DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 81 <-- 81 --> PDF |
U svrhu sastava lokalnih tabela drvnih masa bora oboreno je 212 borovih primjernih stabala 0 10—62 cm, te sekcioniranjem utvrđena je masa deblovine kao i granjevine u prostornim metrima, u izrađenom stanju od 2 cm na više. Nažalost, te lokalne tablice nisu se sačuvale. Drvna masa crnike u makiji utvrđena je dijelom kompariranjem sa podacima stare osnove iz 1901—1910. g., a dijelom ksilometriranjem na pokusnim plohama nakon čiste sječe od 3 cm promjera na više, te su dobiveni ovi podaci: na pokusnim plohama u odjelima 30, 38 i 40 u dobi od 30—40 god. drvna masa utvrđena je s 34 m3/ha; u dobi od 40—50 god. s 107 m;Vha, a u dobi od 50—70 god. s 206 m»/ha. Smjernicama gospodarenja između ostalog bilo je propisano: — u sastojinama crnike (makije) sa nadstojnim borom zadržati visoki uzgojni oblik sa prebornom sječom bora, a u makiji zadržati nisku šumu sa čistom sječom. — u sastojinama crnike u makiji gospodariti kao s niskom šumom ostavljajući bolja stabla crnike kao pričuvke za postepeni prelaz u srednju šumu, a ove u daljnjoj budućnosti prevesti u autohtoni visoki uzgojni oblik. — ophodnja za bor propisana je sa 90 god., a za makiju sa 30 god. kao mnogokratnik ophodnje bora. — obnovu sastojina vršiti u visokim borovim sastojinama prebornom sječom s kratkim pomladnim razdobljem, a sječu voditi protiv smjera najjačeg vjetra, dakle sa sjeverozapadne strane, a vršiti je od 11—1. mj. — požarne površine ukoliko se ne bi dovoljno prirodno zasijale sjemenom vještački popuniti sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica. — mlade i srednjodobne sastojine proredom njegovati. Iz estetskih razloga uz puteve i staze i na vjetru izloženim mjestima unositi čempres. — u gustim sastojinama crnike u makiji provoditi njegu čišćenjem i proredama ostavljajući bolje strukove crnike za buduću sastojinu, a grupimično naseljen bor oslobađati od zagušenja makije. Godišnji etat u crniki makije uz 30-god. obračunat je na jednakogodišnje sječine prema: Fmak = 1583 ha, u = 30 god. 1583 E, = = 52,77 ha/god. 30 Em = 52,77 ha x 34 m3/ha = 1794 ms/god. Etat glavnog prihoda u borovim sastojinama nije bio propisan (jer nema sječno-zrelih borovih sastojina), a iz zaštitnih i estetskih razloga stara nadstojna stabla bora u makiji neće se sjeći Kako nisu, osim uređajnog zapisnika, sačuvani ostali dijelovi osnove, to se ne iskazuje propis šumsko-uzgojnih radova niti etat proreda. Po toj osnovi gospodarilo se sve do II. svjetskog rala. Za vrijeme II. svjetskog rata haračenje šuma na Mljetu je nastavljeno (po okupatoru i domaćem pučanstvu) bespravnim sječama i požarima. Opis sastojina iz 1956. i osnova iz 1961. godine 1. Iz godine 1956. sačuvan je opis sastojina za uže i šire područje, a njihova struktura prikazana je u tabl. 4—-6. |