DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 88 <-- 88 --> PDF |
2) Drvna masa sastojina Drvna masa borovih sastojina utvrđena je u podstojnoj etaži crnike i makije, izmjerom svih borovih stabala godine 1939/40, i to u borovim sastojinama s podstojnom makijom pomoću primjernih pruga razmaka 50—100 m oko 10% od ukupne površine. Drvna masa alepskog bora (u osnovi) za 1979/80. g. utvrđena je na osnovi procjena iz 1961. g. uvećane za 23 — odnosno 18-godišnji dobni prirast (jer u međuvremenu nisu vršene sječe). Drvna masa podstojne crnike (makije) u borovim sastojinama utvrđena je ocjenom. Drvna masa crnike (makije) II i III dobnog razreda utvrđena je na osnovu primjernih ploha (odjeli 30, 38 i 40 iz 1939. g.) na kojima je čistom sječom posječena sva drvna masa od 3 cm na više i ksilometrirana te iznosi u dobi od 30—40 g. starosti s 34 rnsha, u dobi 40—60 g. s 107 m»/ha, a u dobi 60—70 g. s 206 m3/ha. Na osnovi ovih podataka te konkretnog obrasta i omjera smjese ocijenjena je drvna masa crnike (makije). Tečajni prirast nije bio u svim dosadašnjim osnovama niti mjeren niti obračunat, već samo prosječni dobni prirast. 3) Pokusne plohe i obračun tečajnog prirasta U cilju praćenja razvoja dvoetažnih sastojina mlađih borovih sastojina s podstojnom makijom i utvrđivanja optimalnih uvjeta razvoja gornje etaže bora i makije u donjoj etaži, te crnike u makiji osnovanih prirodnim putem, iskolčeno je pet pokusnih ploha i to u odjelima 7 (d, e), 8/a, 9/a i 10/a u borovim sastojinama i jedna u rezervatu crnike u odjelu 41/b, na kojima je mjerenjem utvrđen broj stabala, temeljnica, drvna masa i tečajni prirast po ha i ukupno. Sistematizirani podaci ovih mjerenja nalaze se u tablici 12. Pokusna ploha crnike izdvojena je u rezervatu, odjel 41 b na dobrom tlu, u uvali na dijelu sastojine koja nije stradala od požara 1942. g. te nastala nakon čiste sječe prirodnim putem iz panjeva s više strukova. Vrijeme prelaza kod stabala d 15 cm je 15 godina kod d 16—20 cm je 13—14 god., a kod d 21—25 cm je 13 g. Prosječan tečajni prirast izmjeren je s 8,89 ms/ha, a drvna masa s podstojnom makijom sa 132 m3/ha. Podaci o tečajnom prirastu alepskog bora i crnike, koliko mi je poznato, nisu nigdje u literaturi iskazani. Da bi se na iskolčenim pokusnim plohama mogao pratiti razvoj tih sastojina, utvrđen je postotak tečajnog prirasta u srednjodobnim sastojinama alepskog bora (II i III dobni razred) s podstojnom makijom nastalom prirodnim putem (plohe 1—5), te u sastojini crnike (ploha 6) nastale prirodnim putem nakon čiste sječe. Prirast je utvrđen metodom prof. D. KLEPCA tj. pomoću izvrataka. Podaci o broju izvrtaka (b), vremenu prijelaza (t/god) po debljinskim stepenima (3 s d do 5 cm, 4 s d 6—10 cm, itd.) te postotak prirasta dani su u tablici 13. Kod alepskog bora u 8. (37,5 cm) debljinskom stepenu nastupa druga kulminacija postotka prirasta, a tad opet naglo pada što je očit dokaz da su borova stabla tih dimenzija rasla na osami, nakon požara tih sastojina, kao stabla iz prethodne generacije (služila su kao sjemenjaci u zasijavanju po |