DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 64     <-- 64 -->        PDF

su oštećenja sluha i vibraciona bolest i dalje prisutni i da uvjetuju oštećenje
zdravlja radnika. Za to ima i puno osnova jer i najsavršenije pile proizvode
veliku buku.


Tablica 1.


Buka koju proizvode neke motorne pile (Lipoglavšek)


Tip motorne pile Buka prilikom piljenja dB
Stihl 045 AV 108
Husqvarna 38 CD 100
Alpina A — 7D — S 107


CILJ ISTRAŽIVANJA


Naš je osnovni cilj bio da istražimo kako se razvija oštećenje sluha u
funkciji staža i starosti pri sječi i izradi drva motornom pilom.


Posebno nas je zanimalo oštećenje sluha u dB za frekvencije od 500, 1000,
2000 i 4000 Hz kao i postotno oštećenje globalnog sluha za govor.


METODOLOGIJA


Osnovu našeg istraživanja činilo je 600 audiograma radnika s njihova
posljednjeg periodskog pregleda. Analizirali smo sve audiograme. To znači
da su u uzorak ušli i oni radnici koji su u trenutku istraživanja već u mirovini
ili su premješteni s poslova sječe i izrade zbog zdravstvenog stanja. Oštećenje
sluha u dB izrazili smo kao aritmetičku sredinu oštećenja za frekvencije
od 500, 1000, 2000 i 4000 Hz na slabijem uhu.


Izračunavanje globalnog binauralnog gubitka sluha za govor u postocima
izvršili smo prema Fowler-Sabineovom postupku a pomoću obrasca koji se
nalazi u prilogu. Budući da nismo mogli doći do podataka o trajanju rada
motornom pilom, za nezavisnu varijablu smo uzeli sveukupni radni staž u šumarstvu,
onih radnika koji su većinu svog radnog vijeka proveli na poslovima
sječe i izrade motornom pilom. Tako definiran kriterij je preopširan i
ima svojih nedostataka. Prije svega dolazilo je do tehnoloških promjena koje
su uvjetovale različitu eksponiranost štetnim utjecajima. Drugi metodološki
nedostatak je što su radnici radili u partijama u kojim je često puta dolazilo
do podjele poslova na motoristu i pomoćnika, a bez izmjene radnih operacija.
To je uzrokovalo da su neki radnici bili više a drugi manje eskponirani
štetnim utjecajima.


Međutim, ako problematiku sluha promatramo kao praktičari onda to i
nije veliki nedostatak jer nas prvenstveno zanima da li i koliko radnici oštećuju
svoj sluh u našim uvjetima uz postojeću tehnologiju i organizaciju
rada na sječi i izradi drva.