DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Paktor pilanska oblovina, jer u cijeni koštanja piljene građe učestvuje sa 55
do 65%, zaslužuje da joj u radu i poslovanju posvetimo izuzetnu brigupažnju.


Proizvodni proces u pilanskoj preradi se odvija u ekonomskom smislu
unutar granica koje čine s jedne strane cijena utrošene sirovine, a s druge
strane proizvedena vrijednost odnosno cijena iz te sirovine proizvedene piljene
građe. Zato je za tu djelatnost od polaznog i odlučujućeg značaja, da se za
svaku vrstu drva, debljinski razred i kvalitetu pilanskih trupaca utvrdi na što
objektivniji način kolika je vrijednost trupca, odnosno koja je vrijednost
piljenih sortimenata koji se stručnim postupkom i pažljivim i svrsishodnim
radom mogu proizvesti iz tog trupca.


Ostvarenju tog cilja služe probna piljenja. Njima se utvrđuju kako procenat
iskorišćenja tako i količina i sastav piljenih sortimenata po dimenzijama
i kvaliteti dobijenih iz probno ispiljenog trupca.


U tom cilju su na bazi jedinstvene metodologije, pridržavajući se jedinstvenih
kriterija za razvrstavanje i klasiranje trupaca i piljenih proizvoda,
izvršena mnogobrojna probna piljenja na pilanama Đurđenovac, Belišće, Novoselec,
Slavonski Brod, Vinkovci, Turopolje, Sisak, Dvor na Uni, Karlovac,
Ogulin i Perušić. Velik dio tih proba je izvršen u organizaciji Instituta za
drvo Zagreb, po temi »Modernizacija piljenja lišćara«, ugovorenoj sa drvno-
industrijskim poduzećima iz SR Hrvatske 1962. godine.


Probnim piljenjima su obuhvaćene sve glavne vrste drva: od lišćara hrast,
bukva i jasen, a od četinjača jela i smreka. A te vrste drva daju u Hrvatskoj
približno 90% cjelokupne raspoložive oblovine za piljenje.


Prilikom organiziranja probnih piljenja unaprijed je dogovoren način
mjerenja i Masiranja trupaca i građe, kao i minimalna kubatura trupaca
za jednu probu. Radi dobijanja što realnijih količina i vrijednosti, u probi
jedne klase bili su zastupljeni trupci donje i gornje kvalitetne granice; u
svakoj partiji su bili odgovarajuće zastupani trupci dužine do 3 m i preko
3 metra (u II a ob lovini 50%, a u III a 60% dužine 2—2,9 m). Utvrđene su
i veličine nadmjera, za svaku probu posebno je zadan raspon pila kao i
način piljenja (oštro piljenje ili prizmiranje).


Količina trupaca u jednom probnom piljenju kretala se od 2 do 25 m3
oblovine. Po količinama ispiljenih trupaca, broj proba je bio slijedeći:


količine: 2— 4 m3 . 28 proba


5—10 ms 29 „


11—16 ms 13 „


20—25 m»


4 „
Ukupno: 64 probe


Minimalna količina trupaca u jednoj probi najčešće nije bila unaprijed
određena, mada je bilo očito da će rezultati proba biti vjerodostojniji
što su probno ispiljene količine veće. Količina trupaca u jednoj probi
najčešće je zavisila o prilikama na pilani koja je vršila probno piljenje.
Naime, probna piljenja su se izvodila u redovnoj proizvodnji, koja je time
bila u priličnoj mjeri remećena. Bilo je neizbježnih zastoja u radu pilane i




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 30     <-- 30 -->        PDF

dopunskog utroška rada, probe su uticale na smanjenje učinka pilane, a
nastajali su i povećani troškovi transporta i manipulacije. Stoga je svaka
pilana bila zainteresirana da količine budu manje i da se probno piljenje
obavi što je moguće prije, a proizvedeni sortimenti što prije maknu iz pilane.
U najboljem slučaju probno piljenje je trajalo pola smjene, a samo
iznimno čitavu smjenu.


