DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 63     <-- 63 -->        PDF

UDC: 331.875:616.008: 630* Šum. list 107(1983):61


ANALIZA OŠTEĆENJA SLUHA ŠUMSKIH RADNIKA PRI SJEČI
I IZRADI DRVA MOTORNOM PILOM U SŠGO »SLAVONSKA ŠUMA«


Prof. Branko RANOGAJEC, psiholog


SŠGO »SLAVONSKA SUMA«, Vinkovci


SAŽETAK. U cilju istraživanja sluha šumskih radnika analizirali
smo 600 audiograma snimljenih prilikom redovnih periodskih
pregleda. Nesumnjivo je potvrđeno da rad motornom pilom uzrokuje
oštećenje sluha. Međutim, u našim uvjetima to oštećenje nije
veliko i uglavnom se kreće u dozvoljenim granicama. Tako, čak
95°/0 analiziranih radnika ima sasvim neznatnu i blagu nagluhost.
Samo kod 2% radnika je registrirana nagluhost težeg stupnja.


UVOD


Uvođenjem i masovnom primjenom motornih pila u šumarstvu znatno
je podignuta produktivnost rada na poslovima sječe i izrade drva. Time su
radnici, dijelom, prestali koristiti svoj organizam kao izvor energije za rad.
Njih je u tome zamijenila motorna pila, a oni se pojavljuju kao rukovaoci
strojem, odnosno oni se počinju služiti tim strojnim alatom. Time su ujedno
smanjili dinamički a povećali statički rad. Ubrzo nakon uvođenja motornih
pila pri sječi i izradi drva pokazalo se da one, pored svih prednosti, nose i
velike opasnosti za njihove rukovaoce. Naime, kao i drugi strojevi, motorne
pile proizvode buku, vibracije i plinove koji nastaju sagorijevanjem goriva.
Prve su motorne pile, s ergonomskog stajališta, bile vrlo nepodesne. Bile su
teške, odavale su snažne vibracije, a buka je bila znatno iznad svih standarda.
Obzirom da je organizacija rada bila takva da je obično jednog rnotoristu
posluživalo od 3 do 5 radnika, sam je motorist u toku radnog dana bio neprestano
izložen svim tim štetnim faktorima. To je rezultiralo pojavom velikog
broja profesionalnih oboljenja kod šumskih radnika. U posljednjih desetak
godina motorne pile se neprestano usavršavaju i to posebice s ergonomskog
aspekta, tako da najnovije pile imaju znatno bolje karakteristike
nego one prvotne. S druge strane organizacija rada na sječi i izradi razvijala
se u smislu smanjivanja broja pomoćnika motoriste. Danas imamo formaciju
1 + 0. To znači da motorist više nema pomoćnika već sve operacije obavlja
sam. Takav način rada neminovno uvjetuje smanjenje ekspozicije štetnim
utjecajima motorne pile. Unatoč konstrukcionim poboljšanjima pila, organizaciono
tehnološkim promjenama, snabdjevenošću radnika zaštitnim sredstvima,
obaveznim prethodnim i periodskim pregledima, opće je uvjerenje da




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 64     <-- 64 -->        PDF

su oštećenja sluha i vibraciona bolest i dalje prisutni i da uvjetuju oštećenje
zdravlja radnika. Za to ima i puno osnova jer i najsavršenije pile proizvode
veliku buku.


Tablica 1.


Buka koju proizvode neke motorne pile (Lipoglavšek)


Tip motorne pile Buka prilikom piljenja dB
Stihl 045 AV 108
Husqvarna 38 CD 100
Alpina A — 7D — S 107


CILJ ISTRAŽIVANJA


Naš je osnovni cilj bio da istražimo kako se razvija oštećenje sluha u
funkciji staža i starosti pri sječi i izradi drva motornom pilom.


Posebno nas je zanimalo oštećenje sluha u dB za frekvencije od 500, 1000,
2000 i 4000 Hz kao i postotno oštećenje globalnog sluha za govor.


METODOLOGIJA


Osnovu našeg istraživanja činilo je 600 audiograma radnika s njihova
posljednjeg periodskog pregleda. Analizirali smo sve audiograme. To znači
da su u uzorak ušli i oni radnici koji su u trenutku istraživanja već u mirovini
ili su premješteni s poslova sječe i izrade zbog zdravstvenog stanja. Oštećenje
sluha u dB izrazili smo kao aritmetičku sredinu oštećenja za frekvencije
od 500, 1000, 2000 i 4000 Hz na slabijem uhu.


