DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Gospodarska osnova iz 1875. godine


Prva gospodarska osnova za državne šume na Mljetu izrađena je 1875. g.
za razdoblje 1877—1886. g. Revizija te osnove izrađena je 1892. g. te kasnije
1913. g., tako da je tora posljednjom revizijom obuhvaćeno razdoblje od
1901. do 1910. i od 1911. do 1920. g.


Tom prilikom šume su podijeljene na odjele (38 odjela) i odsjeke i izvedene
prosjeke. Tom osnovom propisana je ophodnja za bor sa 80 god.,
a za makiju 30 god. Za razdoblje 1901—1910. god. etat bora propisan je na
površini od 169 ha s drvnom masom od 13757 m3 ili 81 ms/ha; za makiju
na površini od 228 ha drvnom masom od 11468 m3 ili50 m3/ha. Za razdoblje
1910—1920. g. propisan je etat bora na površini od 5 ha s drvnom masom
od 437 m3 ili 87 m3/ha, a u makiji na površini od 23 ha s masom od 673
m3 ili 29 m3/ha, te za srednju šumu (nadstojna crnika sa makijom) na površini
od 49,8 ha s drvnom masom od 2730 m´ ili 55 m3/ha.


Detaljni podaci, osim navedenih, o toj gospodarskoj osnovi nisu sačuvani.
Sačuvana je samo kopija gospodarske karte iz 1895. g. u M = 1:20000
s talijanskim nazivom »Meleda«. (SI. 2)


Prema gospodarskim osnovama gospodarilo se sve do I. svjetskog rata,
kada su katastrofalnim požarom te šume znatno stradale.


Radovi na uređivanju šuma između dva svjetska rata


U razdoblju između dva rata, tek 1939. g., Direkcija šuma u Mostaru
pristupa reviziji starog odnosno izradi novog privrednog plana za period
1940—1949. g. Ta osnova izrađena je na poticaj inž. A. Premuiića, koji u svom
izvještaju Banskoj vlasti u Zagrebu između ostalog predlaže:



treba pristupiti uređenju šumskog gospodarstva i zavesti kombinirani
način intenzivnog gospodarenja u šumama crnike kao nisko-izdanačke šume
za proizvodnju goriva i granjevine za palenje vapna, a na odabranim
tlima boljeg boniteta preći na visoki uzgojni oblik crnike sa unošenjem
čempresa. Alepski bor kao oblik visoke šume treba unijeti samo u manjim
sastojinama opkoljenim makijom i šumom crnike radi opasnosti od
požara te na prikladnim mjestima pokušati unositi hrast plutnjak (Quercus
suber) sjetvom sjemena.

radi spriječavanja neurednog pašarenja i brsta koza u blizini naselja
osnovati tzv. »drvene livade« u oplodnji od 4—5 god., od grmlja i drveća
uz silažu radi osiguranja stočne hrane.

da se umjesto podšumara za upravitelja šumske uprave, u zgradi bivšeg samostana,
namjesti šumarski inžinjer vješt šumsko-uređajnim radovima.

u borovim šumama neposredno prije obnove, uvesti smolarenje na »živo«.

prići iskorištavanju trišlje (Pistacia lentiscus) i dr. ljekovito bilje za proizvodnju
tanina, lijekova, ulja i mirisa.
Na osnovi ovog izvještaja, direkcija šuma Mostar u sastavu inž. M a 1 j k
o sa suradnicima inž. Šandrovčan i inž. Lj. Nežić, izradila je privredni plan
za šume državnog posjeda područja sadašnjeg nac. parka. Od tog privrednog
plana sačuvao se tamo uređajni zapisnik iz 1940. g. iz kojeg prikazujemo
(Tabl. 1 i Tabl. 2):