DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 63 <-- 63 --> PDF |
UDC: 331.875:616.008: 630* Šum. list 107(1983):61 ANALIZA OŠTEĆENJA SLUHA ŠUMSKIH RADNIKA PRI SJEČI I IZRADI DRVA MOTORNOM PILOM U SŠGO »SLAVONSKA ŠUMA« Prof. Branko RANOGAJEC, psiholog SŠGO »SLAVONSKA SUMA«, Vinkovci SAŽETAK. U cilju istraživanja sluha šumskih radnika analizirali smo 600 audiograma snimljenih prilikom redovnih periodskih pregleda. Nesumnjivo je potvrđeno da rad motornom pilom uzrokuje oštećenje sluha. Međutim, u našim uvjetima to oštećenje nije veliko i uglavnom se kreće u dozvoljenim granicama. Tako, čak 95°/0 analiziranih radnika ima sasvim neznatnu i blagu nagluhost. Samo kod 2% radnika je registrirana nagluhost težeg stupnja. UVOD Uvođenjem i masovnom primjenom motornih pila u šumarstvu znatno je podignuta produktivnost rada na poslovima sječe i izrade drva. Time su radnici, dijelom, prestali koristiti svoj organizam kao izvor energije za rad. Njih je u tome zamijenila motorna pila, a oni se pojavljuju kao rukovaoci strojem, odnosno oni se počinju služiti tim strojnim alatom. Time su ujedno smanjili dinamički a povećali statički rad. Ubrzo nakon uvođenja motornih pila pri sječi i izradi drva pokazalo se da one, pored svih prednosti, nose i velike opasnosti za njihove rukovaoce. Naime, kao i drugi strojevi, motorne pile proizvode buku, vibracije i plinove koji nastaju sagorijevanjem goriva. Prve su motorne pile, s ergonomskog stajališta, bile vrlo nepodesne. Bile su teške, odavale su snažne vibracije, a buka je bila znatno iznad svih standarda. Obzirom da je organizacija rada bila takva da je obično jednog rnotoristu posluživalo od 3 do 5 radnika, sam je motorist u toku radnog dana bio neprestano izložen svim tim štetnim faktorima. To je rezultiralo pojavom velikog broja profesionalnih oboljenja kod šumskih radnika. U posljednjih desetak godina motorne pile se neprestano usavršavaju i to posebice s ergonomskog aspekta, tako da najnovije pile imaju znatno bolje karakteristike nego one prvotne. S druge strane organizacija rada na sječi i izradi razvijala se u smislu smanjivanja broja pomoćnika motoriste. Danas imamo formaciju 1 + 0. To znači da motorist više nema pomoćnika već sve operacije obavlja sam. Takav način rada neminovno uvjetuje smanjenje ekspozicije štetnim utjecajima motorne pile. Unatoč konstrukcionim poboljšanjima pila, organizaciono tehnološkim promjenama, snabdjevenošću radnika zaštitnim sredstvima, obaveznim prethodnim i periodskim pregledima, opće je uvjerenje da |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 64 <-- 64 --> PDF |
su oštećenja sluha i vibraciona bolest i dalje prisutni i da uvjetuju oštećenje zdravlja radnika. Za to ima i puno osnova jer i najsavršenije pile proizvode veliku buku. Tablica 1. Buka koju proizvode neke motorne pile (Lipoglavšek) Tip motorne pile Buka prilikom piljenja dB Stihl 045 AV 108 Husqvarna 38 CD 100 Alpina A — 7D — S 107 CILJ ISTRAŽIVANJA Naš je osnovni cilj bio da istražimo kako se razvija oštećenje sluha u funkciji staža i starosti pri sječi i izradi drva motornom pilom. Posebno nas je zanimalo oštećenje sluha u dB za frekvencije od 500, 1000, 2000 i 4000 Hz kao i postotno oštećenje globalnog sluha za govor. METODOLOGIJA Osnovu našeg istraživanja činilo je 600 audiograma radnika s njihova posljednjeg periodskog pregleda. Analizirali smo sve audiograme. To znači da su u uzorak ušli i oni radnici koji su u trenutku istraživanja već u mirovini ili su premješteni s poslova sječe i izrade zbog zdravstvenog stanja. Oštećenje sluha u dB izrazili smo kao aritmetičku