Izračunavanje globalnog binauralnog gubitka sluha za govor u postocima
izvršili smo prema Fowler-Sabineovom postupku a pomoću obrasca koji se
nalazi u prilogu. Budući da nismo mogli doći do podataka o trajanju rada
motornom pilom, za nezavisnu varijablu smo uzeli sveukupni radni staž u šumarstvu,
onih radnika koji su većinu svog radnog vijeka proveli na poslovima
sječe i izrade motornom pilom. Tako definiran kriterij je preopširan i
ima svojih nedostataka. Prije svega dolazilo je do tehnoloških promjena koje
su uvjetovale različitu eksponiranost štetnim utjecajima. Drugi metodološki
nedostatak je što su radnici radili u partijama u kojim je često puta dolazilo
do podjele poslova na motoristu i pomoćnika, a bez izmjene radnih operacija.
To je uzrokovalo da su neki radnici bili više a drugi manje eskponirani
štetnim utjecajima.


Međutim, ako problematiku sluha promatramo kao praktičari onda to i
nije veliki nedostatak jer nas prvenstveno zanima da li i koliko radnici oštećuju
svoj sluh u našim uvjetima uz postojeću tehnologiju i organizaciju
rada na sječi i izradi drva.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 65     <-- 65 -->        PDF

REZULTATI I DISKUSIJA


Tablica 2.


Stupanj oštećenja sluha u odnosu na radni staž u šumarstvu


Radni staž
u šumarstvu
godina
neznatno
(do 20 dB)
lagano
(20—40 dB)
Oštećenje sluha
umjereno
(40—60 dB)
teško
(preko
60 dB)
Ukupno
— 5 113 65 4 182
6 — 10 72 50 7 4 133
11 — 15 26 44 18 4 92
16 — 20 21 64 13 7 105
21 — 25 11 38 10 5 64
26 — 2 14 5 3 24
Ukupno 245 275 57 23 600
% 41 46 9 4 100


Stupanj oštećenja sluha u dB izrazili smo kao aritmetičku sredinu oštećenja
sluha za frekvencije od 500, 1000, 2000 i 4000 Hz na slabijem uhu.


Od pregledanih 600 audiograma samo kod 23 radnika smo utvrdili teško
oštećenje sluha.


Iz tablice 2 i grafikona 1 evidentno je i lako uočljiva povezanost između
radnog staža (ekspozicije) i stupnja oštećenja sluha. Što je radni staž veći,
veća je intenzivnost oštećenja sluha.


Grafikon 1.


50 -,


i.0 3
O


3


— 30
U}


D


"I 20


10 1 1 -1 1 1
-5 6-10 11-15 16-20 21-25 26radni
staž


Prosječni gubitak sluha u funkciji radnog staža




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Prosječni gubitak sluha u funkciji radnog staža


Od svih radnika sa stazom preko 20 godina 9% njih ima nagluhost, 17"/u
umjerenu nagluhost, a za 74´5/i> radnika možemo smatrati da i nemaju oštećenje
sluha. S takvim stanjem možemo biti veoma zadovoljni, to više što je
vjerojatno, premda to nismo posebno istraživali, da se u grupi radnika s teškim
oštećenjem nalaze i radnici koji nemaju profesionalno oštećenje, tj. kojima
je čujnost jednog uha više narušena nego drugog iz nekih drugih razloga.
Povezanost između stupnja oštećenja sluha i starosti radnika je veća i
pravilnija (vidi tablicu 3 i grafikon 2).


Tablica 3.


Stupanj oštećenja sluha u odnosu na starost radnika


Oštećen e sluha
Starost neznatno lagano umjereno teško Ukupno godina


(do 20 dB) (20—40 dB) (40-60 dB) <§*§>


— 25 60 26 3 — 90
26 — 35 104 53 5 — 162
36 — 45 53 107 17 7 184
46 — 55 26 86 31 14 157
56 — 1 3 1 2 7
Ukupno 245 275 57 23 600


Grafikon 2. Prosječni gubitak sluha u funkciji dobi


50


03
40
O
-C
«1 30
o
-Q
Dl 20


10


-25 26-30 36-45 46-55 56
dob radnika


64




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 67     <-- 67 -->        PDF

To se. razumije, jer je poznalo da sluh prirodno slabi sa starošću, tzv.
stvaralačka nagluhost (presbiakuzija) i sumira se sa nagluhosti stečenom na
radu. Činjenica da se, teška oštećenja sluha javljaju već nakon 5 godina rada,
odnosno kod radnika starih preko 35 godina ukazuje da ili nismo uspjeli
identificirati preosjetljivost radnika, ili smo načinili previd prilikom zapošljavanja.


