DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Gospodarska osnova iz 1875. godine Prva gospodarska osnova za državne šume na Mljetu izrađena je 1875. g. za razdoblje 1877—1886. g. Revizija te osnove izrađena je 1892. g. te kasnije 1913. g., tako da je tora posljednjom revizijom obuhvaćeno razdoblje od 1901. do 1910. i od 1911. do 1920. g. Tom prilikom šume su podijeljene na odjele (38 odjela) i odsjeke i izvedene prosjeke. Tom osnovom propisana je ophodnja za bor sa 80 god., a za makiju 30 god. Za razdoblje 1901—1910. god. etat bora propisan je na površini od 169 ha s drvnom masom od 13757 m3 ili 81 ms/ha; za makiju na površini od 228 ha drvnom masom od 11468 m3 ili50 m3/ha. Za razdoblje 1910—1920. g. propisan je etat bora na površini od 5 ha s drvnom masom od 437 m3 ili 87 m3/ha, a u makiji na površini od 23 ha s masom od 673 m3 ili 29 m3/ha, te za srednju šumu (nadstojna crnika sa makijom) na površini od 49,8 ha s drvnom masom od 2730 m´ ili 55 m3/ha. Detaljni podaci, osim navedenih, o toj gospodarskoj osnovi nisu sačuvani. Sačuvana je samo kopija gospodarske karte iz 1895. g. u M = 1:20000 s talijanskim nazivom »Meleda«. (SI. 2) Prema gospodarskim osnovama gospodarilo se sve do I. svjetskog rata, kada su katastrofalnim požarom te šume znatno stradale. Radovi na uređivanju šuma između dva svjetska rata U razdoblju između dva rata, tek 1939. g., Direkcija šuma u Mostaru pristupa reviziji starog odnosno izradi novog privrednog plana za period 1940—1949. g. Ta osnova izrađena je na poticaj inž. A. Premuiića, koji u svom izvještaju Banskoj vlasti u Zagrebu između ostalog predlaže: — treba pristupiti uređenju šumskog gospodarstva i zavesti kombinirani način intenzivnog gospodarenja u šumama crnike kao nisko-izdanačke šume za proizvodnju goriva i granjevine za palenje vapna, a na odabranim tlima boljeg boniteta preći na visoki uzgojni oblik crnike sa unošenjem čempresa. Alepski bor kao oblik visoke šume treba unijeti samo u manjim sastojinama opkoljenim makijom i šumom crnike radi opasnosti od požara te na prikladnim mjestima pokušati unositi hrast plutnjak (Quercus suber) sjetvom sjemena. — radi spriječavanja neurednog pašarenja i brsta koza u blizini naselja osnovati tzv. »drvene livade« u oplodnji od 4—5 god., od grmlja i drveća uz silažu radi osiguranja stočne hrane. — da se umjesto podšumara za upravitelja šumske uprave, u zgradi bivšeg samostana, namjesti šumarski inžinjer vješt šumsko-uređajnim radovima. — u borovim šumama neposredno prije obnove, uvesti smolarenje na »živo«. — prići iskorištavanju trišlje (Pistacia lentiscus) i dr. ljekovito bilje za proizvodnju tanina, lijekova, ulja i mirisa. Na osnovi ovog izvještaja, direkcija šuma Mostar u sastavu inž. M a 1 j k o sa suradnicima inž. Šandrovčan i inž. Lj. Nežić, izradila je privredni plan za šume državnog posjeda područja sadašnjeg nac. parka. Od tog privrednog plana sačuvao se tamo uređajni zapisnik iz 1940. g. iz kojeg prikazujemo (Tabl. 1 i Tabl. 2): |