DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 101     <-- 101 -->        PDF

I´DC 630*.232:582.475.001/2 Šum. list CVII (1983): 207


REZULTATI KOMPARATIVNOG UZGOJA NEKIH DOMAĆIH
I STRANIH VRSTA ČETINJAČA


Mr Stevo ORLIĆ, dipl. inž. šumarstva
Šumarski institut Jastrebarsko
Jastrebarsko


SAŽETAK: U cilju pravilnog izbora vrsta za osnivanje kultura
u karakterističnim ekološkim regijama SR Hrvatske, 1969. godine
započeta su odgovarajuća istraživanja. Istraživanjima su obuhvaćene
tri domaće vrste: običan bor, crni bor i obična smreka, te
tri strane vrste: evropski ariš, zelena duglazija i američki borovac.
Osnovana su četiri paralelna pokusa, dva u istočnoj regiji na nekadašnjem
šumskom tlu (Durgutovica i Surduk), jedan na poljoprivrednom
tlu u sjeverozapadoj regiji (Slatki potok) i jedan u
jugozapadnoj regiji na bujadnovrištinskom tlu (Lokve). Desetogodišnji
rezultati uspjevanja pokazuju prednost domaćih vrsta u
pogledu preživljenja a intenzivniji visinski i debljinski rast stranih
vrsta. Odnosi medu vrstama su u skladu s njihovim biološko-
ekološkim karakteristikama.


1. UVOD I METODA RADA
Prvi rezultati o uspjevanju domaćih i stranih vrsta u komparativnom
pokusu na području SR Hrvatske objavljeni su u Šumarskom listu 9—10/
1979., str. 433—443, a odnose se na petogodišnje razdoblje (1969.—1973.). U
tom radu su iznijeti osnovni podaci o pokusima i korištenom sadnom materijalu.
Ovdje ćemo prikazati rezultate za narednih pet godina (1974. — 1978),
odnosno do desete godine starosti pokusa.


Istraživanja su počela 1969. godine, a obuhvaćeno je šest vrsta četinjača:
običan bor — OB; crni bor — CB; obična smreka — OS; evropski ariš — EA;
zelena duglazija — ZD i američki boravac — AB. Pokusi su osnovani na četiri
lokaliteta: Durgutovica — D (Š. g. Vinkovci) ;Surduk — S (š. g. Slavonski
Brod); Slatki potok — SP (Š. g. Bjelovar) i Lokve — L (š. g. Karlovac).


Mjerenja i registracija drugih podataka provode se u pokusima svake
godine nakon završetka vegetacije, i to: visinski prirast, totalna visina, prsni
promjer i preživljenje. Terenski podaci su statistički obrađeni i njihove vrijednosti
su prikazane u priloženim tabelama i na grafikonima.


2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Srednje vrijednosti proučavanih karakteristika su prikazane u tabelama
1 — 3. Podaci o visinskom i debljinskam rastu prikazani su dvojako i grafi




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 102     <-- 102 -->        PDF

konima 1 — 2: u prvom dijelu na bazi proučavanih vrsta, a u drugom dijelu
na bazi proučavanih staništa. Takav prikaz je prikladan jer omogućava
uvid u to koji stanišni uvjeti najbolje odgovaraju pojedinoj vrsti, odnosno
koja od proučavanih vrsta je u određenim stanišnim uvjetima pokazala najbolji
uspjeh.


2.1 Proživljavanje
Podaci su prikazani u tabeli 1.
Sušenje biljaka u proteklom petogodišnjem razdoblju (1974—1978.) bilo
je različito, kako među vrstama u pojedinom pokusu tako i kod svih vrsta