Mi smo prethodnim rezultatima prikazali onu »crnju« stranu problematike
oštećenja sluha, jer smo svjesno išli na to da registriramo oštećenje sluha
onog uha koje je više stradalo. Međutim, čovjekov osjet sluha je rezultanta
čujnosti oba uha. Pored toga nije svejedno na kom frekventnom području
je došlo do oštećenja sluha. Za komunikacije i razumljivost slušanja
izgovorenih riječi važan je jedino raspon od 500 do 4000 Hz. Raspon ispod
500 i iznad 4000 Hz dopunjava samo boju i punoću izgovorenih riječi, no ne
povećava razumljivost.


Obzirom da invalidske komisije utvrđuju invalidnost na osnovu globalnog,
binauralnog, oštećenja sluha i to za govorno područje, mi smo naše rezultate
analizirali i s tog aspekta koristeći priznati matematski postupak Fovvler-
Sabinea za izračunavanje postotka globalnog gubitka sluha.


Tablica 4.


Postotno oštećenje sluha po Fovvler-Sabineu u funkciji radnog staža u šumarstvu


Radni staž
godina


— 5
6 — 10
11 — 15
16 — 20
21 — 25
26 —


Ukupno
»/o


Tablica 5.


Oštećenji 2 sluha
do 20V» 20—40°/o 40—60% 60—80°/o Svega
176 5 1 . 182
121 9 i 2 133
70 16 4 2 92
77 19 7 2 105
41 18 1 4 64
12 10 1 l 24
497 77 15 11 600
82 13 3 2 100


Postotno oštećenje sluha po Fovvler-Sabineu u funkciji starosti


Starost


— 25
26 — 35
36 — 45
46 — 55
56 —
Ukupno


:.,:. »/«


Oštećenji s sluha
do 20°/« 20—40% 40—60»/o 60—80»/» Ukupno
87 3 — 92
156 5 1 — 162
148 27 6 3 184
105 39 6 7 157
1 3 2 1 7
497 15 11 11 600
82 13 3 2 100


b:>




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Invalidske komisije priznaju oštećenje sluha kao profesionalnu bolest
ako je verificirano oštećenje globalnog gubitka sluha s najmanje 60Vo po formuli
Fowler-Sabinea.


Prema tom kriteriju od svih pregledanih radnika samo njih 11, odnosno
2l0/a trebalo bi dobiti status profesionalnog bolesnika s osnova oštećenja sluha.


Poznato je da se kod profesionalnih oštećenja sluha prvo javlja oštećenje
tzv. skotom, na visokim frekvencijama koji se onda produbljuje i proširuje
na niže frekvencije. Obzirom da su oktavne analize buke motornih pila
pokazale da intenzitete buke nije za sve frekvencije linearan, nas je zanimalo
kako se razvija oštećenje sluha govornog područja (frekvencija 500, 1000, 2000
i 4000 Hz) u funkciji radnog staža u šumarstvu. Rezultate smo prikazali grafikonom
3.


o


w


20


30


CO


50
to X-20
00 staž 00 5g.
33
70
500 1000 2000 iCOO Hz 500 1000 2000 iOOO Hz 500 1000 2000 L,000 Hz
o
-c
V)
o


c u


10 10


20 -2 0
,,~-~~~\
30 30


\


\


\


(0 L0


\


50 5 0 -\
eo 6 0


x"=J2 7 = 3 8
staž 16,-20 g s f9* preA-p 26 g


500 I0C0 2000 1000 Hz 500 1000 2000 1000 Hz 500 1000 2000 iOOOHz


Grafikon 3. Srednji nivo sluha slabijeg uha u funkciji radnog staža na sječi i izradi




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Niz tih transverzalnih snimaka jasno pokazuje produbljivanje i proširivanje
skotoma s frekvencijom od 4000 Hz na niže sa prosječnim padom oštećenja
do 20 dB za radni staž do 5 godina, na 38 dB za radni staž preko 26
godina.


Ako bi primijenili važeće kriterije za uklanjanje radnika iz buke onda
samo d%> analiziranih radnika ne bi smjeli raditi na sječi i izradi motornom
pilom. Analizirajući što ti radnici sada stvarno rade došli smo do saznanja
da gotovo nitko od njih i ne radi više na tim poslovima. Jedan manji broj
doduše još uvijek radi na sječi i izradi drva ali ne kao motoristi već kao pomoćnici.
To za samog invalida i nije opasno, međutim, takvim načinom organizacije
rada da u partiji radi zdravi radnik kao motorist a bolesni kao
pomoćnik, zdravog radnika izlažemo štetnim utjecajima motorne pile znatno
iznad važećih normativa i praktički od njega stvaramo, ubrzano, novog invalida.