Treba, međutim, napomenuti da i manje količine probno ispiljenih trupaca
mogu dati sasma zadovoljavajuće rezultate, ako se kod izbora trupaca
za probu vodi briga o tome da u probi budu zastupljeni trupci i donje i
gornje kvalitetne granice, kao i trupci raznih dužina; čak i bolje nego kod
proba sa većim količinama, kada se izboru trupaca za probu ne pokloni
potrebna pažnja.


Može se općenito reći da zadovoljavaju probe od 4—15 ms. Količina
zavisi najviše o razlikama u kvaliteti unutar klase, a te su najveće kod hrasta
i bukve, a znatno manje kod jasena i jele-smreke. Stoga količine oblovine
u probi trebaju biti u pravilu veće kod hrasta i bukve a manje kod
jasena i jele-smreke. Kod tanke oblovine 20—29 cm, pošto su razlike u kvaliteti
drva unutar klase manje, zadovoljavajuće rezultate mogu dati količine
od 2—4 m3.


Kod budućih arganiziranja probnih piljenja, pogotovo širih razmjera,
bilo bi korisno uvažiti dosadašnja iskustva i na osnovu toga unaprijed ocijeniti
i utvrditi minimalne količine trupaca koje treba da sadrži jedna proba,
i to po debljinskim razredima i kvaliteti. Trebalo bi također dati potrebna
uputstva o načinu i izboru trupaca za probe, a i utvrditi obavezu da
se opiše svaki pojedini trupac, sa svim karakterističnim greškama, kako bi
se i time olakšalo ocjenjivanje i međusobno uspoređivanje rezultata izvršenih
proba.


Bilo bi također korisno izvršiti paralelna probna piljenja između hrasta
kitnjaka i hrasta lužnjaka, a kod bukve i jasena paralelne probe trupaca
s velikom smeđom jezgrom i trupaca s malom smeđom jezgrom ili bez
nje.


Najbolje je da se probe obavljaju na što moguće manjem broju pilana.
Tada taj posao obavljaju uhodane stručne ekipe koje daju najbolju garanciju
o kvalitetu izvršenih proba, a njihov rad je i najlakše povezati. Najidealnije
bi bilo kada bi se sve probe izvodile na pilani koja bi u tu svrhu bila
posebno angažirana, ili da se probe izvedu izvan redovne smjene.


Za razvrstavanje i Masiranje trupaca i građe služio je JUS 1955. g. Jedino
je taj JUS bio priznat od strane drvne industrije i po njemu su se
trupci razvrstavali, mjerili i evidentirali na svim industrijskim pilanama.


Građa za izvoz se klasirala prema kriterijima koji su tada važili na
vanjskom tržištu.


Radi primjene jedinstvenih kriterija o razvrstavanju i klasiranju iz proba
dobijene građe, grupa odabranih specijalista, vrsnih poznavalaca građe,
prenosila je utvrđene kriterije na sve one koji su u pojedinim poduzećima
bili zaduženi za organiziranje i izvršenje tog posla, ili ih je kontrolirala na
licu mjesta, prilikom izvođenja proba.


Kod probnih piljenja je primjenjena klasična prerada, sa proizvodnjom
neobrubljene i obrubljene građe (kod pragovske oblovine — izrada




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Probno su se pilile i oblice i cjepanice, manjim dijelom u dužice, a pretežno
u popruge. To je služilo ocjeni, da li je u danoj situaciji bolje prodati
ove šumske proizvode ili ih preraditi u pilani.


Sve to ukazuje na to, kako se ranije veoma duboko i stručno ulazilo
u problematiku proizvodnje kako šumskih tako i pilanskih proizvoda. Neprestano
se kombiniralo, računalo i kalkuliralo, tražio način da se osigura
što uspješniji nastup na tržištu. Oni koji su vodili preradu, morali su
dobro i temeljito poznavati i šumsku proizvodnju, i obratno. Vodeći stručni
ljudi pilana bi se od vremena do vremena uključivali u radove u šumi,
a stručni ljudi iz eksploatacije šuma su često dolazili na pilane i pratili
njihov rad, da bi se jedni upoznali s poslovima drugih i da bi u poslu bili
pristupačniji argumentima i zahtjevima svog poslovnog partnera. Na taj
način skupljena znanja koristili su onda za poboljšanje prikrajanja, za pravovremenu
otpremu oblovine na pilanu, svjesni toga koliko smišljeno u šumi
skrojena oblovina i pravovremen dovoz na pilanu, prvenstveno one najvrednije
oblovine, može pridonijeti poslovnom rezultatu pilane: većem procentu
iskorišćenja i većoj vrijednosti piljenih proizvoda. Takav rad omogućuje
da pilana najprije ispili najvredniju i najdeblju oblovinu (ta daje i
najdeblju građu) prije napada mušice, dok je još zdrava i prije jakih vrućina.
Time se utiče na normalizaciju procesa prirodnog sušenja, izbjegava
opasno pucanje deblje, ujedno najvrednije građe, doprinosi poslovnom cilju
da najvrednija roba dođe što prije na tržište.


