DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Niz tih transverzalnih snimaka jasno pokazuje produbljivanje i proširivanje skotoma s frekvencijom od 4000 Hz na niže sa prosječnim padom oštećenja do 20 dB za radni staž do 5 godina, na 38 dB za radni staž preko 26 godina. Ako bi primijenili važeće kriterije za uklanjanje radnika iz buke onda samo d%> analiziranih radnika ne bi smjeli raditi na sječi i izradi motornom pilom. Analizirajući što ti radnici sada stvarno rade došli smo do saznanja da gotovo nitko od njih i ne radi više na tim poslovima. Jedan manji broj doduše još uvijek radi na sječi i izradi drva ali ne kao motoristi već kao pomoćnici. To za samog invalida i nije opasno, međutim, takvim načinom organizacije rada da u partiji radi zdravi radnik kao motorist a bolesni kao pomoćnik, zdravog radnika izlažemo štetnim utjecajima motorne pile znatno iznad važećih normativa i praktički od njega stvaramo, ubrzano, novog invalida. Sumirajući rezultate našeg istraživanja na ovom velikom uzorku ispitanika možemo zaključiti odnosno potvrditi da rad na sječi i izradi drva motornom pilom oštećuje sluh radnika i da je to oštećenje veće što je ekspozicija izloženosti veća. Međutim, došli smo do saznanja da oštećenje sluha naših radnika nisu alarmantna. Dapače, relativno imamo manje oštećenje nego što je to u nekim industrijama, ili kod šumskih radnika u drugim radnim organizacijama (TOŠIĆ B.) Ako promatramo globalni gubitak vidi se da 82% naših radnika ima sasvim neznatnu redukciju sluha, 13,3/o njih ima blagu redukciju sluha, 3% ima umjerenu a samo 2Vo tešku redukciju sluha. Ako promatramo samo oštećenje sluha u dB na jednom slabijem uhu slika se neznatno mijenja. U tom slučaju imamo 4´Vo radnika s teškim oštećenjem. Kako objasniti te relativno pozitivne rezultate. Mišljenja smo da su oni posljedica niza faktora. Mi bi naveli samo dva, ona za koja smatramo da su najvažniji. Prvi je: primjena strogih kriterija prilikom zapošljavanja novih radnika. Drugi razlog leži u našoj organizaciji i tehnologiji rada. Istraživanja u SŠGO »Slavonska šuma« o radu motorne pile u rukama radnika sjekača tokom radnog dana na sječi i izradi drva (TERZIN V.) pokazalo je da su naši radnici manje eksponirani štetnim utjecajima motorne pile nego što je to i dozvoljeno. (Tablica 6). Moramo napomenuti da su snimani najbolji radnici, radnici koji imaju najveće učinke, pa prema tome oni efektivno najviše i upotrebljavaju motornu pilu. U organizaciji rada 1 + 1 radnici se izmjenjuju u radu jer su svi osposobljeni za rad motornom pilom. Stoga ni u tom slučaju nisu bili preeksponirani. Kad bi uspjeli eliminirati faktore koji nepovoljno utječu na sluh naših radnika sigurno je da bi se opće stanje još više poboljšalo. Tu prvenstveno mislimo na veće korišćenje antifona, jer sada ih radnici u vrlo malom broju upotrebljavaju. Drugo, ali ne manje važno je da ukinemo praksu da zdravom radniku u partiju dodjeljujemo invalida koji nesmije raditi motornom pilom. I treće, potrebno je na vrijeme identificirati radnike koji su preosjetljivi na buku. o7 |