str. 63—77.


1959.


Neke značajne i retke vrste drveća i grmlja u Jugoslaviji. Z. P., br. 15 (1959).


BIBLIOGRAFIJE


1950.


Materijali za bibliografiju o kršu. Izd. »SVJETLOST« Sarajevo, 1950, 211 str.


1960.


Bibliografija članaka, priloga i drugih saopštenja objavljenih u razdoblju
1947—1956—1959. Narodni šumar, Prilog


1961.


Bibliografski pregled biljnogeografskih i fitocenoloških radova o šumama Jugoslavije,
(Sveska: Uloga i mjesto fitocenologije u savremenoj šumarskoj
privredi) Izdanje N. Š.: 193—220, Sarajevo


1981.


Hronološki obrađena bibliografija Flore Bosne i Hercegovine (Razdoblje od
1878. do 1941. godine), Manuscript.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 29     <-- 29 -->        PDF

1975.


Hrastove šume Bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti, JAZU, Pos. izd.
knj. II, Zagreb.


Sastav i porijeklo termofilnih zajednica medunca i bjelograbiča na područjucentralne Bosne, G. B. I., Vol. XXVIII, Sarajevo, pp. 83—100


1977.


Die Verbreitung der Buchenwälder in den südwestlichen Raum Pannoniens.


Studia phytologica in honorem Jubiilantes A. O. Horvat, Meozeik, pp.
33—37


The Vegetation of the Adriatic Karst region and its reconstruction with regard
of the problem of humane invironement protection. Proceeding of
the intern. Sympos. Tokio (Edit. Maruzen co. ltd.) pp. 123—132


Die Gliederung der illyrischen Florenprovinz in natürliche Vegetationsgebietemit Hilfe der Waldgeselschaften. Centrablatt f. d. Gesammte Forstwesen,
Jahrg 94 Heft 3, Wien pp. 154—162


Granice i podjela jadranskog kraškog područja na osnovu prirodne vegetacije,
Š. L., br. 10—12, Zagreb, pp. 417—435


Fitogeografska istraživanja i kartiranje šuma u Bosni i Hercegovini u razdoblju
od 1950. do 1970. godine. Zbornik X. Kongresa geografa Jugoslavije
(15—20. IX 1976) Beograd, pp. 81—88


1978.


Verbreitungsgebiete einiger Charakterarten der slowenischen und croatischen
Buchenwälder, und ihre Bedeutung für die regionale Gliederung
des Dinarischen Floren gebiete. Mitteil. d. Ostalp. dinar. Geselsch Vegetationskur
Vol. 14, Ljubljana (Spomensveska Maksu Wraberu) pp. 147—
—157


Zu den südosteuropäeischen Urwäldern. Allgemenine Forst. Zeitschrift, München,
No. 24, pp. 708


Petit contribution ä la connaisence des. forets du Midi de la France. Documents
phytosoziologliques N. S. Vol. II Lille (Edit. J. Cramer, Vaduce)
pp. 191—194


Rasprostranjenost i ekološka indikativnost srcolikog ćopotca (Listera cordata


(L) R. Brown) na Balkanskom poluotoku. Glasnik Zem. muzeja N. S.
Sv. XVII — Prirodne nauke Sarajevo, P. P. 153—168
1979.


Die pflanzengeographische Abgrenzung des illyrischen von moesichen Gebiet.


Phytocoenologia, Nr. 6 Festband Tüxen Stuttgart, Braunschweig, pp. 434—
—438
Šumske biljne zajednice Jugoslavije — 77. Kongres ekologa Jugoslavije (Zadar)
p.p. 55—69


1980.


Entwurf einer Vegetationskarte Jugoslawiens in Masstab 1:1,000.000 — Folia
geobotanica et phytotaxonomica CSAS Nr. 15/2 Praha p,p. 183—189




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 20     <-- 20 -->        PDF

(et Stefanović V.): Nova nalazišta planinskog javora (Acer Heldreichii
Orph. in Boiss.) na planinama Bosne i Hercegovine, G. B. I. Tom V.
1—2. Zbornik radova posvećen uspomeni Karla Maly-a 193—198, Sarajevo


1954.


Contribution ä la connaisance du Genre Fraxinus Compte rendus VIII, e


Congres international de Botanique: 63—65, Paris, 1954.
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), Š. L. Zagreb, 9—10: 433—453 i
dodatak u Š. L. 1955, br. 1—2: 16—21
O okruglolisnim jasenovima na područzju Bosne i Hercegovine, G. B. L


VII. 1—2: 223—239, Sarajevo
Neki
osnovni podaci u vezi sa bukvom u Bosni i Hercegovini, N. Š. 7—8:
3—20, Sarajevo


1955.


Nekoliko napomena u vezi sa našom endemnom munikom (Pinus Heldreichii
Christ), Šumarstvo 7—8: 483—487, Beograd
Dodatak članku »Poljski jasen« (Fraxinus angustifolia Vahl), Š. L. 1—2: 16—21,
Zagreb


Poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i neke njegove šumsko uzgojne osebine.


Šumarstvo, 331—345, Beograd
Šumska vegetacija Pohorja u Sloveniji. Š. L., 1955, br. 9—10, str. 351—358.


1956.


Prilog poznavanju šumske vegetacije nekih zapadno bosanskih i hercegovačkih
planina (Šator, Golija, Hrbljine, Cincar i Malovan), N. Š. 3—4: 125—134,
Sarajevo


Razlike između poljskog i običnog jasena, N. š. 1—2: 27—38, Sarajevo
Nalazište alpske johe (Alnus viridis (Chaix) D. C), u Bosni, N. Š., X, 9—12:
346—400, Sarajevo


1957.


Da li je cretna breza ( Betula pubescens Ehrh.) raširena i na području Bosne
i Hercegovine? N. Š. XI. 1—3: 31—39, Sarajevo
Neke starije i novije rasprave o Pančićevoj omorici, šumarstvo 3—4: 245—
—257, Beograd


Fresinica (Dryas octopetala L.) i njena veza sa tragovima diluvialne glacijacije
(Prilog geobotanici naših krajeva), G. B. I.: 60—64, Sarajevo
Tisa (Taxus baccata L.) njena nalazišta u BiH i njihova zaštita, N. star. IV.:
263—280, Sarajevo
Novi podaci o poljskom jasenu (Fraxinus angustifolia Vahl), Š. L. 1—2:
30—35, Zagreb
Borika (Daphne blagayana Frey) i njena geografska rasprostranjenost, Š.,
11—12: 713—722, Beograd




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Jedan prilog praktičnoj258—260.
Bosansko-hercegovačka
primjeni
seoska ko
biljnela. Š. L
sociologije., 8—9: 261—2
u šumarstvu.
62.
Š. L. 8—9,
1947.


Podizanje ograda od kamenog suvoziđa i živice. Š. L., 4—5: 152—156.
Organizacija rada kod pošumljavanja. Š L., 12: 397—398.
Ruska treska. Krovna daska koja štedi gorivo i čuva narodne šume. Sarajevo,
1947, str. 26.


1948.


Biljno-geografska karta šumskog drveća u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji
od dr. L. Adamovića, Š. L.: 171—179, Zagreb


Podaci o raširenju planinskog javora (Acer heldreichii Boiss) u BiH i u su
sjednim krajevima, G. B. L, 1: 31—40, Sarajevo
Raširenje poljskog ili lučkog jasena (Fraxinus oxycarpa Wild.) u F. N. R.