Sumirajući rezultate našeg istraživanja na ovom velikom uzorku ispitanika
možemo zaključiti odnosno potvrditi da rad na sječi i izradi drva motornom
pilom oštećuje sluh radnika i da je to oštećenje veće što je ekspozicija
izloženosti veća. Međutim, došli smo do saznanja da oštećenje sluha naših
radnika nisu alarmantna. Dapače, relativno imamo manje oštećenje nego
što je to u nekim industrijama, ili kod šumskih radnika u drugim radnim
organizacijama (TOŠIĆ B.)


Ako promatramo globalni gubitak vidi se da 82% naših radnika ima sasvim
neznatnu redukciju sluha, 13,3/o njih ima blagu redukciju sluha, 3% ima
umjerenu a samo 2Vo tešku redukciju sluha. Ako promatramo samo oštećenje
sluha u dB na jednom slabijem uhu slika se neznatno mijenja. U tom
slučaju imamo 4´Vo radnika s teškim oštećenjem. Kako objasniti te relativno
pozitivne rezultate. Mišljenja smo da su oni posljedica niza faktora. Mi bi
naveli samo dva, ona za koja smatramo da su najvažniji. Prvi je: primjena
strogih kriterija prilikom zapošljavanja novih radnika. Drugi razlog leži u
našoj organizaciji i tehnologiji rada.


Istraživanja u SŠGO »Slavonska šuma« o radu motorne pile u rukama
radnika sjekača tokom radnog dana na sječi i izradi drva (TERZIN V.) pokazalo
je da su naši radnici manje eksponirani štetnim utjecajima motorne pile
nego što je to i dozvoljeno. (Tablica 6).


Moramo napomenuti da su snimani najbolji radnici, radnici koji imaju
najveće učinke, pa prema tome oni efektivno najviše i upotrebljavaju motornu
pilu. U organizaciji rada 1 + 1 radnici se izmjenjuju u radu jer su svi
osposobljeni za rad motornom pilom. Stoga ni u tom slučaju nisu bili preeksponirani.
Kad bi uspjeli eliminirati faktore koji nepovoljno utječu na
sluh naših radnika sigurno je da bi se opće stanje još više poboljšalo. Tu prvenstveno
mislimo na veće korišćenje antifona, jer sada ih radnici u vrlo malom
broju upotrebljavaju. Drugo, ali ne manje važno je da ukinemo praksu
da zdravom radniku u partiju dodjeljujemo invalida koji nesmije raditi motornom
pilom. I treće, potrebno je na vrijeme identificirati radnike koji su
preosjetljivi na buku.


o7




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Tablica 6.


Pregled vremena rada motorne pile u rukama radnika u osamsatnom radnom danu
u organizaciji rada 1 + 0 (Terzln)
minute


Pila u rukama radnika


Motor radi


Način rada


a
lanac stoji


Ma°t„Sđi "A "


lOOVo 30´/


1
2 3 4 5


Izrada višemetarskog drva LI proredi 121 36 46 82


Izrada višem, prost, drva u proredi.
Radnik sjekač opremljen
mjernom vrpcom 104 33 55 88


Izrada ranije oborenih
stabala u proredi 64 19 149 168


Kombinirana izrada dva metra
duge celuloze i jednometarskog ogrijeva 32 11 31 42


Klasična sječa i izrada u proredi
bukove sastojine 37 II 30 41


Klasična sječa i izrada
u naplodnom sijeku 92 28 67 95


Napomena: Smatra se da u slučaju kad motor radi a lanac stoji, motorna pila
znatno manje štetno djeluje na radnika nego u slučaju kad se lanac
okreće. Zbog toga se ukupno štetno vrijeme izračunava kao suma
vremena kada se lanac okreće i 30Vo vremena kad motor radi a lanac
stoji.