Čitav proizvodni proces bio je brižljivo praćen s ekonomske strane —
pravovremeno su se sastavljali obračuni koji su služili ocjenjivanju i upoređivanju
rezultata rada i poslovanja. Ne samo pilanski pogon u cjelini,
već i svaka organizaciona jedinica (stovarište oblovine, pilanska dvorana, pariona,
slagalište građe, brusiona i kotlovnica) je svakog mjeseca dobivala
obračun utroška materijala i rada, s uporedivim podacima za prošle mjesece
i prošlu godinu. Svakog se mjeseca znalo koliko je sati rada utrošeno
u pojedinoj organizacionoj jedinici (posebno direktni radnici i posebno režija),
koliko je utrošeno materijala i sirovine, koliki je bio učinak po radniku.
O rezultatima se raspravljalo konkretno i na osnovu čvrstih pokazatelja
za svaku organizacionu jedinicu posebno; kritički su razmatrani promašaji i
podbačaji i odmah poduzimane mjere za uklanjanje uskih grla, za štednju
i veći učinak.


Način na koji se tada gospodarilo sa sredstvima i radom, posebno
brižan odnos u postupanju sa sirovinom, zaslužuje odgovarajuću pažnju i
danas. Situacija se otada u mnogo čemu promijenila nabolje. Međutim,
zahtjevi i životne, društvene i poslovne potrebe kod nas i u svijetu su
toliko narasle, da ih se može stizati i zadovoljavati samo pojačanim,
sve smišljenijim i boljim radom; većim znanjem, boljom organizacijom,
većim učincima i stalnim snižavanjem troškova. Ako tako ne budemo radili
i u pilanskoj preradi, očekuju nas daljnje teškoće i slabljenje naših
mogućnosti i dostignutih pozicija na tržištu.


Kao i svaka druga proizvodnja, i pilanska prerada se temelji na nastojanju,
da se uz što manje troškove proizvede što veća vrijednost u piljenim sortimentima,
kao i što veći dohodak. Kako je u tom spletu okolnosti ključni


26




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 32     <-- 32 -->        PDF

rediti proizvedene vrijednosti između više pilana. Takva dinarska upoređivanja
nisu upotrebljiva bez odgovarajućeg čestog i kompliciranog preračunavanja
i svađanja ostvarenih vrijednosti na određenu godinu. Osim
toga, dinarsko upoređivanje vrijednosti proizvedene piljene građe ništa ne
kazuje da li smo u odnosu na prošlu godinu, ili u odnosu na neku drugu
pilanu, stvarno napredovali ili smo nazadovali.


Nasuprot tome, iskazivanje vrijednosti proizvodnje putem koeficijenata
vrijednosti omogućuje nam sasvim realna upoređenja po godinama i
među pilanama. S obzirom na stalnost i upotrebljivost koeficijenata vrijednosti
za duže razdoblje, moguće je u jednoj pilani uporediti ostvareni
sastav sortimenata i proizvedenu vrijednost građe, izraženu koeficijentima
vrijednosti, sa normiranim sastavom sortimenata i normiranom vrijednošću
piljene građe koja odgovara količini, debljini i kvaliteti ispiljene oblovine.
Razlike u vrijednosti, koje na taj način ustanovimo između stvarnog
i mogućeg, pokazuju nam da je stručno-tehnički nivo naše proizvodnje ili
zadovoljavajući ili da smo podbacili. Iz toga onda proizlazi upozorenje da
treba nešto uraditi na poboljšanju rada i poslovanja.


