DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 77     <-- 77 -->        PDF

mljetska univerzija. Donošenjem mljetskog Statuta godine 1345. vrhovnu,
upravnu i zakonodavnu vlast pored opata vrše izabrani prokuratori od Malog
vijeća. Preuzimanjem otoka od strane Dubrovačke republike (1333. g.), nastavlja
se dvovlašće sve do 1348. g. kad Malo vijeće šalje na Mljet za kneza
Mathe de Glosso, koji u ime Dubrovačke republike vlada i upravlja otokom
tako da svu svjetovnu vlast vrši knez, a opat ostaje samo crkveni velikodostojnik.
Nakon propasti Dubrovačke republike (1808. g.) Mljetom neko
vrijeme vladaju Francuzi čije vlasti ukidaju samostan te redovnici napuštaju
otok, a tadanji njihov posjed prelazi u državne ruke. Odlaskom Francuza,
a okupacijom Austrije bivši posjed samostana i nadalje ostaje u državnom
posjedu.


Austrijska uprava mljetske šume, kao državni posjed, šumu Paklenica
na Velebitu, te šumu Dundo na otoku Rabu, stavlja pod upravu direkcije
šuma u Gorici, a za mljetske šume osniva šumsku upravu u zgradi bivšeg
samostana sa šumarskim inžinjerom na čelu, koja je tim šumama upravljala
sve do završetka I. svjetskog rata i propasti Austro-Ugarske.


Po završetku I. svjetskog rata, posjed tih šuma ostaje vlasništvo državnog
erara stare Jugoslavije osim poljoprivrednih površina koje su agrarnom
reformom dodijeljene stanovnicima naselja Ploče, Govedari, Babine kuće,
Soline i Poma na području sadanjeg nac. parka. U prvo vrijeme na Mljetu
nije obnovljena šumska uprava, te su brigu o šumama vodila dva lugara pod
neposrednim rukovodstvom i nadzorom Direkcije šuma u Sarajevu, a kasnije
Direkcije šuma u Mostaru. Direkcija šuma u Mostaru 1938. g. obnavlja šumsku
upravu u zgradi bivšeg samostana, u kojoj radi jedan podšumar i tri
lugara, a kasnije na čelo te uprave postavljen je šumarski inženjer (Šepić
Nikola).


Poslije Oslobođenja s mljetskim šumama upravlja Narodnooslobodilački
odbor kotara Dubrovnik. Osnivanjem Uprave za pošumljavanje i melioraciju
krša u Splitu 1947. godine osniva se na Mljetu Sekcija za pošumljavanje
i melioraciju krša kojoj je povjerena i uprava državnih šuma tj. šuma
današnjeg Nacionalnog parka. Likvidacijom Uprave za pošumljavanje i melioraciju
krša 1950. Sekcija, do osnivanja Šumskog gospodarstva »Dalmacija«
(u Splitu u jesen 1950. god.), djeluje kao ustanova Narodnog odbora kotara
Dubrovnik. Osnivanjem Nacionalnog parka »Mljet« 1960. osnovana je i posebna
Uprava sa sjedištem u Govedarima (Narodne novine br. 49/60).


Prvi poznati propisi o gospodarenju šumama Mljeta određeni su
»MLJETSKIM STATUTOM« iz 1430. g., kojima su određene kazne za nedozvoljenu
sječu, za uništavanje šuma i stvaranje novih lazina požarima, te
odredbe o paši sitne stoke, kao i zabrana sječe i utovara u barke strancima
(naredba iz 1529. g.), zatim naredba Malog vijeća Dubrovnika iz 1784. g. o
zabrani paše. O zaštiti tih šuma i o uređivanju i sprečavanju bujica izdana
je 1774. g. posebna odredba vlade u Dubrovniku.


UREĐIVANJE ŠUMA NACIONALNOG PARKA »MLJET«


Prva gospodarska osnova za šume Nacionalnog parka ili državne izrađenaje
1875. godine. Slijede radovi na uređivanju između dva rata te poslije
Oslobođenja, koji su završeni osnovom iz 1979/80. godine.