Preživljenje, /»
Razdoblje 1974-
1978.
Tablica 1
Podatak
V r s t a o *->
G M
u godini
OB CB OS EA ZD AB
C D "—>
8 o
}? rt
Pokus : »D u r g u t o v i c a«
Posađeno (kom) 1969. 432 432 432 432 432 432 2.592
Preživljenje
Preživljenje
1973
1978.
72
58
88
85
87
84
74
69
68
60
81
70
78
70
Razlika 1973—78. 14 3 3 10 8 11 8
Pokus : »Sur d u k«
Posađeno (kom) 1969. 432 432 432 432 432 432 2.592
Preživljenje 1973. 89 95 94 84 60 86 85
Preživljenje
Razlika
1978.
1973—78.
88
1
92
3
91
3
70
4
41
19
35
51
70
15
P o ku s : »Slatk i pot o k«
Posađeno (kom) 1969. 432 432 432 432 432 432 2.592
Preživljenje 1973. 85 90 83 41 20 94 69
Preživljenje 1978. 84 85 82 41 16 78 64
Razlika 1973—78. 1 5 1 — 4 16 5
Po k u s »L o k v e«
Posađeno (kom)
Preživljenje
Preživljenje
1969.
1973.
1978.
432
82
76
432
88
74
432
97
97
432
73
73
432
69
65
96
96
2.512
84
81
Razlika 1973—78. 6 — — — 4 — 3
Prosječn o za vrst u (iz 4 pokusa )
Posađeno (kom)
Preživljenje
1969.
1973.
432
82
432
90
432
90
432
68
432
54
432
89
1.519
79
Preživljenje 1978. 76 85 89 65 47 76 71
Razlika 1973—78. 6 5 1 3 7 13 8




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 103     <-- 103 -->        PDF

u različitim pokusima. Ono je najizrazitije kod američkog borovoa (0—51°/o),
koji se u posljednjih deset godina masovno suši na području Slavonije (Durgutovica,
Surduk i Slatki potok). Na vrištinsko-bujadičnom tlu, u pokusu
»Lokve«, nije se posušila nijedna biljka tijekom proteklih pet godina. Kod
ostalih vrsta intenzitet sušenja se kretao od 1,0—1,5% godišnje, s izuzetkom
obične smreke kod koje se u prosjeku u tom razdoblju posušilo samo P/o biljaka.


Najčešći uzorci ugibanja biljaka su štete od divljači, glodavaca i dr.


U desetoj godini, uzevši u obzir sve vrste i lokalitete, prezivljenje se kretalo
u širokom rasponu od 16% kod zelene duglazije u Slatkom potoku do
97% kod obične smreke u Lokvama. Na bazi prosjeka iz sva 4 pokusa najniže
prezivljenje je kod zelene duglazije (47%) i evropskog ariša (65%) a najviše
kod obične smreke (89%) i crnog bora (85°/o).


2.2 Visinski rast i prirast
Podaci su prikazani u tabeli 2 i na grafikonu 1.


U proteklih pet godina, 1974—1978., u odnosu na ranije razdoblje, 1969.—
1973., nije bilo značajnijih izmjena u pogledu visinskog rasta među istraživanim
vrstama. Evropski ariš i američki borovac su vodeće vrste u sva
četiri pokusa, a obična smreka i crni bor su i dalje najslabiji. Međutim, kod
evropskog ariša već se osjeća lagano opadanje intenziteta visinskog rasta, a
kod obične smreke i zelene duglazije on je sve intenzivniji. Običan bor, crni
bor i američki boravac imaju približno isti intenzitet rasta kao i u razdoblju
1969. — 1973. god.


Ako pratimo uspijevanje pojedinih vrsta u različitim stanišnim uvjetima
(pokusima) kod borovca zapažamo znatno slabije izraženu varijabilnost nego
kod zelene duglazije i naročito evropskog ariša. Obična smreka je negdje po
sredini između ove dvije skupine (grafikon 1).


Visinski prirast u prosjeku se kretao od 38,7 cm kod obične smreke u
Lokvama do 113,6 cm kod evropskog ariša u Durgutovici. Najveći je kod
evropskog ariša u pokusu »Durgutovica« i »Lokve«, te kod američkog borovca
u pokusu »Surduk« i »Slatki potok«. Najslabiji visinski prirast je kod
crnog bora, obične smreke i zelene duglazije u svim pokusima (tabela 2.).