sredinu oštećenja za frekvencije od 500, 1000, 2000 i 4000 Hz na slabijem uhu. Izračunavanje globalnog binauralnog gubitka sluha za govor u postocima izvršili smo prema Fowler-Sabineovom postupku a pomoću obrasca koji se nalazi u prilogu. Budući da nismo mogli doći do podataka o trajanju rada motornom pilom, za nezavisnu varijablu smo uzeli sveukupni radni staž u šumarstvu, onih radnika koji su većinu svog radnog vijeka proveli na poslovima sječe i izrade motornom pilom. Tako definiran kriterij je preopširan i ima svojih nedostataka. Prije svega dolazilo je do tehnoloških promjena koje su uvjetovale različitu eksponiranost štetnim utjecajima. Drugi metodološki nedostatak je što su radnici radili u partijama u kojim je često puta dolazilo do podjele poslova na motoristu i pomoćnika, a bez izmjene radnih operacija. To je uzrokovalo da su neki radnici bili više a drugi manje eskponirani štetnim utjecajima. Međutim, ako problematiku sluha promatramo kao praktičari onda to i nije veliki nedostatak jer nas prvenstveno zanima da li i koliko radnici oštećuju svoj sluh u našim uvjetima uz postojeću tehnologiju i organizaciju rada na sječi i izradi drva. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 65 <-- 65 --> PDF |
REZULTATI I DISKUSIJA Tablica 2. Stupanj oštećenja sluha u odnosu na radni staž u šumarstvu Radni staž u šumarstvu godina neznatno (do 20 dB) lagano (20—40 dB) Oštećenje sluha umjereno (40—60 dB) teško (preko 60 dB) Ukupno — 5 113 65 4 182 6 — 10 72 50 7 4 133 11 — 15 26 44 18 4 92 16 — 20 21 64 13 7 105 21 — 25 11 38 10 5 64 26 — 2 14 5 3 24 Ukupno 245 275 57 23 600 % 41 46 9 4 100 Stupanj oštećenja sluha u dB izrazili smo kao aritmetičku sredinu oštećenja sluha za frekvencije od 500, 1000, 2000 i 4000 Hz na slabijem uhu. Od pregledanih 600 audiograma samo kod 23 radnika smo utvrdili teško oštećenje sluha. Iz tablice 2 i grafikona 1 evidentno je i lako uočljiva povezanost između radnog staža (ekspozicije) i stupnja oštećenja sluha. Što je radni staž veći, veća je intenzivnost oštećenja sluha. Grafikon 1. 50 -, i.0 3 O 3 — 30 U} D "I 20 10 1 1 -1 1 1 -5 6-10 11-15 16-20 21-25 26radni staž Prosječni gubitak sluha u funkciji radnog staža |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Prosječni gubitak sluha u funkciji radnog staža Od svih radnika sa stazom preko 20 godina 9% njih ima nagluhost, 17"/u umjerenu nagluhost, a za 74´5/i> radnika možemo smatrati da i nemaju oštećenje sluha. S takvim stanjem možemo biti veoma zadovoljni, to više što je vjerojatno, premda to nismo posebno istraživali, da se u grupi radnika s teškim oštećenjem nalaze i radnici koji nemaju profesionalno oštećenje, tj. kojima je čujnost jednog uha više narušena nego drugog iz nekih drugih razloga. Povezanost između stupnja oštećenja sluha i starosti radnika je veća i pravilnija (vidi tablicu 3 i grafikon 2). Tablica 3. Stupanj oštećenja sluha u odnosu na starost radnika Oštećen e sluha Starost neznatno lagano umjereno teško Ukupno godina (do 20 dB) (20—40 dB) (40-60 dB) <§*§> — 25 60 26 3 — 90 26 — 35 104 53 5 — 162 36 — 45 53 107 17 7 184 46 — 55 26 86 31 14 157 56 — 1 3 1 2 7 Ukupno 245 275 57 23 600 Grafikon 2. Prosječni gubitak sluha u funkciji dobi 50 03 40 O -C «1 30 o -Q Dl 20 10 -25 26-30 36-45 46-55 56 dob radnika 64 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 67 <-- 67 --> PDF |