Iz svega toga proizlazi, da u situaciji kad cijene stalno rastu, ili padaju,
bez upotrebe koeficijenata vrijednosti nisu moguća realna upoređenja
proizvedenih piljenih sortimenata i njihove vrijednosti niti po godinama
niti pilane s pilanom. Dinarski iskazane vrijednosti ne daju nam pravi odgovor
na pitanje: da li smo u tekućoj godini zaista poslovali bolje nego u
odnosu na druge pilane. To znači, da upotreba koeficijenata vrijednosti
postaje sve potrebnija u pilanarstvu i da može odigrati značajnu ulogu u
daljnjem napredovanju i unapređenju pilanske prerade, naročito podsticanjem
vodećih i stručnih ljudi na kreativan rad. Naime, upotreba koeficijenata
vrijednosti omogućuje da stručni ljudi na vrlo jednostavan način
ovladaju temeljnim elementom proizvodnje — normiranom vrijednošću
proizvodnje i kroz to uoče i selektiraju po važnosti sve one faktore koji
utiču na povećanje vrijednosti.


Dalje, primjena koeficijenata vrijednosti i odgovarajuće praćenje vrijednosti
proizvodnje, može poslužiti proizvođačima, da ocjenjuju i uspješnost
prodaje; da li je njihova komercijala ili prodajna organizacija općenito
ostvarila prodajom normirane vrijednosti, ili ih je prodala po preniskim
cijenama. Na toj osnovi je onda moguć odgovarajući utjecaj proizvođača
na uspješniji rad trgovine.


S druge strane, trgovci koji su upoznati s normiranom vrijednošću
proizvodnje i svim elementima upotrebe koeficijenata, posebno sa normiranim
odnosima cijena pojedinih sortimenata, imati će realnu osnovu za
sigurniji i odlučniji nastup na tržištu, radi ostvarenja što povoljnijih cijena.
Time bi se doprinijelo poboljšanju odnosa: proizvodnja — trgovina,
većoj suradnji i dogovorenom zajedničkom nastupanju na tržištu. Tada bi
postepeno otpadali i prigovori proizvođača, da su trgovci i njihove organizacije
u mnogo slučajeva privjesak kupca, mjesto da budu zaštitnik interesa
proizvođača.


Polazna osnova za primjenu koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu,
jeste utvrđivanje realnih odnosa cijena između sortimenata, razvrstanih
po vrsti drva, dimenzijama i kvaliteti. Ti su odnosi utvrđeni u svom pro


30




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 27     <-- 27 -->        PDF

II ZNAČAJ I POTREBA PRIMJENE KOEFICIJENATA
VRIJEDNOSTI U PILANARSTVU


1. Uloga i organizacija izvođenja probnih piljenja
Svaki onaj tko se praktično počne baviti pilanskom preradom, mora najprije
upoznati svojstva oblovine za piljenje, greške drva i njihov utjecaj na razvrstavanje
po dimenzijama i kvaliteti. Zatim treba upoznati piljene Sortimente,
njihovu upotrebljivost i vrijednost, način njihova Masiranja, razvrstavanja,
mjerenja i manipuliranja. Mora također znati kako i kada treba
oblovinu piliti da bi se iz nje dobilo što više i što vrednije građe, kakav
raspon pila treba primijeniti, odnosno koje debljine najbolje odgovaraju
određenoj debljini i kvaliteti trupca. A treba i što je moguće prije saznati,
kakav se sastav piljenih proizvoda može proizvesti iz oblovine određenog
promjera i kvalitete i koji procenat iskorišćenja se pri tom može ostvariti.


Na sva ta pitanja daju nam najbolje i najsigurnije odgovore rezultati
probnih piljenja. Ona su nam nezamjenljivo, a jednostavno sredstvo
koje služi obogaćivanju stručnih saznanja, za ocjenjivanje mogućnosti i rezultata
proizvodnje i poslovanja i za programiranje buduće proizvodnje. Pomoću
njih ocjenjujemo prednost i opravdanost određenog načina piljenja i
biramo oblovinu koja nam je potrebna da bi proizveli asortiman građe koji
traži kupac ili zahtijeva tržište. A može se, na osnovu izvršenih probnih piljenja
trupaca iz jedne sječine, sa velikom sigurnošću predvidjeti sastav piljenih
sortimenata i njihovu ukupnu vrijednost u oblovini susjedne sječine,
koja će na red za sječu doći za dvije ili tri godine.