2.3 Debljinski rast i prirast
Podaci su prikazani u tabeli 3 i na grafikonu 2.
Odnosi među vrstama u pogledu razvoja prsnog promjera se razlikuju
od onih po visini. Vodeće vrste su američki borovac i običan bor, a najslabija
je obična smreka. Podaci za evropski ariš i zelenu duglaziju jako variraju,
npr. u pokusu »Durgutovica« to su vodeće vrste, a u pokusu »Slatki potok;<
su najslabije. Krivulja rasta u debljinu kod evropskog ariša pokazuje tendenciju
opadanja u sva četiri pokusa. Naprotiv sve intenzivniji debljinski rast
pokazuje obična smreka, zelena duglazija d američki borovac- Običan bor
i crni bor imaju približno isti trend kao i u proteklih pet godina (1969. —
1973.).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Visinski rast i prirast, cm


Razdoblje 1974—1978.
Tablica 2.


Vrst a +j
Podatak M "m
u godiniOB CB OS EA ZD AB
v -g
o °
& rt
Pokus : »Durgutovica «
Totalna visina 1973. 221,8 172,4 124,5 257,8 204,4 203,4 197,4
Totalna visina 1978. 463,7 407,7 374,4 826,8 599,8 545,1 536,3
5 god. prirastProsj. god. prir.
1973—78.
1973—78.
241,9
48,4
235,3
47,1
249,9
50,0
569,9
113,8
395,4
79,1
341,7
68,3
338,9
67,8
Pokus : »S u r d u k«
Totalna visina 1973. 238,6 208,9 159,6 494,3 192,0 256,4 258,3
Totalina visina 1978. 571,2 516,9 473,0 904,6 575,5 679,9 620,2
5 god. prirastProsj. god. prir.
1973—78.
1973—78.
332,6
83,2
308,0
77,0
313,4
78,4
410,3
102,6
383,5
95,9
423,5
105,9
361,9
90,5
Pokus : »Slatk i potok «
Totalna visina 1973. 183,4 151,2 100,8 249,7 105,6 190,4 163,5
Totalna visina 1978. 546,3 417,6 326,4 595,9 358,7 620,3 477,5
5 god. prirastProsj. god. prir.
1973—78.
1973—78.
362,9
72,6
266,4
53,3
225,6
45,1
346,2
69,2
253,1
50,6
429,9
86,0
314,0
62,0
Poku s »Lokve«
Totalna visina 1973. 172,1 153,9 103,9 245,4 106,6 186,6 161,4
Totalna visina 1978. 505,5 380,6 296,5 722,6 309,7 628,1 473,8
5 god. prirastProsj. god. prir.
1973—78.
1973—78.
333,4
66,7
226,7
45,3
192,6
38,5
477,2
95,4
203,1
40,6
441,5
88,3
312,4
62,5
Prosječn o za vrst u (iz 4 pokusa )
Totalna visina 1973. 204,0 171,6 122,2 311,8 152,2 209,2 195,2
Totalna visina 1978. 521,4 430,7 367,6 762,5 460,9 618,4 526,9
5 god. prirastProsj. god. prir.
1973—78.
1973—78.
317,4
63,5
259,1
51,8
245,4
49,1
450,7
90,1
308,7
61,7
409,2
81,8
331,7
66,3


Debljiniski prirast, poput visinskog, varirao je kod svih vrsta od pokusa do
pokusa. Naročito je to vidljivo kod evropskog ariša d zelene duglazije. Običan
bor i američki borovac su pokazali najmanju varijabilnost. Zanimljivo je da se
te razlike sa starošću povećavaju. To nam govori da utjecaj sredine na uspijevanje
vrsta dolazi sve više do izražaja. Tako će se pokazati koja od ispitivanih
vrsta najbolje odgovara za određene stanišne uvjete, odnosno koji stanišni
uvjeti najbolje odgovaraju pojedinoj vrsti.