Jugoslaviji, G. B. I., 2: 63—70


1949.


O granicama prirodnog areala tilovine (Petteria ramentacea (Sieb.) Presi),


G. B. I., 1—2: 53—59, Sarajevo
Podaci o raširenju molike (Pinus peucae Gris) na Balkanskom poluostrvu,


G. B. I., II. 1—2: 43—54, Sarajevo
Podaci
o geografskom raširenju munike (Pinus heldreichii Christ), G. B. I.,
II, 1—2: 21—41, Sarajevo


1950.


Današnje rasprostranjen je Pančićeve omorike (Picea omorica Panč.) i neki
podaci o njenim sastojinama. G. B. I. 3 (1950), sv. 1—2, str. 141—198.


1951.


Staništa Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946—1947. godini, Š. L.
1—2: 61—74, Zagreb


Varijetet munike na području Srbije i Sandžaka (Crna Gora) Pinus Heldreichii
Christ, var. Pančićii n. var., G. B. I. IV., 1: 41—50, Sarajevo


1952.


Areal prirodnog rasprostranjenja evropskog bijelog jasena (Fraxinus excelsior
L.) sa osvrtom na njegova staništa na Balkanskom poluotoku, Radovi
P. Š. F.I.: 41—65, Sarajevo


Dendrološke marginalije uz botanički priručnik dr. R. Domca, Š. L. 8:
288—295, Zagreb
Javor Bosne i Hercegovine u radovima Karla Maly-a, G. B. I. tom 5: 1—2,
Zbornik radova posvećen uspomeni Karla Maly-a, 169—192, Sarajevo




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 18     <-- 18 -->        PDF

UDC Ol Sum. list CVII (1983) : 124


BIBLIOGRAFIJA RADOVA
PROF. DR PAVLA FUKAREKA


RADOVI IZ ŠUMARSTVA I DENDROLOGIJE


1935.


Picea omorika njezina vrijednost u šumarstvu i pitanje njenog areala, Š. L.
493—506, Zagreb


1936.


Nestajanje tise u našim krajevima, »Priroda«, 9; 503, Zagreb


1941.


Vorläufige Mitteilungen über die natürliche Standorten der Panzerkiefer.


Mitteilungen der Deut. Dendrol. Geselschaft 54: 1—12
O trećem arealu Pančićeve omorike u Drobnjacima, Š. L., 2:1—9, Zagreb


Prvi prilog poznavanju munike ili smrča (Pinus Heldreichii Christ var. leucodermis
(Ant) Mgf.), Š. L., 8—9, Zagreb


Povijest istraživanja i otkrića munike Hi (bor) smrča, G. Z. M.: 195—210,
Sarajevo


Pedeseta godišnjica »Županjačkog elaborata«. Zagreb, Š. L., br. 11, 479—489.
i S. L. 1942. str. 90.


1942.


Dvadeset godišnjica botaničkog otkrića munike (Pinus Heldreichii Christ),


»Priiroda«, 29—34, Zagreb
Das Vorkommen der Panzerkiefer in Sandžak Novi Pazar, ö. B. Z. 2—3:
190—195, Wien


O crnom grabu (Carpinus orientalis Mili.) u Bosni i Hercegovini, Š. L.:
89—90, Zagreb


O navodnom raširenju molike (Pinus peuce Gris) u Bosni i Hercegovini,
Š. L. 313—315, Zagreb
Sjemenke i klice munike (Pinus Heldreichii Christ), Š. L.2 77—88, Zagreb


Nekoliko podataka o tilovini (Petteria ramentacea Sieb), Š. L.: 283—284,
Zagreb
Planinski javor (Acer Heldreichii Orph. ssp. Visianii (Nym) I Pax.), š. L.:
165—170, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Kao stalni član »IPE« (Internacionalne organizacije za naučna i stručna
putovanja i ekskurzije) sa sjedištem u Zürichu učestvovao je 1971. godine na
ekskurziji u Grčkoj i Kipru, a 1977. godine u Japanu.


Održavao je vrlo brojne veze sa nizom inostranih naučnika, putem razmjene
mišljenja o raznim pitanjima i razmjenom literature. Stvorio je neobično
vrijednu i bogatu ličnu biblioteku sa tisućama jedinica, knjiga i separata
iz Evrope i drugih krajeva svijeta. Posebno mjesto mu pripada i kao istaknutom
iistoriografu-bibliografu za floru i vegetaciju Bosne i Hercegovine,
te redaktoru i uredniku naučnih i stručnih edicija, recenzentu brojnih domaćih
i inozemnih knjiga i časopisa, autoru prikaza naučnih skupova.


Akademik prof, dr Pavle Fukarek je više od četiri decenije neprekidno
uticao na razvoj istraživanja flore i vegetacije gdje je utisnuo neizbrisivi pečat.
Dao je i značajan doprinos uzdizanju mlađih ´kadrova u Sarajevu i ostalim
republičkim centrima. Pod njegovim rukovodstvom izrađeno je više doktorskih
disertacija.


Kao veliki pobornik zaštite prirode i čovjekove okoline utkao je mnogo
energije, afirmišući ovu veoma značajnu oblast sa svojim naučnim i stručnim
prilozima, angažujući se i u praktičnom rješavanju konkretnih pitanja, na
primjer u izdvajanju nacionalnih parkova i prašumskih rezervata, u Savezu
društava planinara i u Savezu društva gorana Bosne i Hercegovine.


Jedan je od najstarijih članova Naučnog društva Bosne i Hercegovine, sadašnje
Akademije nauka i umjetnosti. Bio je u jednom mandatu sekretar
Odjeljenja prirodno-matematičkih nauka. Kao istaknutom članu Akademije
nauka, povodom njegove 70. godišnjice života, pokrenula je izdavanje posebne
sveske posvećene tome jubileju. Za ovu ediciju prijavio se sa svojim prilozima
vrlo je veliki broj domaćih i inozemnih naučnika. Na žalost, knjigu nije ugle
dao veliki pregaoc, ovo posljednje zadovoljnostvo iznenadna smrt mu je uskratila.


U toku pisanja ovih redova dobili smo od Uredništva Šumarskog lista
iz Zagreba vijest da je »Na sjednici Razreda prirodnih znanosti JAZU, održanoj
25. siječnja 1983. godine, prihvaćen prijedlog da se prof. dr. Pavle Fukarek,
akademik Akademije nauka u Bosni i Hercegovini, izabere za dopisnog
člana Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu«. Na žalost i
ovo posebno priznanje i čast nije doživio.


Međutim, niz drugih zaslužnih priznanja, koje mu je društvo dodijelilo,
davali su mu energije i impulse za kreativni rad u poodmakloj dobi života,
sve do posljednjeg dana. To su: Orden rada I i II reda, Orden zasluga za narod,
Šestoaprilska nagrada oslobođenja grada Sarajeva, 27. julska nagrada
SR BiH, nagrada ZAVNOBiH-a i niz plaketa i počasti.


Smrću akademika Pavla Fukareka naša nauka je izgubila stvaraoca u plejadi
najistaknutijih imena nauke u oblastima flore i vegetacije.


Sa zahvalnošću i poštovanjem ostaće trajno sjećanje na ovaj svijetli lik
ovoj generaciji a pokoljenjima njegovo veliko djelo.