ZAKLJUČCI


1.
Nesumnjivo je dokazano da rad motornom pilom na sječi i izradi drva dovodi
do oštećenja sluha radnika.
2.
Intenzivnost oštećenja sluha naših radnika nije velika i uglavnom se kreće
u dozvoljenim granicama.
Tako čak 95% radnika ima sasvim neznatnu i blagu nagluhost. Samo kod
2Vo radnika je registrirana nagluhost težeg stupnja.
3.
Dosljednijom primjenom zdravstvenih kriterija, savremenijim tehnologijama,
boljom organizacijom rada i primjenom osobnih zaštitnih sredstava,
moguće je oštećenje sluha radnika sjekača motornom pilom svesti na nivo
koji će prema zdravstvenim kriterijima biti tolerantan.
LITERATURA


Terzin , VI.: Rad motorne pile u rukama radnika-sjekača tokom radnog dana
na sječi i izradi. BILTEN SŠGO »Slavonska šuma«.
Tošić . B r.: Buka motornih lančanih testera i njena štetna dejstva. ERGONOMIJA,
1977, br. 4.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 71     <-- 71 -->        PDF

PRILOG
SŠGO »Slavonska šuma« Datum snimanja
Šumarija
Ime i prezime
Godina rođenja
Radni staž u šumarstvu (god.)
Rad s motornom pilom (god.)
PRIMJEDBA:


Izračunavanje globalnog ili binauralnog gubitka sluha za govor u postocima


Gubitaku dB
502
Frek
1024
vencije
2048 4098
Monauralni gubitakDesno
uho
Visina
tona
u postocima
Lijevo
uho
10
15
20
25
30
0,2
0,5
1,1
1,8
2,6
0,3
0,9
2,1
3,6
5,4
0,4
1,9
2,9
4,9
7,3
0,1
0,3
0,9
1,7
2,7
512
1024
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
90
95
3,7
4,9
6,3
7,0
9,6
11,3
12,8
13,8
14,6
14,8
14,9
15,0
7,7
10,2
13,0
15,7
19,0
21,5
23,5
25,5
27,2
28,8
29,8
29,9
30,0
9,8
12,9
17,3
22,4
25,7
28,0
30,2
32,2
34,0
35,8
37,5
39,2
40,0
3,8
5,0
6,4
8,0
9,7
11,2
12,5
13,5
14,2
14,6
14,8
14,9
15,0

A
_ B
C
D
ril
= 7 x
- 1 X
-A +
= C :
2048
4098
Ukupno
gubitak na
boljem uhu
gubitak na
slabijem uhu
B
8
nauralni gubitak u po: ätocima
Desno uho
Lijevo uhc
— plavo
> — crveno




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 72     <-- 72 -->        PDF

B. Ranogajec
Analysis of Impaired Hearing in Forest Workers Engaged in Felling
and Primary Conversion of Wood by Means of a Power Saw in the
Forest Enterprise »Slavonska šuma«


Summary


The paper presents the results of investigation on impaired hearing in forest
workers regulary working with a power saw in the felling and primary conversion
of wood. On the basis of 600 audiograms the author presented the number of
workers with impaired hearing using the FOWLER-SABINEA formula:


— up to 203/o, 20—400/0, 40—60%, 60—80% in the following tables: 4. as a
factor dependent on years of service in forestry, and 5. as a factor dependent on
the age of workers. Graph No. 1 gives the average loss of hearing in relation to
years of servise, Graph No. 2 in relation on the age of the worker and Graph No. 3
according to frequencies.
U »ZBORNIKU DRUŠTVA INŽENJERA I TEHNIČARA SPLIT 1958« obrađeno
je »Šumarstvo Dalmacije« (str. 649—684). U tom prikazu iznijeti su i podaci
Sekcije za uređivanje šuma u Splitu (šef ing. Stevo Marković) o drvnim masama
na pokusnim plohama u šumi medunca i bijelog graba u gospodarskoj jedinici
Nin — Zadar Šumarije u Zadru i šume crnike na otoku Mljetu u 32. odjelu, danas
sastavnom dijelu šuma Nacionalnog parka. Drvna masa utvrđena je ksilometriranjem.


Šuma crnike bila je u niskom uzgoju (makija) po sastavu 0,7 crnike a 0,3
raznih vrsta (planike, zelenike, velikog vrijesa, tršljike i dr.) starosti 30 — 32 godine.
Visina stabala crnike bila je 7 m a ostalih vrsta 3— 5 m, a prirast je iskazan
s 2,03 m3/ha.


Po 1 ha utvrđene su ove količine:


a) drvne mase iznad 3 cm promjera:
crnikeostalih vrsta
25 m»
12 ms
ili
ili
53 prm
32 prm
b) kićevine ispod 3 cm s lišćem svih vrsta zajednoodnosno
24 m´ ili 287 prm
c) svega 61 m* ili 372 prm


Težina 1 m´ crnike iznosila je 1172 kg, ostalih vrsta 987 kg a kićevine s lišćem
svih vrsta zajedno 961 kg. Težina lišća u ukupnoj težini kićevina ustanovljena je
s 34% a spram cjelokupne težine drvne mase s lišćem 17°/o. (op).