U desetoj godini starosti (1978.) u prosjeku najveći prsni promjer postigao
je američki borovac i običan bor. Osjetnije zaostaju zelena duglazija i
naročito obična srnre´ka.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Debljinski rast i prirast, mm


Razdoblje 1974. — 1978.


Tablica 3.
^


V r <; t a
Podatak SS Ä
u godini
OB CB OS EA ZD AB F rt
&H N
Po k u s : »D u r g u t o v i c a«
Pr. promjer 1973. 25,9 22,7 10,0 26,0 18,9 16,6 20,0
Pr. promjer
5 god. prirast
1978.
1973—78.
91,8
65,9
85,8
63,1
52,8
42,8
91,0
65,0
92,7
73,8
86,9
70,3
83,5
63,5
Prosj. god. prir. 1973—78. 13,2 12,6 8,6 13,0 14,8 14,1 12,7
Poku s »Sur d uk«
Pr. promjer 1973. 32,9 27,4 12,3 47,1 17,4 25,9 27,2
Pr. promjer 1978. 97,9 84,6 60,3 94,6 79,5 106,0 87,2
5 god. prirast
Prosj. god. prir.
1973—78.
1973—78.
65,0
13,0
57,2
IM
48,0
9,6
47,5
9,5
62,1
12,4
80,1
16,0
60,0
12,0
Po k u s : »S ]Latici pot o k«
Pr. promjer 1973. 21,5 18,8 11,1 18,1 8,1 14,6 15,4
Pr. promjer 1978. 95,6 80,9 39,6 58,1 54,1 93,9 70,4
5 god. prirast 1973—78. 74,1 62,1 28,5 40,0 46,0 79,3 55,0
Prosj. god. prir. 1973—78. 14,8 12,4 5,7 8,0 9,2 15,9 11,0
Pokus : »L o k v e«
Pr. promjer 1973. 18,4 16,5 14,6 8,1 8,6 15,2 13,6
Pr. promjer 1978. 79,7 58,8 33,7 65,8 40,2 84,1 60,4
5. god. prirast 1973—78. 61,3 42,3 19,1 57,7 31,6 68,9 46,8
Prosj. god. prir. 1973—78. 12,3 8,5 3,8 11,5 6,3 13,8 9,4
Prosje k z a vrst u (iz 4 p okusa ] l
Pr. promjer 1973. 24,7 21,4 12,0 24,8 13,3 18,1 19,1
Pr. promjer 1978. 91,3 77,5 46,6 77,4 66,6 92,7 75,4
5. god. prirast 1973—78. 66,6 56,1. 34,6 52,6 53,3 74,6 56,3
Prosj. god. prir. 1973—78. 13,3 11,2 6,9 10,5 10,7 14,9 11,3


3. PRETHODNI ZAKLJUČCI
Na osnovu iznijetih podataka o preživljavanju, te visinskom i debljinskom
rastu i prirastu za posljednjih pet godina (1974.— 1978.) mogu se izvesti slijedeći
zaključci:


— Najveće preživljenje biljaka je kod domaćih vrsta, koje imaju i najveću
ekološku širinu, kao što su obična smreka i crni bor, zatim slijedi običan
bor i američki borovac.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 106     <-- 106 -->        PDF

VISINSKI RAST




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 107     <-- 107 -->        PDF

DEBLJINSKI RAST




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Znatno slabiji uspjeh u pogledu preživljenja je kod evropskog ariša i
zelene duglazije. To su vrste znatno viših zahtjeva u pogledu plodnosti tla
i drugih ekoloških karakteristika sredine. Visok postotak sušenja biljaka za
proteklih pet godina registriran je kod američkog borovca, prosječno 2,5%
godišnje. To je rezultat masovne pojave sušenja te vrste na području Slavonije.