Prof. dr Vitomir Stefanović




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Doprinos na Vegetacijskoj karti Bosne i Hercegovine
i Jugoslavije


Slijedeći pionirske radove na kartiranju vegetacije Horvata i Horvatića
u Hrvatskoj, Fukarek je, sa saradnickna, započeo već 1951. godine ove radove
u Bosni i Hercegovini. Iz objavljenih izvještaja (1955, 1956. 1957, 1959;
vidi se da su do 1959. godine izvršena veoma obimna kartiranja šumske ve
getacije u centralnim, istočnim i jugozapadnim dijelovima Bosne, te sjeverne
Hercegovine.


Prvih deset godina ovi radovi su izvođeni unutar Zavoda za šumarsku
botaniku na Šumarskom fakultetu u Sarajevu na čijem je čelu bio Fukarek
gotovo dvije decenije. Kasnije su ovi radovi vršeni preko Instituta za šumarstvo
u Sarajevu, a bili su uključeni i saradnioi iz drugih ustanova (Prirodno-
matematiekog i Poljoprivrednog fakulteta, Biološkog instituta Univerziteta
u Sarajevu, Zemaljskog muzeja BiH). Taj period je trajao do 1967.
godine, kada otpočinje finansiranje radova preko Republičke zajednice za
nauku, sa novim projektom »Vegetacijska karta Jugoslavije«, čiji je glavni
i odgovorni istraživač bio profesor Fukarek sve do 1978. godine.


Kao član Naučnog vijeća i Redakcijskog projekta »Vegetacijska karta
Jugoslavije«, Fukarek je veoma uspješno rukovodio sa izradom ove karte
mjerila 1:1,000.000 i izradom komentara vegetacijskih jedinica, koji se nalaze
u fazi štampanja.


Delegiran je ispred Naučnog vijeća »Vegetacijska karta Jugoslavije« za
člana užeg tijela za izradu »Vegetacijske karte Jugoslavije« mjerila 1:3.000.000,
što je, nesumnjivo, i priznanje za postignute rezultate na ovome polju.


Međunarodna aktivnost i uticaj na razvoj nauke


Djelatnost akademika profesora dr Pavla Fukareka odvijala se na međunarodnom
planu u više smjerova. Tako, već od šezdesetih godina vrlo je aktivan
kao član Međunarodnog udruženja za proučavanje vegetacije (Internationale
Vereininug für Vegetationskunde) sa sjedištem u Stolzenau u zapadnoj
Njemačkoj. Bio je aktivni učesnik osnivanja Istočno-alpsko-dinarske sekcije
(Ostalpine-diinarische Sektion) d u dva mandata bio njen predsjednik. Učestvovao
je sa brojnim referatima na naučnim skupovima i organizovao je međunarodne
skupove u našoj zemdji. Aktivno je utjecao na smjernice i rad Istočno
alpsko-diinarske sekcije, pa je uz profesora dr M. Wrabera, veoma zaslužan
za afirmaciju naših naučnih radnika u radu ove organizacije. Ova sekcija
je organizovala 17 simpozija od kojih tri u našoj zemlji. Deseti simpozij
organizovao je P. Fukarek pod nazivom »Južnoevropske prašume i visokoplaninska
flora i vegetacija istočnoalpsko-dinarskog prostora« od 14. do 19.
jula 1969. godine, sa učešćem 80 domaćih i inozemnih naučnika. Organizovao
je i međunarodnu ekskurziju dendrologa 1967. kroz SR BiH.


Za vrijeme stažiranja u Francuskoj, u Međunarodnom centru za geobotaniku
(»SIGMA« — Montpellier) vršio je konkretna istraživanja sa BraunBlanquet-
om i samostalno, a rezultati su objavljeni 1955. i 1978. godine.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 15     <-- 15 -->        PDF

vegetacijskim odnosima Dinarida, posvetio posebnu studiju sa vegetacijskom
kartom šumskih biljnih zajednica mjerila 1:25 000, koja je, na žalost, još
neobjavljena.


Niz radova posvećuje jeli i njenim zajednicama na Balkanu (1964), na
rubu Panonskog bazena (1967), hrastovim šumama Bosanskog posavlja (1975),
šumama sladuna submediteranskog područja (1962), zajednicama bukvejavora gluhača (1967), šumskim fitocenozama Lepenice kod Kiseljaka (1967),
šio ukazuje, nesumnjivo, o širini obuhvaćenih, veoma aktuelnih, problema
šumske vegetacije i vegetacijskih odnosa. Tu valja posebno istaći i radove
u kojima je obrađivao pitanja gornje granice šumske vegetacije (1957, 1959,
1970). Oni isu šire prihvaćeni u nas li inozemnoj literaturi (HORVAT, GLAVAČ,
ELLENBERG, 1974).


Novi pristup u povezivanju sinhoroiogije i sintaksonomije šumskih
biljnih zajednica


Kao pasionirani i kod nas najistaknutiji istraživač areala mnogobrojnih
vrsta drveća, grmlja i prizemne floere, zahvaljujući rezultatima ovih istraživanja
mogao je da priđe razrješavanju problema fitogeografskog raščlanjenja
Jugoslavije. Već u »Fitocenološkoj raspodjeli bosanskog
i hercegovačko g Krša« (1957) ispoljen pristup u povezivanju
globalnih odnosa vegetacije, podloge i zemljišta sa sinhorologijom zajednica.
Taj sinhorološko-sintaksonomski pristup uočljiv je u nekim studijama,
kao na primjer, »Zur Gliederung der illyrischen Florenprovinz in natürliche
Vegetationsgebiete mit Hilfe der Waldgesellschaften« (1977), »Die
pflanzengeographische Abgrenzung der ilynischen von moesishen Gebiet«
1979, i drugim.


Tu bi spadali i radovi iz domena areala vrsta indikatorskog značaja u
vezi sa sekundarnim i recentnim karakterom vegetacije (1957, 1963, 1978).
te sintetički radovi o dosadašnjim istraživanjima nekih značajnijih kompleksa
vegetacijskih jedinica, kao na primjer zajednica smrče i naših borova na širem
prostoru Jugoslavije (1970, 1971).


Širina pristupa istraživanja flore i vegetacije dala je ovome veoma plodnom
i zaslužnom istraživaču dendroflore i šumske vegetacije osnove za klasifikaciju
— sintaksonomiju jedinica višeg i nižeg sistematskog ranga. To
je sadržaj radova »Geobotanische Grundlagen für höhere sistematische Einheiten
der Waldgesellschaften« (1968)), »Versuch einer pflanzensoziologischen
Gliederung der Wald- und Šibljak-Gesellschaften Bosniens und Herzegovina«
(1968).


Sintezu svih gledanja saopštio je na II Kongresu ekologa Jugoslavije u
radu »Šumske biljne zajednice Jugoslavije« (1979). Ovdje je izložio originalan
sistem zajednica, sa 8 klasa, 14 redova šumskih zajednica i 11 redova
razvojnih šibljačkih zajednica, sa 48 sveza, od kojih su mnogi (redovi i sveze)
autorizovani po prvi put. Ovaj sistem uvažava daleko više, u odnosu na
dosadašnje sisteme, fitogeografske okvire i sAndinamske momente razvoja
vegetacije. On je otvorio veoma važna i aktuelna pitanja u sintaksonorniji
zajednica, što će imati značaja u razvoju nauke o vegetaciji.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 14     <-- 14 -->        PDF

gustifolia Wahl, emend. Fuk. (1960), Fraxinus angustifolia Vahl. ssp. pannonica
Fuk. (1963), Fraxinus intermedia Fuk. (1968) i neke druge za nauku
nove taksone.