To se. razumije, jer je poznalo da sluh prirodno slabi sa starošću, tzv. stvaralačka nagluhost (presbiakuzija) i sumira se sa nagluhosti stečenom na radu. Činjenica da se, teška oštećenja sluha javljaju već nakon 5 godina rada, odnosno kod radnika starih preko 35 godina ukazuje da ili nismo uspjeli identificirati preosjetljivost radnika, ili smo načinili previd prilikom zapošljavanja. Mi smo prethodnim rezultatima prikazali onu »crnju« stranu problematike oštećenja sluha, jer smo svjesno išli na to da registriramo oštećenje sluha onog uha koje je više stradalo. Međutim, čovjekov osjet sluha je rezultanta čujnosti oba uha. Pored toga nije svejedno na kom frekventnom području je došlo do oštećenja sluha. Za komunikacije i razumljivost slušanja izgovorenih riječi važan je jedino raspon od 500 do 4000 Hz. Raspon ispod 500 i iznad 4000 Hz dopunjava samo boju i punoću izgovorenih riječi, no ne povećava razumljivost. Obzirom da invalidske komisije utvrđuju invalidnost na osnovu globalnog, binauralnog, oštećenja sluha i to za govorno područje, mi smo naše rezultate analizirali i s tog aspekta koristeći priznati matematski postupak Fovvler- Sabinea za izračunavanje postotka globalnog gubitka sluha. Tablica 4. Postotno oštećenje sluha po Fovvler-Sabineu u funkciji radnog staža u šumarstvu Radni staž godina — 5 6 — 10 11 — 15 16 — 20 21 — 25 26 — Ukupno »/o Tablica 5. Oštećenji 2 sluha do 20V» 20—40°/o 40—60% 60—80°/o Svega 176 5 1 . 182 121 9 i 2 133 70 16 4 2 92 77 19 7 2 105 41 18 1 4 64 12 10 1 l 24 497 77 15 11 600 82 13 3 2 100 Postotno oštećenje sluha po Fovvler-Sabineu u funkciji starosti Starost — 25 26 — 35 36 — 45 46 — 55 56 — Ukupno :.,:. »/« Oštećenji s sluha do 20°/« 20—40% 40—60»/o 60—80»/» Ukupno 87 3 — 92 156 5 1 — 162 148 27 6 3 184 105 39 6 7 157 1 3 2 1 7 497 15 11 11 600 82 13 3 2 100 b:> |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Invalidske komisije priznaju oštećenje sluha kao profesionalnu bolest ako je verificirano oštećenje globalnog gubitka sluha s najmanje 60Vo po formuli Fowler-Sabinea. Prema tom kriteriju od svih pregledanih radnika samo njih 11, odnosno 2l0/a trebalo bi dobiti status profesionalnog bolesnika s osnova oštećenja sluha. Poznato je da se kod profesionalnih oštećenja sluha prvo javlja oštećenje tzv. skotom, na visokim frekvencijama koji se onda produbljuje i proširuje na niže frekvencije. Obzirom da su oktavne analize buke motornih pila pokazale da intenzitete buke nije za sve frekvencije linearan, nas je zanimalo kako se razvija oštećenje sluha govornog područja (frekvencija 500, 1000, 2000 i 4000 Hz) u funkciji radnog staža u šumarstvu. Rezultate smo prikazali grafikonom 3. o w 20 30 CO 50 to X-20 00 staž 00 5g. 33 70 500 1000 2000 iCOO Hz 500 1000 2000 iOOO Hz 500 1000 2000 L,000 Hz o -c V) o c u 10 10 20 -2 0 ,,~-~~~\ 30 30 \ \ \ (0 L0 \ 50 5 0 -\ eo 6 0 x"=J2 7 = 3 8 staž 16,-20 g s f9* preA-p 26 g 500 I0C0 2000 1000 Hz 500 1000 2000 1000 Hz 500 1000 2000 iOOOHz Grafikon 3. Srednji nivo sluha slabijeg uha u funkciji radnog staža na sječi i izradi |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Niz tih transverzalnih snimaka jasno pokazuje produbljivanje i proširivanje skotoma s frekvencijom od 4000 Hz na niže sa prosječnim padom oštećenja do 20 dB za radni staž do 5 godina, na 38 dB za radni staž preko 26 godina. Ako bi primijenili važeće kriterije za uklanjanje radnika iz buke onda samo d%> analiziranih radnika ne bi smjeli raditi na sječi i izradi motornom pilom. Analizirajući što ti radnici sada stvarno rade došli smo do saznanja da gotovo nitko od njih i ne radi više na tim poslovima. Jedan manji broj doduše još uvijek radi na sječi i izradi drva ali ne kao motoristi već kao pomoćnici. To za samog invalida i nije opasno, međutim, takvim načinom organizacije rada da u partiji