Bivše velike firme za preradu drva, naročito b. »Našička« d.d., su se
redovito služile probnim piljenjem kad je trebalo ocijeniti što u danom času
vrijedi drvna masa koju su namjeravali kupiti radi eksploatacije. Ali, i radi
kontrole rada procjenjivača, nabavljača sirovine a i same trgovine.


Partije trupaca koji su se probno pilili sačinjavale su najčešće količine
od 5 do 15 m3 trupaca, zavisno najviše o raznolikosti asortimana građe i
trupaca. Bilo je i probno ispiljenih partija trupaca koje su prelazile i 200
i 300 ml


Probna piljenja su služila kao i važna kontrola rada: da li je u praksi
izvršeno piljenje trupaca određenog kvalitetnog sastava, po asortimanu, količini
i vrijednosti piljenih proizvoda, dalo rezultate ravne onima koji proizlaze
iz normativa utvrđenih ranije, na osnovu probnih piljenja. To je bila
važna osnova za lučenje pogona i ljudi koji su radili uspješnije od onih koji
su podbacivali; poduzimale su se mjere za poboljšanje rada, vršila se zamjena
manje sposobnih i manje uspješnih.


Zahvaljujući probnim piljenjima i brižnoj evidenciji po sječinama o
količinama i asortimanu izrađenih šumskih proizvoda, firma je mogla ne
samo ocijeniti realnu vrijednost šumskih proizvoda u sječinama čiju je kupnju
ugovorila, ili namjeravala ugovoriti, već i sa zadovoljavajućom točnošću
programirati svoju buduću proizvodnju piljenih proizvoda za godinu-dvije
unaprijed, pravovremeno obraditi tržište, ocijeniti kada koji asortiman treba
prodati, a koji treba zadržati na zalihi (za bolja vremena kad cijene budu
povoljnije).


25




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 34     <-- 34 -->        PDF

loo—i:
bjelika
rujava 12 cm8—11 cm
<
0,55
0,75
0,65
mušica 0,50
Popmge I/II
Ili
0,66
0,48
Četvrtaće 50--95 cm 1 m
I/II
III
0,80
0,55
0,90
0,60
Letve 0,35
Željeznički pragovi 0,48
Skretnička građa 0,60


KOEFICIJENT VRIJEDNOSTI PILJENE GRAĐE BUKVE


Parene samice 1—1,90 2 m < 2—2,90
A 0,80 1,00 0,93
B 0,72 0,90 0,83
C 0.60 0,75
N´eparene samice
A 0,74 0,93 0,86
B 0,68 0,83 0,80
C 0,55 0,70
Obrubljena
parena A
812
cm-U
<
50—95
0,78
0,70
100—
0,94
0,84
B 12 cm < 0,70 0,84
8-
11 0,63 0,76
C 8 cm 0,59 0,71
Obrubljena
neparena
A
B
812
cm-11
12 cm
<
<
0,73
0,65
0,65
0,88
0,78
0,78
8-
11 0,59 0,71
C 8 cm < 0,55 0,66
Popruge I/II
III
0,63
0.47
Četvrtače 50—59 1 m <
Parene I/II
III
0,75
0,53
0,85
0,60
N´eparene I/II
111
0,70
0,50
0,78
0,55
Željeznički
pragovi 0,55
Metlenjaci 1 m < 0,70
Sržna građa 0,25




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 35     <-- 35 -->        PDF

KOEFICIJENTI VRIJEDNOSTI PILJENE GRAĐE JASENA


Tablica 3
Kladarke AB
25—39 cm40 cm <
25—39 cm40 cm <
0,90
1,00
0,76
0,85
SamiceABC
50—95
0,58
0,50
0,36
1—1,90
0,80
0,68
0,51
2—2,90
0,96
0,80
0,60
3 m <
1,05
0,89
0,70
2 m <
1.0
0,83
0,63
Cetvrtače 50—95 1 m <
I/IIIII
0,75
0,50
0,85
0,55
Popruge I/II 0,65
III 0,48