Ovi navedeni i drugi prilozi iz područja fitogeografije i takosonomije
naših vrsta drveća i grmlja su mu još za života osigurali mjesto vodećeg
fitogeografa u -našoj zemlji i veoma afirmisanog dendrologa koji je sa većim
ili manjim uspjehom rješavao niz taksonomskih zamršenih problema
i istakao vrlo značajne za nauku probleme koje će trebati dalje riješavati.


Kreiranje i definisanje novih šumskih i šiljačkih fitocenoza


Ogromno iskustvo koje je stekao u prikazanim oblastima istraživanja
omogućilo mu je povezivanje i spajanje ovih sa sinhorologijom i sintaksonomijom,
pa je uočio i opisao niz novih fitocenoza. Već u radu »Šumsk a
vegetacija prašume Peručice« (1958) daje novo gledište, izdvajajući
kao posebne fitocenoze šume bukve, jele i bukve i subalpinske šume
bukve (koje su do tada bile na rangu subasocijacija), a što je kasnije općenito
prihvaćeno. U studiji »B i 1 j n o s o c i o 1 o š k i h odnosa šuma i
šibi jaka Nacionalnog parka Su t ješka« (1969), gdje je šumska
vegetacija obrađena unutar 5 klasa i 12 redova, 6 je redova po prvi
put autorizovano. Među ovima ističu se redovi šibljačkih zajednica: Paliuro-
Cotinetalia Fuk. i Rhamnetalia fallacis Fuk., koji su prihvaćeni i u našoj
udžbeničkoj literaturi. U okviru navedenih redova opisao je niz novih zajednica
karakteristični za pretplaninski pojas nekih bosansko-hercegovačkih
planina (1958, 1969): Sorbetum chamaemespillus, Fuk. (1957), Cynancho-
Rhamnetum, Fuk. et Stef. (1958), Arcto-Sorbetum Fuk. (1969), Ribesieto —
Loniceretum Fuk. (1969), Berberidi — Rhamnetum fallacis Horv. emnd. Fuk.,
1969, U trećoj studiji prašumskog rezervata »Šumsk e zajednic e Peručic
e u Bosni « (1970) daju se detaljni tabelarni pregledi florističkog
sastava i građe fitocenoza.


Kao rezultat višegodišnjih istraživanja planinskog kompleksa Orjena,
Prenja i Čvrsnice Fukarek je prikazao (1970) kompletnu sliku šumske vegetacije
unutar 8 redova, od kojih se za neke, po prvi put, daje nova nomenklatura:
Calamagrosti — Abietetalia Fuk., 1969, Rhamnetalia fallacis Fuk. 1969,
Paliuro — Cotinetalia (Kraft) Fuk., Dentario — Fagetalia (Pawl.), Fuk., 1969,
Unutar ovih kompleksa obradio je fitoeenološki, isa tabelarnim prikazima,
zajednice endemne munike (1966): Amphoricarpo-Pinetum leucodermis Fuk.,
Senetio-Pinetum leucodermis Fuk., Pinetum nigrae-leucodermis Fuk., Mugho-
Pinetum leucodermis Fuk. Ova studija predstavlja značajan prilog poznavanju
ovog vegetacijskog endemičnog agregata.


Zahvaljujući rezultatima israživanja vegetacije centralnih dinarskih planina
okarakterisao je šire ranije opisanu zajednicu klekovine bora Pinetum
mughi Horvat emend. Fukarek, 1956. Također, Horvatovoj koncepciji o uslovljenosti
i pojavama inverzije vegetacije u Dinarskim planinama, doprinio
je rad Fukareka (1962) »Inverzija vegetacija na planinskim
masivima Igman — Bjelašnica«, gdje su posebno okarakterisane
mrazišne šume smrče brdskog i subalpinskog pojasa. Ovome objektu je
Fukarek kasnije (1966), s obzirom na njegov izvanredno veliki značaj u


120




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 13     <-- 13 -->        PDF

(Pinus heldreichii Christ), a neposredno iza toga i molike (Pinus petice
Gute.).


Posebnu pažnju posvetio je omorici (Picea omorica Panč.) u nizu priloga
(1935, 1941, 1950, 1957, 1963, 1967) tragajući za njenim dis Junktim arealom
i novim nalazištima, stvarajući osnove za kasnija sveobuhvatna istraživanja
ove endemno-reliktne vrste, posebno je obratio pažnju njenoj zaštiti.


Niz radova posvetio je smrči (Picea abies (L.) H. Karst.) i nekim njenim
pratiocima (1935, 1941, 1950, 1951, 1957, 1958, 1959, 1962, 1963, 1967, 1970).
Isto tako pitanje vrsta roda Abies na Balkanskom poluostrvu i to A. alba
Mil, A. cephalonica Loud., A. borisii regis Mattfeld (1964, 1970, 1974), bilo
je šire analizirano. Također posvećuje pažnju klekovini bora (P. mugo) u
više radova (1941, 1942, 1949, 1951, 1955, 1958, 1959, 1960, 1965, 1967, 1969,
1974, 1979).


Brojni i veoma vrijedni su dendrološki radovi, popraćeni sa brojnim
arealskim kartama, a odnose se na bjelograb (Carpinus orientalis Mili.) (1941),
tilovinu — Petteria ramentacea (Sieb) Presi. (1947, 1949), crni i petosjemeni
glog — Crataegus nigra Wald, et Kit., C. pentagyna M. Bieb. (1961), alpsku
johu — Alnus viridis (Chaix) DC (1956), mečiju lijesku — Corylus colurna L.
(1958), cretnu brezu — Betula pubescens Ehrh. (1957), evropsku, mezijsku
i istočnu bukvu — Fagus silvatica L., F. Moesiaca (Dom., Maly) Czeczott, F.
orientalis Lypsky (1954), boriku — Daphne blagayana Frey. (1957, 1958, 1965),
tisu — Taxus baccata L., sivu topolu — Populus canescens (Alt.) Sm. i neke
druge vrste.


Posebnu pažnju poklonio je istraživanju roda Fraxinus, i to naročito poljskog
jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.). U brojnim studijama obradio je
horologiju, sistematiku i ekologiju ove vrste, te dao veliki doprinos i praktičnom
šumarstvu, odvajajući populacije aluvijalnih područja od populacija
gorskog jasena u planinama. Posvetio je interes i crnom jasenu (Fraxinus
ornus L.), njegovoj varijabilnosti, kao i bijelom jasenu (Fraxinus excelsior
L.) na Balkanskom poluostrvu i u našoj zemlji (1948, 1954, 1955, 1956,
1960, 1962, 1963, 1964, 1965, 1967).


U studiji o crnom boru (1958) pokušao je da riješi mnoga zamršena
pitanja njegove sistematike i otvorio je brojne probleme za dalja istraživanja
dajući i isvoj horološki aspekt na prostrani areal ove vrste drveća.