radi zdravi radnik kao motorist a bolesni kao pomoćnik, zdravog radnika izlažemo štetnim utjecajima motorne pile znatno iznad važećih normativa i praktički od njega stvaramo, ubrzano, novog invalida. Sumirajući rezultate našeg istraživanja na ovom velikom uzorku ispitanika možemo zaključiti odnosno potvrditi da rad na sječi i izradi drva motornom pilom oštećuje sluh radnika i da je to oštećenje veće što je ekspozicija izloženosti veća. Međutim, došli smo do saznanja da oštećenje sluha naših radnika nisu alarmantna. Dapače, relativno imamo manje oštećenje nego što je to u nekim industrijama, ili kod šumskih radnika u drugim radnim organizacijama (TOŠIĆ B.) Ako promatramo globalni gubitak vidi se da 82% naših radnika ima sasvim neznatnu redukciju sluha, 13,3/o njih ima blagu redukciju sluha, 3% ima umjerenu a samo 2Vo tešku redukciju sluha. Ako promatramo samo oštećenje sluha u dB na jednom slabijem uhu slika se neznatno mijenja. U tom slučaju imamo 4´Vo radnika s teškim oštećenjem. Kako objasniti te relativno pozitivne rezultate. Mišljenja smo da su oni posljedica niza faktora. Mi bi naveli samo dva, ona za koja smatramo da su najvažniji. Prvi je: primjena strogih kriterija prilikom zapošljavanja novih radnika. Drugi razlog leži u našoj organizaciji i tehnologiji rada. Istraživanja u SŠGO »Slavonska šuma« o radu motorne pile u rukama radnika sjekača tokom radnog dana na sječi i izradi drva (TERZIN V.) pokazalo je da su naši radnici manje eksponirani štetnim utjecajima motorne pile nego što je to i dozvoljeno. (Tablica 6). Moramo napomenuti da su snimani najbolji radnici, radnici koji imaju najveće učinke, pa prema tome oni efektivno najviše i upotrebljavaju motornu pilu. U organizaciji rada 1 + 1 radnici se izmjenjuju u radu jer su svi osposobljeni za rad motornom pilom. Stoga ni u tom slučaju nisu bili preeksponirani. Kad bi uspjeli eliminirati faktore koji nepovoljno utječu na sluh naših radnika sigurno je da bi se opće stanje još više poboljšalo. Tu prvenstveno mislimo na veće korišćenje antifona, jer sada ih radnici u vrlo malom broju upotrebljavaju. Drugo, ali ne manje važno je da ukinemo praksu da zdravom radniku u partiju dodjeljujemo invalida koji nesmije raditi motornom pilom. I treće, potrebno je na vrijeme identificirati radnike koji su preosjetljivi na buku. o7 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Tablica 6. Pregled vremena rada motorne pile u rukama radnika u osamsatnom radnom danu u organizaciji rada 1 + 0 (Terzln) minute Pila u rukama radnika Motor radi Način rada a lanac stoji Ma°t„Sđi "A " lOOVo 30´/ 1 2 3 4 5 Izrada višemetarskog drva LI proredi 121 36 46 82 Izrada višem, prost, drva u proredi. Radnik sjekač opremljen mjernom vrpcom 104 33 55 88 Izrada ranije oborenih stabala u proredi 64 19 149 168 Kombinirana izrada dva metra duge celuloze i jednometarskog ogrijeva 32 11 31 42 Klasična sječa i izrada u proredi bukove sastojine 37 II 30 41 Klasična sječa i izrada u naplodnom sijeku 92 28 67 95 Napomena: Smatra se da u slučaju kad motor radi a lanac stoji, motorna pila znatno manje štetno djeluje na radnika nego u slučaju kad se lanac okreće. Zbog toga se ukupno štetno vrijeme izračunava kao suma vremena kada se lanac okreće i 30Vo vremena kad motor radi a lanac stoji. ZAKLJUČCI 1. Nesumnjivo je dokazano da rad motornom pilom na sječi i izradi drva dovodi do oštećenja sluha radnika. 2. Intenzivnost oštećenja sluha naših radnika nije velika i uglavnom se kreće u dozvoljenim granicama. Tako čak 95% radnika ima sasvim neznatnu i blagu nagluhost. Samo kod 2Vo radnika je registrirana nagluhost težeg stupnja. 