KOEFICIJENTI VRIJEDNOSTI PILJENE GRAĐE JELE I SMREKE


Tablica 4


Građa 3-—6 m CPč 1,33
I 1.10
II 1,00
III 0,85
IV 0,72
V 0,61
Građa 1--2,75 I—III 0,76
0,5—0,90 0,42
Gredice 0,82


Letve 1--1,75 0,58
2--2,75 0,79
3 m < 1,00


Specijalna građa
1,05


3.
Utvrđivanje učešća sortiinenata, procenti ta iskorišćenja i koeficijenata
vrijednosti oblovine i građe, na osnovi probnih piljenja
Količina i sastav piljenih proizvoda po dimenzijama i kvaliteti su
utvrđeni po debljinskim razredima i klasama trupaca, za vrste drva: hrast,
bukvu, jasen i jelu — smreku na osnovi probnih piljenja. Proizvedenu sortimenti
građe, iz svake probe posebno, razvrstani su po dimenzijama i
kvaliteti, izmjereni i iskubicirani.


Nakon toga su proizvedene količine svakog pojedinog sortimenta umnožene
s odgovarajućim utvrđenim koeficijentom građe a umnošci zbrojeni.


Na taj smo način ustanovili za svaku probu kako količinu proizvedenih
sortimenata, odnosno procenat iskorišćenja oblovine, tako i vrijednost
tih sortimenata izraženu koeficijentima vrijednosti građe.


Pošto je za svaki debljinski razred i klasu trupaca izvršeno više probnih
piljenja, kao krajnji rezultat probe — procenat iskorišćenja i koeficijent
vrijednosti oblovine — uzete su prosječne veličine.


33




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 31     <-- 31 -->        PDF

željezničkih pragova) kao glavnih proi?,voda te popruga, retvrtača, letava i
ostalih manje vrijednih sortimenata, koji pri tom prirodno napadaju.


Kako su u izvođenju tih probnih piljenja sudjelovali, osim stručnjaka
Instituta za drvo, Zagreb, i najvrsniji stručnjaci iz napred spomenutih pilana,
i s obzirom na ozbiljnost s kojom je obrađen materijal proba, može
se s pravom zaključiti, da su i rezultati tih proba pouzdana osnova za utvrđivanje
normiranih količina građe i sortimenata, kao i ostvarenih procenata
iskorišćenja oblovine po vrstama drva, debljini i kvaliteti trupaca.


Potrebno je istaći, da je uspješnom ostvarenju tog velikog posla mnogo
pridonijela veoma povoljna atmosfera i spremnost na suradnju koja je tada
vladala među radnim organizacijama na svim akcijama za unapređenje proizvodnje.
Ta atmosfera upravo je podsticala i ohrabrivala na nove akcije za
napredak pilanarstva općenito. Svi su nastojali, da se sagleda, uvaži i ostvari
zajednički širi interes; poduzeća su se otvarala jedna prema drugima, ništa
se nije krilo, sva potrebna dokumentacija nesebično je stavljana na
raspolaganje stručnim ljudima koji su radili na organiziranju i izvođenju
proba. Ta ostvarena suradnja gotovo svih najvažnijih pilana u SRH ukazuje
na najbolji način kakve se sve mogućnosti kriju i kakva su sve ostvarenja
moguća kada se ujedine na zajedničkom programu velik broj osnovnih
organizacija udruženog rada, odnosno radnih organizacija. Takva atmosfera
i takve akcije imaju poseban značaj za stručne snage, podižu nivo
stručnosti i nadahnjuju ih na daljnje akcije na unapređenju proizvodnje.


2. Prednosti uvođenja koeficijenata vrijednosti u pilanarstvo
Obračunavanje vrijednosti piljenih sortimenata, dobivenih iz probno ispiljenih
trupaca, obavili smo i izrazili pomoću koeficijenata vrijednosti piljene
građe, stoga što izražavanje koeficijentima vrijednosti ima velike prednosti
pred iskazivanjem vrijednosti u dinarima.