Ne manju pažnju poklonio je i brojnim lišćarskim vrstama drveća,
posebno hrastovima, na primjer sladunu (Quercus conferta Kit.), pa je u
opsežnoj studiji obradio pitanje njegove nomenklature, areala i mnoga druga
i izradio kartu areala. Znatan broj radova odnosi se na vrste roda Acer.
To su, prije svega, Acer heldreichii Boiss., A. marsicum Guss., A. platanoides
L, A. pseudoplatanus L., A. obtusatum Kit. i drugi, u kojima obrađuje pitanje
sistematike i horologije, sa originalnim kartama areala (1942, 1948,
1952, 1963, 1965, 1967, 1971.). Kao rezultat širega taksonomskog proučavanja
Fukarek je opisao veći broj novih taksona: Pinus heldreichii Christ,
var. pančići Fuk. (1955), Pinus nigradermis Fuk. et Vidak. (1955), Pinus nigra
Arn. ssp. illyrica. (Vidak.) Fuk. et. Nik. (1974), Abies macedonica Fuk.
(1964), Acer pseudoheledreichii Fuk. (1959), A. pseudoobtusatum Fuk. (1963),


A. marsicum Guss. ssp. varbossanium (K. Maly) Fuk. (1965), Fraxinus an


ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 12     <-- 12 -->        PDF

grebu kada je izabran za docenta na predmetima dendrologija i fitocenologija.
Razvio je veoma intenzivnu nastavu, stvorio herbarium, zbirke eksponata,
kartografski biro unutar Zavoda za šumarsku botaniku na čijem
je čelu bio neprekidno dvadeset godina. Sa oduševljenjem i velikom ljubavlju
prenosio je svoje široko znanje studentima kroz trideset generacija.
Bio je dekan šumarskog fakulteta školske 1959/1960. godine, a obavljao je
i niz društveno-pol´itačkih funkcija. U penziju je otišao koncem 1977. godine,
ostajući i dalje veonia aktivan u naučnom radu.


Akademik profesor dr Pavle Fukarek bio je ličnost velike intelektualne
snage, širokog obrazovanja, ogromne radne energije, izuzetne znatiželje za
otkrivanje i za saznavanje novoga, a kao rijetko ko, oduševljavao se postignutim
rezultatima. Krasili su ga skromnost, vedrina duha, urođeni smisao
za prisnost u ophođenju sa ljudima, što su bili preduslovi da se razvije u
naučnika bez čijih bi djela naučne oblasti fitogeografije, dendrologije i fitocenologije
bile osiromašene. Za one koji ga nisu bliže poznavali ostaće
možda neobjasnjeno kako je jedna ličnost mogla da zahvati, sa podjednakim
interesom, toliko mnogo problema, da prikupi tako ogromnu naučnu građu,
da objavi preko 300 radova, da komunicira sa velikim brojem naučnika
kod nas i u svijetu, da učestvuje sa naučnim saopštenjima na nizu skupova
svake godine. On je to mogao jer je bio veliki pregaoc, a nauka mu je bila
njegovo životno opredjeljenje i njegov hobi, pa je doživljavao zadoovljstvo
i sreću objavljivanjem svakog rada.


Mnogo je putovao i prošao unakrst cijelu zemlju od Slovenije do Makedonije.
Bio je vrlo rado prihvaćen od naučnika u svim republičkim centrima
koje je on na određen način, povezivao u naučnim djelatnostima.
Njegovu skromnost i znanje ove sredine su uvijek znale cijeniti, a razmjenjujući
svoja iskustva sa drugima, doprinosio je da se nauka brže povezuje
i razvija.


Posjedovao je vrlo široko biološko obrazovanje i veoma dobro je poznavao
floru i vegetaciju naše zemlje kao i probleme obrađene u djelima
naših klasika, počev od Adamovića, Bečka, Managete, Visiania, Šlosera, Vukotinovića,
Degena, Košanina, Hayeka, Mayla, Rohlene, Javorke i drugih
botaničara. Interesovao se za istoriografiju i bibliografiju pa je obradio i
objavio nekoliko djela iz ove oblasti. Upravo, u tome leži objašnjenje njegove
kreativnosti — u zahvaćanju tako značajne širine problema u sistematici,
horologiji, ekologiji, sintaksonomskoj pripadnosti i praktičnom značaju
mnogih taksona, koje je istraživao, od vrsta drveća i grmlja naših
šuma.


Nemoguće je na ovom mjestu prikazati cjelokupni njegov naučni doprinos
fitogeografiji, sistematici i ekologiji vrsta drveća i grmlja, te fitocenologiji,
jer bi za to trebala čitava studija. Ipak, za jednu predstavu izuzetno bogatog
opusa, nužno je njegovo djelo raščlanjeno posmatrati.


Područje fitogeografije i dendrologije


Prvi naučni prilozi Pavla Fukareka bili su o hronologiji naših endemnih
vrsta Pančićeve omorike, munike, motike, tise, tilovine i drugih. Još
1941. godine napisao je značajnu studiju o prirodnim nalazištima munike


118




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 11     <-- 11 -->        PDF

UZORAN NAUČNI LIK
AKADEMIK PROF. DR PAVLE FUKAREK


Nakon kratke i teške bolesti, preminuo je iznenada u Sarajevu 17. februara
1983. godine akademik prof, dr PAVLE FUKAREK. Iz redova nauke nestao
je veliki pregaoe čiji je kreativni rad trajao gotovo pet decenija.


Pavle Fukarek se rodio 1912. u Sarajevu, gradu okruženom prirodom
posebne ljepote koju je vrlo rano zavolio, što će odrediti i čitav njegov životni
put. Ova izuzetna ljubav za živi svijet prirode, posebno za bilje gotovo
ga je sudbinski dovela u šumarsku struku, a njegova živa radoznalost
i urođeni istraživački duh, opredjelili su ga za kreativni rad u ovoj
oblasti. Još kao radoznali student on krstari bosanskohercegovačkim i crnogorskim
planinskim prostorima tragajući za novim izvorima znanja. Ta
obuzetost istraživačkim radom neće ga napustiti ni u teškim ratnim godinama
u struci, ni prvih godina poslije rata, kada je on bio okrenut licem
rješavanju vrlo teških i složenih problema bosanskog poslijeratnoga šumarstva.


U struci je počeo raditi u predratnim godinama u Sarajevu, ali je
premješten u Nevesinje zbog političkog djelovanja početkom 1941. godine.
Bio je uhapšen i interniran, a 1943. godine je uspio da se zaposli u Mostaru,
u Direkciji šuma. Početkom 1944. godine prešao je na slobodnu teritoriju
i uključuje se u rad Oblasnog odbora za Hercegovinu, a zatim u stručnu
službu ZAVNOBiH^a u Jajcu. Po oslobođenju radio je u Ministarstvu šumarstva
NR BiH, a kasnije i u Republičkoj planskoj komisiji. Godine 1948.
došao je u Visoku školu za planinsko gazdovanje, a 1949. godine na Poljoprivredno-
šumarski fakultet u Sarajevu.. Doktorirao je 1952. godine u Za


117




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Zajednica endemne munike na planini Prenju u Hercegovini. Acta botanica
Croat. Vol. XXV. 61—63, Zagreb


1967.


(et F a b i j a n i ć, B.i . Stefanović, V.) Zajednica bukve i javora gluvača(Acer obtusati-Fagetum, Fab. Fuk. et Stef. 63) jugozapadnih padina zapadnih
Dinarskih planina, M. O. D. P. G. Arbeiten H. J.: 81—88. Tab.


(et F a b i j a n i ć, B.) Die Tanne und die Tannenwälder am südlichen Rande
des Pannonischen Bekens (Manuscr.). Referat na Sliimp. u Beču, Istočno-
alpsko-din. sekcije.


1968.


Geobotanische Grundlagen für höhere systematische Einheiten der Waldgesellschaften.
Intern. Symp. Stolzenau 1964 »Pflanzensoziol. Systematic«
den Haag (Edit R. Tuxen) 98—111, Stolzenau


(et Fabijanić, B.) Versuch einer pflanzensoziologische Gliederung der
Wald-und Šibljak-Gesellschaften Bosniens und der Herzegovina. Intern.
Symp. Stolzenau 1964. Pflanzensoziologische Systematik den Haag (Edit.