3. Dosljednijom primjenom zdravstvenih kriterija, savremenijim tehnologijama, boljom organizacijom rada i primjenom osobnih zaštitnih sredstava, moguće je oštećenje sluha radnika sjekača motornom pilom svesti na nivo koji će prema zdravstvenim kriterijima biti tolerantan. LITERATURA Terzin , VI.: Rad motorne pile u rukama radnika-sjekača tokom radnog dana na sječi i izradi. BILTEN SŠGO »Slavonska šuma«. Tošić . B r.: Buka motornih lančanih testera i njena štetna dejstva. ERGONOMIJA, 1977, br. 4. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 71 <-- 71 --> PDF |
PRILOG SŠGO »Slavonska šuma« Datum snimanja Šumarija Ime i prezime Godina rođenja Radni staž u šumarstvu (god.) Rad s motornom pilom (god.) PRIMJEDBA: Izračunavanje globalnog ili binauralnog gubitka sluha za govor u postocima Gubitaku dB 502 Frek 1024 vencije 2048 4098 Monauralni gubitakDesno uho Visina tona u postocima Lijevo uho 10 15 20 25 30 0,2 0,5 1,1 1,8 2,6 0,3 0,9 2,1 3,6 5,4 0,4 1,9 2,9 4,9 7,3 0,1 0,3 0,9 1,7 2,7 512 1024 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 3,7 4,9 6,3 7,0 9,6 11,3 12,8 13,8 14,6 14,8 14,9 15,0 7,7 10,2 13,0 15,7 19,0 21,5 23,5 25,5 27,2 28,8 29,8 29,9 30,0 9,8 12,9 17,3 22,4 25,7 28,0 30,2 32,2 34,0 35,8 37,5 39,2 40,0 3,8 5,0 6,4 8,0 9,7 11,2 12,5 13,5 14,2 14,6 14,8 14,9 15,0 — A _ B C D ril = 7 x - 1 X -A + = C : 2048 4098 Ukupno gubitak na boljem uhu gubitak na slabijem uhu B 8 nauralni gubitak u po: ätocima Desno uho Lijevo uhc — plavo > — crveno |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 72 <-- 72 --> PDF |
B. Ranogajec Analysis of Impaired Hearing in Forest Workers Engaged in Felling and Primary Conversion of Wood by Means of a Power Saw in the Forest Enterprise »Slavonska šuma« Summary The paper presents the results of investigation on impaired hearing in forest workers regulary working with a power saw in the felling and primary conversion of wood. On the basis of 600 audiograms the author presented the number of workers with impaired hearing using the FOWLER-SABINEA formula: — up to 203/o, 20—400/0, 40—60%, 60—80% in the following tables: 4. as a factor dependent on years of service in forestry, and 5. as a factor dependent on the age of workers. Graph No. 1 gives the average loss of hearing in relation to years of servise, Graph No. 2 in relation on the age of the worker and Graph No. 3 according to frequencies. U »ZBORNIKU DRUŠTVA INŽENJERA I TEHNIČARA SPLIT 1958« obrađeno je »Šumarstvo Dalmacije« (str. 649—684). U tom prikazu iznijeti su i podaci Sekcije za uređivanje šuma u Splitu (šef ing. Stevo Marković) o drvnim masama na pokusnim plohama u šumi medunca i bijelog graba u gospodarskoj jedinici Nin — Zadar Šumarije u Zadru i šume crnike na otoku Mljetu u 32. odjelu, danas sastavnom dijelu šuma Nacionalnog parka. Drvna masa utvrđena je ksilometriranjem. Šuma crnike bila je u niskom uzgoju (makija) po sastavu 0,7 crnike a 0,3 raznih vrsta (planike, zelenike, velikog vrijesa, tršljike i dr.) starosti 30 — 32 godine. Visina stabala crnike bila je 7 m a ostalih vrsta 3— 5 m, a prirast je iskazan s 2,03 m3/ha. Po 1 ha utvrđene su ove količine: a) drvne mase iznad 3 cm promjera: crnikeostalih vrsta 25 m» 12 ms ili ili 53 prm 32 prm b) kićevine ispod 3 cm s lišćem svih vrsta zajednoodnosno 24 m´ ili 287 prm c) svega 61 m* ili 372 prm Težina 1 m´ crnike iznosila je 1172 kg, ostalih vrsta 987 kg a kićevine s lišćem svih vrsta zajedno 961 kg. Težina lišća u ukupnoj težini kićevina ustanovljena je s 34% a spram cjelokupne težine drvne mase s lišćem 17°/o. (op). |