— Najveću visinu do desete godine postigao je evropski ariš, kao izrazito
brzorastuća vrsta u mladosti, a najslabiju obična smreka, kojoj je svojstveno
da u najranijoj mladosti sporo raste.
— Najveći prsni promjer postigao je američki boro vac i običan bor u
pokusu »Surduk«, »Slatki potok« i »Lokve«, a zelena duglazija, običan bor
i evropski ariš u pokusu »Durgutovica«. Obična smreka ima najmanji prsni
promjer u svim pokusima.
— Praćenje uspijevanja šest navedenih vrsta će se nastaviti u narednom
razdoblju u postojećim pokusima.
LITERATURA


1.
Biryukov , V. I.; Mlohorevich, B. V.; 1978: Platations of exotic conifers in
Abhasia. Lesnoj žurnal (1978), No 1 str. 26—29, Forestry Abstratet 1979. Vol.
40 No 1.
2.
Holmsgard, E.; Bang, C; 1977.: A species trial with conifers, beech (Fagus
sylvatica) and oak (Quercus robur). The first ten years, Det Forstlige Fors0
gsvesen i Danmark (1977), 35 (2), str. 159—196, Forestry Abstract 1979. Vol 40,
No 5.
3.
Orlić , S.; (1979.: Prvi rezultati komparativnog pokusa uzgajanja nekih domaćih
i stranih vrsta četinjača, Šumarski list, 9—10. str. 433—443.
4.
Sehr ob er, R.; 1978.: First result of cultivation trials with first and other
conifers from Japan in comparision with North American and European conifers,
II. Results of the trials. Allgemeine Forst — und Jagdzeitung (1978.) 149
(11/12) 197—223, Forestry Abstratc 1979. Vol. 40 No 9.
5.
Schoulders , E., 1976.: Site characteristics influence relative performance
of loblolly and slash pine. USDA Forest Service Research Paper, Southern
Forest Experiment Station (1976.) No SO—115, Separat.
6.
Grup a autora , 1981.: Izvještaj o završnom znanstveno-istraživačkom radu
za razdoblje 1976. do 1980. godine. Dokumentacija Šumarskog instituta Jastrebarsko,
Zagreb.
Results of Comparative Cultivation of Some Indigenous and Foreign
Coniferous Species


Summary


With the aim of determining a good selection of coniferous species for the
establishment of cultures, the Forest Research Institute in Jastrebarsko began
rcserarch work in 1960. Trial planting comparised three indigenous and three


214




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 109     <-- 109 -->        PDF

foreign species. The indigenous species included a Scotch Pine (Pinus Silvestris
L.), Black Pine (Pinus Nigra Arn.) and Spruce (Picea abies Karsten), and
the foreign species were European Larch (Larix decidua Mill.), Weymouth Pine
(Pinus strobus L.) and Douglas Fir (Pseudotsuga taxifolia var. viridis Asch, et Gr.).


This paper presents the results of the 10-year development of plants of
the aforementioned species, as follows:


— Indigenous species demonstrated the highest survival rate, in the first
place Spruce and Black Pine, followed by Scotsch Pine and Weymounth Pine, Significantly
lower survival rate was found in European Larch and Douglas Fir;
— The greatest height was reached by the European Larch (as a fast growing
species when young) and the smallest by Spruce (as a slow growing species
when young);
— The biggest DBH was reached by the Weymouth Pine and Scotch Pine at
the following locations — Surduk, Slatki potok and Lokve, while Douglas Fir,
Scotch Pine and European Larch reached the bigest DBH at Durgutovica. At allocations
Spruce has the smallest DBH.
As a matter of interest, the 5-year development of these species at the same
plot was presented in the Šumarski list 1979, No. 9—10, pages 433—443.


U »Šumarskom listu« o duglaziji pisano je:


— 1933. god. u br. 10: O zelenoj i plavoj Duglaziji s naročitim obzirom na bolest
Rhabdocline (M. Anić), i
— 1960. god., u br. 11/12: Duglazija kao vrsta ekonomskih sastojina na degradiranom
dijelu Krasa (O. Piškorić).
Osim ovih većih članaka već od 1880. godine nalazi se više bilježaka o ovoj
vrsti, a u publikaciji »Pola stoljeća šumarstva« (Zagreb 1926) o duglaziji kod nas
ima podataka u članku J. Urbasa: Eksote u gozdnem gospodarstvu Slovenije«.


V´