DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 81     <-- 81 -->        PDF

U svrhu sastava lokalnih tabela drvnih masa bora oboreno je 212 borovih
primjernih stabala 0 10—62 cm, te sekcioniranjem utvrđena je masa deblovine
kao i granjevine u prostornim metrima, u izrađenom stanju od 2 cm
na više. Nažalost, te lokalne tablice nisu se sačuvale.


Drvna masa crnike u makiji utvrđena je dijelom kompariranjem sa podacima
stare osnove iz 1901—1910. g., a dijelom ksilometriranjem na pokusnim
plohama nakon čiste sječe od 3 cm promjera na više, te su dobiveni ovi
podaci: na pokusnim plohama u odjelima 30, 38 i 40 u dobi od 30—40 god.
drvna masa utvrđena je s 34 m3/ha; u dobi od 40—50 god. s 107 m;Vha, a u
dobi od 50—70 god. s 206 m»/ha.


Smjernicama gospodarenja između ostalog bilo je propisano:


— u sastojinama crnike (makije) sa nadstojnim borom zadržati visoki
uzgojni oblik sa prebornom sječom bora, a u makiji zadržati nisku šumu sa
čistom sječom.
— u sastojinama crnike u makiji gospodariti kao s niskom šumom ostavljajući
bolja stabla crnike kao pričuvke za postepeni prelaz u srednju šumu,
a ove u daljnjoj budućnosti prevesti u autohtoni visoki uzgojni oblik.
— ophodnja za bor propisana je sa 90 god., a za makiju sa 30 god. kao
mnogokratnik ophodnje bora.


— obnovu sastojina vršiti u visokim borovim sastojinama prebornom
sječom s kratkim pomladnim razdobljem, a sječu voditi protiv smjera najjačeg
vjetra, dakle sa sjeverozapadne strane, a vršiti je od 11—1. mj.


— požarne površine ukoliko se ne bi dovoljno prirodno zasijale sjemenom
vještački popuniti sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica.
— mlade i srednjodobne sastojine proredom njegovati. Iz estetskih razloga
uz puteve i staze i na vjetru izloženim mjestima unositi čempres.
— u gustim sastojinama crnike u makiji provoditi njegu čišćenjem i proredama
ostavljajući bolje strukove crnike za buduću sastojinu, a grupimično
naseljen bor oslobađati od zagušenja makije.
Godišnji etat u crniki makije uz 30-god. obračunat je na jednakogodišnje
sječine prema:


Fmak = 1583 ha, u = 30 god.


1583


E, = = 52,77 ha/god.


30


Em = 52,77 ha x 34 m3/ha = 1794 ms/god.


Etat glavnog prihoda u borovim sastojinama nije bio propisan (jer nema
sječno-zrelih borovih sastojina), a iz zaštitnih i estetskih razloga stara
nadstojna stabla bora u makiji neće se sjeći Kako nisu, osim uređajnog zapisnika,
sačuvani ostali dijelovi osnove, to se ne iskazuje propis šumsko-uzgojnih
radova niti etat proreda.


Po toj osnovi gospodarilo se sve do II. svjetskog rala. Za vrijeme II.
svjetskog rata haračenje šuma na Mljetu je nastavljeno (po okupatoru i domaćem
pučanstvu) bespravnim sječama i požarima.


Opis sastojina iz 1956. i osnova iz 1961. godine


1. Iz godine 1956. sačuvan je opis sastojina za uže i šire područje, a njihova
struktura prikazana je u tabl. 4—-6.