R. Tuxen): 112—123, Stolzenau
1969.


Šibljačke zajednice predplaninskog pojasa nekihbosanskohercegovačkih planina.
Acta botan. croat. XXIII: 75—79, Zagreb
Dosadašnja floristička i vegetacijska istraživanja na području Nacionalnogparka »Sutješka«. Posebna izdanja ANUBiH XI: 73—90, Sarajevo
Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljaka Nacionalnog parka
»Sutješka«. ANUBiH. Pos. izd. XI, knj. 3.


1970.


Beitrag zur Kenntnis der oberen Waldgrenze in einer Gebirgszügen der
südlichen Dinariden. Mitt. D D. P. G. 11: 45—54 Tagung, Innsbruck
Die Fichte und die Fichtenwälder in ihren südlichen Arealgrenzen in der
Balkanländer. ANUBiH Radovi XXXIX, knj. 11: 147—174, Sarajevo


Fitocenološka istraživanja i kartiranja šumskih i šibljačkih zajednica na hercegovačkim
planinama Orjen, Prenj i Čvrsnica. Radovi ANUBiH XXXIX,
knj. 11: 175—229, Sarajevo


Šumske zajednice prašumskog rezervata Peručica u Bosni. ANUBiH. Poseb.
izdanja XV. knj. 4: 157—262, Sarajevo


Die Fichte und die Fichtenwälder an ihren südlichen Arealgrenzen in den
Balkanländer. ANUBiH, knj. XXXIV, knj. 11: 147—174, Sarajevo


1971.


Šume borova na jugo slovenskom kršu. JAZU, Pos. izd. sa Simpozijuma »Zaštita
prirode na našem kršu«, 145—162, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Istraživanje i kartiranje šumske vegetacije i šumskih fitocenoza u BosniHercegovini, (Sveska: Uloga d mjesto fitocenologije u savremenoj šumskoj
privredi) Izdanje N. Š.: 182—192, Sarajevo


1962.


Inverzije vegetacije na planinskom masivu Igman-Bjelašnica, (Prilog poznavanju
biljne geografije Dinarskih planina) N. Š. XVI 1—2: 35—46, Sarajevo


Einiges über die südeuropaeischen EichenD. P. G. Ht. 2: 82—85, Padova
und Schwarz kieferwälder, M. O.
Das Quercetum confertae herzegovinicum in Narenta-tal. Angewandt. Pflan


zensoz. HT. 18/19. M. O. D. P. G. See. Int. Ver. Ht. 3: 37—45, Wien
Zajednice i tipovi šuma Dinarskih planina. 1. Sistematsko mjesto balkanskih
šibljaka, N. Š. 10—12: 503—508, Sarajevo
Inverzija vegetacije na planinskom masivu Igman-Bjelašnica, N. Š., sv.


1—3, Sarajevo
Geobotaničko kartiranje Sovjetskog saveza, Š. L. 1—2, Zagreb, 63—73.
Drugi radni sastanak Sekcije za istočne Alpe i Dinarske planine Međunarod


nog udruženja za istraživanje vegetacije (Brixen, 3—7. VII. 1961). N. Š.,
1—3: 257—260, Sarajevo


Treće savjetovanje biljnih sociologa sa područja istočnih Alpi i Dinarskih
planina (Klagenfurt, 14—18. VII 1962), N. Š. XVI, 6—7 Sarajevo, 416—
—423


1963.


Die Ausarbeitung einer detaillierten Waldkarte Bosnien und Hercegovina auf
pflanzesoziol. Grundlage. Bericht über das internaz. Sympozium fur Veget.
Kartierung 363:368, Stolzenau


Prilog poznavanju dendrogeografskih i fitocenoloških odnosa planina sjeverozapadne
Crne Gore, Radovi N. D. BiH. knj. 6: 113—166, Sarajevo


(Coll. Fabijanić, B., Stefanović, V.) Lepenica — Pregled osnovnih tipova
šumske vegetacije, Poseb. izd. N. D. BiH knj. III LepenSca: 85—129,
Sarajevo


1964.


Fitocenološka ekskurzija kroz sjeveroistočnu Poljsku, N. Š. 1—2: 46—54, Sarajevo
Die Tannen und Tannenwälder der Balkanhalbnisel. Schweiz. Zeitschrift für
Forstwesen, Nr. 9/10, 518—533 Zürich
Istraživanja i kartiranja šumskih fitocenoza Bosne i Hercegovine (Izvještaj


o izvršenim radovima u 1963. god.), N. Š. XVIII 7—8: 363—374, Sarajevo
1966.


Beitrag zur Kenntnis der Waldvegetation auf Melaphyrgestein südostlichen
Bosnien (Dinarische Alpen) — Angewatndte-pflanzensoziologiie 19, M. O.


D. P. G. Sektion der IV. 5. (Tagung Chur 1964): 133—137, Wien


ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 26     <-- 26 -->        PDF

1957.


Fresnica (Dryas octopetala L.) i njena veza s tragovima diluvijalne glacijacije,
Geografski pregled I: 60—64, Sarajevo
Radovi na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije u Bosni i Hercegovini,


N. š. X 10—12: 359—378, Sarajevo
1958.


Fitocenološka raspodjela bosanskog i hercegovačkog krša, Zbornik »Krš Bosne
ii Hercegovine« 3: 139—143, Split


Zajednica jele i ljigovine (Rhamneto-Abietetum) na hercegovačkim i zapadnobosanskim planinama, G. B. I. X., 1—2: 103—113, Sarajevo
Šumske biljne zajednice izdvojenog prašumskog rezervata »Peručica«, N. Š.
XII, 10—12: 741—743, Sarajevo


(et S t e f a n o v i ć, V.) Istraživanja i kartiranja šumske vegetacije planina
Jahorine, Igmana, Ljubične, Veleža i područja oko rijeke Drine, N. Š.
XII, 10—12, Sarajevo


(etStef anović, V.) Prašuma Peručica i njena vegetacija. Radovi P. Š. F. B.,
Š., III, 3: 93—146, Sarajevo


1959.


Istraživanje i kartiranje šumskih fitocenoza na području Bosne i Hercegovine
u 1959. god., N. Š. XIII, 11—12: 669—678, Sarajevo
Nacionalni parkovi Jugoslavije, Zbornik »Razvoj šum. i drv. industrije Jugoslavije
1945—1956. god. Izdanje SDITŠDIJ 63—67, Beograd


Šibljaci mukinjice (Sorbus chamaemespillus) Crantz.) na planini Plazenici u
Bosni, G. B. I., sv. 1—2, Sarajevo
Geografija šuma, Šumarska enciklopedija, sv. I, 427—433, Zagreb


1961.


