DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Niz tih transverzalnih snimaka jasno pokazuje produbljivanje i proširivanje
skotoma s frekvencijom od 4000 Hz na niže sa prosječnim padom oštećenja
do 20 dB za radni staž do 5 godina, na 38 dB za radni staž preko 26
godina.


Ako bi primijenili važeće kriterije za uklanjanje radnika iz buke onda
samo d%> analiziranih radnika ne bi smjeli raditi na sječi i izradi motornom
pilom. Analizirajući što ti radnici sada stvarno rade došli smo do saznanja
da gotovo nitko od njih i ne radi više na tim poslovima. Jedan manji broj
doduše još uvijek radi na sječi i izradi drva ali ne kao motoristi već kao pomoćnici.
To za samog invalida i nije opasno, međutim, takvim načinom organizacije
rada da u partiji radi zdravi radnik kao motorist a bolesni kao
pomoćnik, zdravog radnika izlažemo štetnim utjecajima motorne pile znatno
iznad važećih normativa i praktički od njega stvaramo, ubrzano, novog invalida.


Sumirajući rezultate našeg istraživanja na ovom velikom uzorku ispitanika
možemo zaključiti odnosno potvrditi da rad na sječi i izradi drva motornom
pilom oštećuje sluh radnika i da je to oštećenje veće što je ekspozicija
izloženosti veća. Međutim, došli smo do saznanja da oštećenje sluha naših
radnika nisu alarmantna. Dapače, relativno imamo manje oštećenje nego
što je to u nekim industrijama, ili kod šumskih radnika u drugim radnim
organizacijama (TOŠIĆ B.)


Ako promatramo globalni gubitak vidi se da 82% naših radnika ima sasvim
neznatnu redukciju sluha, 13,3/o njih ima blagu redukciju sluha, 3% ima
umjerenu a samo 2Vo tešku redukciju sluha. Ako promatramo samo oštećenje
sluha u dB na jednom slabijem uhu slika se neznatno mijenja. U tom
slučaju imamo 4´Vo radnika s teškim oštećenjem. Kako objasniti te relativno
pozitivne rezultate. Mišljenja smo da su oni posljedica niza faktora. Mi bi
naveli samo dva, ona za koja smatramo da su najvažniji. Prvi je: primjena
strogih kriterija prilikom zapošljavanja novih radnika. Drugi razlog leži u
našoj organizaciji i tehnologiji rada.


Istraživanja u SŠGO »Slavonska šuma« o radu motorne pile u rukama
radnika sjekača tokom radnog dana na sječi i izradi drva (TERZIN V.) pokazalo
je da su naši radnici manje eksponirani štetnim utjecajima motorne pile
nego što je to i dozvoljeno. (Tablica 6).


Moramo napomenuti da su snimani najbolji radnici, radnici koji imaju
najveće učinke, pa prema tome oni efektivno najviše i upotrebljavaju motornu
pilu. U organizaciji rada 1 + 1 radnici se izmjenjuju u radu jer su svi
osposobljeni za rad motornom pilom. Stoga ni u tom slučaju nisu bili preeksponirani.
Kad bi uspjeli eliminirati faktore koji nepovoljno utječu na
sluh naših radnika sigurno je da bi se opće stanje još više poboljšalo. Tu prvenstveno
mislimo na veće korišćenje antifona, jer sada ih radnici u vrlo malom
broju upotrebljavaju. Drugo, ali ne manje važno je da ukinemo praksu
da zdravom radniku u partiju dodjeljujemo invalida koji nesmije raditi motornom
pilom. I treće, potrebno je na vrijeme identificirati radnike koji su
preosjetljivi na buku.


o7