Osnivački sastanak Sekcije za istočne Alpe i Dinarske planine Intern, udruženja
za istraživanje vegetacije (Austrija 25—28. VII I960.), N. Š.: 183—
—187, 3—4, Sarajevo


Ekskurzija u austrijske Karavanke i Kornijske Alpe, N. Š., 3—4, 187—190,
Sarajevo


Šumarska botanička ekskurzija kroz francuske Alpe i centralni masiv Francuske,
N. Š., 1—2, 59—72, Sarajevo
Problemi šumskih staništa, selekcija drveća i uzgoja šuma, XIII Kongres
IUFRO, Wien — N. Š., 10—12, 536—541, Sarajevo
Fitocenološka istraživanja, Zbornik »Razvoj šumarstva i drvne (industrije Jugoslavije
1945—1956«. Izdanje SDITŠDIJ, 317—326, Beograd


Ein Höhenprofil durch die Waldegesselschaften an Süd- und Nordhänge des
Velež-Gebirge in der Hercegovina (Dinarische Alpen), M. O. D. P. G. Ht, 1,
23—29, Padova


Prilog diskusiji o mjestu i ulozi fitocenologije u šumarstvu, Š. L. 1—2: 63—
—73, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Unterschiede in der Dendroflora des westlichen und östlichen Gebiete der
Balkanhalbinsel. Problems of Balkan Flora and Vegetation (Proced. I.
Intern. Symposium an Balkan Flora and Veget. Vama, Jun 7—10 1973)
Edit. Bulgar. Acad, of Sciences, Institut of Botank, Sofija, Pp. 156—
—161


1977.


Die japanische Baum-und Straucharten in den Parken und forstlichen Anpflanzungen
Jugoslaviens. Proceeding od the internat. Symposiuni. Tokio.
Edit. Myruzen Co. Ltd., Pp. 123—132


1979.


Savremeni pogledi na taksonomiju i nomenklaturu bjelokorog bora — munike
(Pinus leueodermis Ant. i Pinus Heldreichii Christ). Glasnik Zemaljskog
muzeja N. S. Sv. XVIII Prirodne nauke, Pp. 63—87, Sarajevo


1980.


Dendrologisches aus Illyrien. Wissenschaftliche Zeitschrift der Humbodt
Universität Berlin. Mathem.-Natur R. Bd. XXIX/3 pp. 329—331
Klasični rodovi Spartium L. i Cytisus L. (Fabaceae) u savremenoj taksonomskoj
interpretaciji, i napomene uz neke kritične jugoslavenske vrste.
Materijal za simpoz. IV. Biosistematičara Jugoslavije. Đerdap (23—27)


IX. 1980. (Rezime neobjavljenog rukopisa.)
RADOVI IZ FITOCENOLOGIJE


1954.


Istraživanje flore i vegetacije Bosne i Hercegovine, G. B. I., sv. 1—2: 111—
—168, Sarajevo


1955.


Kartiranje šumske vegetacije i zadaci Zavoda za šumarsku botaniku u Sarajevu,
N. Š. 9—10: 341—360, Sarajevo
Prilog poznavanju šumskih zajednica u kojima se javlja poljski jasen, Š. L.
1—2: 30—40, Zagreb


Coll. avec Braun B lan quet, J.) La foret de Pinus zalzamanii de Saint Gut.
hem le Desert. Stat, intern, mediterr. et alpine (Sigma Montpellier). Comm.
No. 133 (Collctanea botanica Vol. 4, fasc. III.: No. 33: 435—489


1956.


Prilog poznavanju šumske vegetacije nekih zapadno bosanskih i hercegovačkih
planina (Šator, Golija, Hrbljine, Cincar i Matovan), N. Š. 3—4: 125—
—134, Sarajevo


Zajednica klekovine bora (Pinetum mughi Hrf.) i neke njene razvojne tendencije
na bosansko-hercegovačkim planinama, š. L. 11—12: 343—357, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Betrachtungen über einige dem Gebiete der Balkanländer und Rumänien
gemeinsame Baum- und Straucharten, Revue Roumaine de Biologie- Ser.
B´otanique Nr. 14: 33—46, Buourest


1970.


Areali rasprostranjenosti bukve, jele, smrče na području Bosne i Hercegovine,
ANUBiH Radovi XXXIX, knj. 11—231, Sarajevo
Bemerkungen zu einigen balkanischen und balkano-karpatische Baum-und
Straucharten — Feddes Repertorium, 81, 1—5: 163—170, Berlin
Die Fichte und die Fichtenwälder in ihren südlichen Arealgrenzen in der
Balkanländer, ANUBiH, Radovi XXXIX, knj. 11: 147—174, Sarajevo


1971.


O jednom iz dalmatinske flore izgubljenom javoru (Acer platanoides ssp.
fallax Pax 1889), Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Šumarski
simpozij prigodom 300 godišnjice Sveučilišta te 50 godišnjice šumarske
fakultetske nastave u Zagrebu, 7—14, Zagreb


O novejših rezultatih proučavanja areala rasprostranjenosti oskolisneka jasena
(Fraxinus angustifolia Vahl), Gozdarski vestnik No. 6—7: 193—
—201, Ljubljana


1972.


Značaj nekih naših autohtonih vrsta za hortikulturni problem šumarstva,
drvne industrije i hortikulture, Simpozij povodom proslave 50. godišnjice
Šumarskog fakulteta u Beogradu. Str. 619—628.


1974.


Prvi počeci i razvoj dendroloških istraživanja Balkanskog poluotoka. Radovi
ANUBiH, Vo. LIV. Odj. prir. mat. nauka knj. 15. Sarajevo. Pp.
5—44


Neke vrste drveća i grmlja, koje su pogrešno navedene u Flori Bosne i
Hercegovine i susjednih krajeva. Ibidem pp. 45—60
Drveće i grmlje koje ne raste ili je veoma rijetko na peridotitsko-serpentinastim
staništima (Koautori V. Beus i J. Travar) Ibidem pp. 77—102
Prilog poznavanju sive topole u Bosni i Hercegovini (Koautor N. Janjić). Uidem
pp. 61—75


Novi oblik crnog bora iz okoline Višegrada u Bosni (Koautor M. Nikolić).
Zbornik radova sa Simpozija 100 godišnjice prve Jugoslavenske dendrologije
Josipa Pančića. SANU — Naučni skupovi. Knj. I Beograd, pp.
25—29


Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit.) u Bosni i Hercegovini (Koautori
B. Fabijanić i N. Janjić). Ibidem pp. 69—83


1975.


Prilozi dendroflori Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore. Acta biologica jugosl.
»Biosistematii´ka« Vol. I, Pp. 61—67


130




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Pančićeva istraživanja Crne Gore, Radovi N. D. BiH XXV, knj. 7, str. 319—
—340, Sarajevo


1965.


Naše listopadno drveće i grmlje — Rasprostranjen je vrsta prema izbojcimai pupovima — Priručnik, Ljubljana, 1—135


(et M. Vid ako vic) Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova na planiniPrenju u Hercegovini (Pinus nigradermis Fuk. et Vid.), Radovi N. D.
XXVIII, 8: 61—87, Sarajevo


Biološke i ekološke karakteristike bukve i bukovih šuma Jugoslavije (Savjetovanje
o bukvi). Izdanje SITŠD Jugoslavije, Beograd


Prilog poznavanju prelaznih svojta poljskog javora Balkanskog poluostrva(Acer campestre L. sensu lat. A. marsicum Guss. sensu), Radovi N. D.
XXVIII, 8: 89—103, Sarajevo


Prilog privremenoj taksonomijskoj podjeli balkanskog prelaznog makljena(Acer intermedium Pane.), Radovi N. D. BiH. XXVIII, 8: 105—120, Sarajevo


Rijetko šumsko drveće naše Republike, N. Š. 334: 125—134, Sarajevo
Nalazišta i staništa borike (Daphne blagayana Frey.) na bosansko-hercegovačkim
planinama, N. Star. X.: 231—234, Sarajevo


1967.


Pančićeva dendrologija Srbije, Pančićev zbornik. Vanredno izdanje SANU,
69—97, Beograd


Neue Standorte der Panzerkiefer (Pinus Heldreichü Christ em. Marksgraf).


Botanischer Jahrbücher 86 1—4: 449—462, Stuttgart
Pančićevo otkriće omorike i njena daljnja proučavanja. »Pančićev zbornik
« Vanser. ted. SANU, Odj. prior, mat. nauka: 27—67, Beograd


Pančićeva prelazna fela makljena (Acer intermedium Panč.) i njoj srodne
svojte južne Europe. Posebno izdanje Srpske akademije tnauka knj.
CDIII, Odj. prir. mat. -nauka, knj. 36, Beograd


Ericaceae in Flora Bosnae et Hercegovinae IV. (Sympetalae) Izdanje Zemaljskog
muzeja BiH. 23—31, Sarajevo


List of the most important representatives of autochthonous trees and shrubs
of the wertern Balkan-Peninsula. Int. Dendrol. Soc. (Yuosl. tour.): 1—
—22, Sarajevo


1969.


Dendroflora Nacionalnog parka »Sutjeska«. Poseb. izd. ANU BiH XI/3: 189—
—291, Sarajevo
Über die einige illyrisch-apenninische Baum-und Straucharten, M. O. D. P.


G. Heft 9: 79—90, Camerino
Otkriće
i današnja rasprostranjenost molike (Pinus peuce Gris.), Zbornik
Sympoziumot za molikata (2—6. IX. 1969.) 17—31, Skoplje


Remarks on the taxonomy of some Euroasiatic species Rhamnaceae-Abstract,


XI. Inter. Botan. Congres 65, Seattle (USA)


ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 22     <-- 22 -->        PDF

1962.


Granice rasirenja izrazitih flornih elemenata u vegetaciji Hercegovine, Geografski
pregled V.: 73—76, Sarajevo


Neka neriješena pitanja u dosadašnjim dendrološkim i dendrogeografskim
istraživanjima u Bosni i Hercegovini, N. Š. XVI. 7—9: 357—374, Sarajevo


Pionirska vegetacija točila u brdskom pojasu dinarskih planina i njena zaštita,
N. Star. VIII.: 199—204, Sarajevo


Modro lasinje — Moltkea petrea (Trat.) Gris., rijetki endemni grmić našeg
hercegovačkog i crnogorskog krša i njegova zaštita, N. Star. VIII. 205—
—209, Sarajevo


Lovorolisni likovac (Daphne laureola L.) i potreba njegove zaštite u šumama
Bosne i Hercegovine, N. Star. VIII.: 211—214, Sarajevo
Neke zablude oko nalazišta Pančićeve omorike, N. š. 10—12: 525—526, Sarajevo
90-ta godišnjica prve dendrologije naših krajeva, š., 3—4, 181—190, Beo


grad
Herbar Roberta Visiani-a u Padovi, N. Š., 1—3, Sarajevo
Rasprostranjenost i druge fitocenološke karakteristike poljskog jasena, Djela


N. D. XX/4: 1—99, Sarajevo
The present spread of Serbien spruce (Picea omorika Panč.) and some data
concerning its stands (preveo Dušan Glumac). NOLIT, Beograd, 1962.
str. 75.


1963.


Vrišt — Calluna vulgaris (L.) Huli. — na jugozapadnoj granici svoje rasprostranjenosti,
G. B. I. XVI.: 77—90, Sarajevo
Nova hibridna ili prelazna svojta javora iz Crne Gore (x Acer pseudooptusatum
Fuk.), Šumarstvo 10—12: 357—362, Beograd


Prilog poznavanju nomenklature i rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quercus
conferta Kit. in Schult. = Q. farnetto Ten.), Radovi XXII. N. D. BiH.
knj. 6: 113—166, Sarajevo


Pančiceva omorika u prirodnim staništima oko rijeke Drine i u parkovima
glavnog grada SR BiH, N. Š. XVII, 7—9: 260—262, Sarajevo
(Col. R. Č u r i ć) Orijaško stablo poljskog jasena u sjeveroistočnoj Bosni,


N. Š. 11—12: 307—408, Sarajevo
1964.


Spiralni raspored pupova kraškog crnog jasena, N. Š. XVIII, 1—-2: 43—45,
Sarajevo
Sjeverozapadna granica današnje rasprostranjenosti hrasta sladuna, Š. L.
3—4: 109—123, Zagreb


Geobotanička i ekološka ispitivanja balkanskih omelika (Genus Cytisanthus),


Radovi N. D. BiH XXV, knj. 7: 5—56, Sarajevo
Die Tannen und die Tannenwälder der Balkanhalbinsel, Schw. Z. F. 9—10:
518—533, Zürich




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 21     <-- 21 -->        PDF

1958.


Medveđa lijeska (Corylus colurna L.) i njena nalazišta u Bosni i Hercegovini,
G. B. I. 1—2: 153—176, Sarajevo


Die Standortrassen der Schwarz-föhre (Pinus nigra Arn. s. lot.), Centralblat


f. d. Gesamte Forstwesen. God. 75, 3—5: 203—207, Wien
Prilog poznavanju crnog bora (Pinus nigra Arn. s. lat.), Radovi P. š. F. B.
Šumarstvo, III. 3: 3—91, Sarajevo
Najnovija literatura o Pančićevoj omorici, š. L. 1—2: 31—37, Zagreb
Dendrografski prilozi flori Bosne i Hercegovine, G. B. I. X, 1—2: 36—65,


Sarajevo
Paviti kao meloracione i »štetne« vrste u našim šumama, N. Š. 10—12, 744—
—755, Sarajevo


Nekoliko novih podataka o rasprostranjenju borike (Daphne blagayana Frey.)
na Balkanskom poluostrvu, Š., 11—12: 635—637, Beograd


1959.


Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine, N. Š. XII, 5—6: 263—286, Sarajevo


Arbres et arbustes rares et menaces de la flore de Yugoslavie (Consideration
en rapport avec leur protection) Sep. ex. Compte rendu Reunion technique
d´ Athenes de IUICN, Vol. V.: 159—165, Äthanes


Planinski bor — klekovina i njegov značaj za zaštitu tla i vegetacije naših
planina, N. Star. VI. 203—218
(et čeljo, A.) Hibridi između gorskog i planinskog javora, Šumarstvo, 11—
—12: 543—548, Beograd
(et Stefano vic V.) Jedna rijetka forma smrče u Bosni, N. Star. VI,
233—234, Sarajevo


1960.


Poljski jasen i njegova morfološka varijabilnost (Fraxinus angustifolia Valh
Fr. oxycarpa Wild.), G. Š. P. XIV: 133—258, Zagreb
Nova svojta borova u Bosni, Š. L. 5—6: 152—156, Zagreb
Da li su vrste Crataegus nigra W. et K. i C. pentagyna M. B. nađene u Hercegovini?,
N. Š. XV, 7—8: 453—456, Sarajevo
Crvenolisni gorski javor (Acer pseudoplatanus f. purpureum (Loud) Rehd,


N. Š. 3—4: 191—192, Sarajevo
Differences morphologiques et anatomiques entre Frene commun et le Frene
oxyphylla, Bulletin de la Sooiete Botanique de France, 107, 4—5, 192—198,
Paris


1961.


Jedinstvo dendro geografskih i fitocenoloških istraživanja. U publikaciji »Uloga
i mjesto fitocenologije u savremenoj šumskoj privredi«. Sarajevo, 1961,
str. 47—49.