Prvo, za jednake proizvode postižu se, zavisno o tržnim okolnostima
svake pojedine sredine, različite cijene. One više ili manje odstupaju od
stvarne vrijednosti istorodnog sortimenta, koji u određenom času u svom
prosjeku i priznaje tržište. Stoga je realno upoređivanje proizvedenih vrijednosti
između pilane i pilane moguće izrazitit samo iskazivanjem vrijednosti
na jedinstven način — putem koeficijenata vrijednosti.


Drugo, zbog promjenljivosti situacije na tržištu, cijene piljenih proizvoda
se neprestano mijenjaju — padaju ili rastu. To posebno dolazi do
izražaja kad prevladaju inflatorna kretanja, kakva proživljavamo danas.
Ostvarena povišena dinarska vrijednost i iz toga proizašli povišeni dohodak
ne dokazuju, da je taj bolji rezultat posljedica boljeg gospodarenja,
povećanog obima proizvodnje, većeg učinka, bolje obrade i kvalitetnijeg
proizvoda, odgovarajućeg sniženja troškova. To najbolje potvrđuje svakodnevna
praksa, u kojoj se susrećemo s brojnim slučajevima, da organizacije
rada svoju stagnaciju ili svoje zaostajanje u proizvodnji nastoje prebroditi
pukim povećanjem cijena, što nije, gledano na duži rok, nikakvo
rješenje. Znači, za ocjenu uspješnosti poslovanja nisu mjerodavne dinarske
cijene i na toj osnovi iskazani dohodak.


U težoj smo situaciji onda kada trebamo uporediti proizvedene vrijednosti
po godinama, bilo da se radi o jednoj pilani, bilo da se želi upo


29




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Hrast — pilanski trupci kvalitete A i P.O.
Promjer oblovine cm 50--54 60--64 P.O.


Sortiment % koef. %, koef. / koef.
Kladarke A 24,0 1,10 20,0 1,10
B 8,0 0,80 7,5 0,80
Samice A 7,2 0,95 7,8 0,95
B 6,3 0,80 6,8 0,80
C 4,5 0,65 4,9 0,65
Obrubljena A 7,1 1,05 8,8 1,10 5,2 0,93
građa B
C
3.5
0,8
0,79
0,68
4,4
1,0
0,81
0,69
2,7
0,8
0,75
0,63
ost. 0,7 0,61 0,9 0,62 0,6 0,55
Popruge 4,0 0,57 5,0 0,57 6,3 0.57
Letve i si. 0,8 0,40 0,4 0,40 0,2 0,40
Željeznički pragovi 42,2 0,48
Ukupni %>
iskorišćenja 66,9 67,5 58,0
Hrast — pilanski trupci kvalitete B
Promjer oblovine cm 25-
29 30-
34 40—44
Sortiment % koef. / koef. °/o koef.
Kladarke B 3,5 0,75 9,0 0,80 10,0 0,80
Samice A 1,4 0,85 1,6 0,95 3,8 0,95
B 1,3 0.753 1,6 0,80 3,3 0,80
C 1,3 0,65 1,3 0,65 2,4 0,65
Obrubljena
građa
A
B
C
9,5
4,8
1,2
0,84
0,75
0,64
9,5
4,8
1.1
0,91
0,76
0,65
10,6
5.3
1,3
0,95
0,77
0,66
ost. 1,0 0,53 1,0 0,57 1,1 0.58
Popruge 15,0 0,565 13,0 0,568 10.5 0,57
Letve i si. 1,5 0,40 1,7 0,40 1,4 0,40
Ukupni °/o
iskorišćenja 40,5 44,6 49,7




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Hrast — pilanski trupci kvalitete B
Promjer oblovine cm 50—54
Sortimenat »/ koef. »/
Kladarke B 11,0 0,80 10,0
Samice A 4,8 0,95 6,2
B 4,2 0.80 5,4
C 3,0 0,65 3,9
Obrubljena A 11,9 0,98 10,2
građa B 5,9 0,78 5,1
C 1,4 0,67 1,2
ost. 1.3 0,59 1.0
Popruge 8,5 0,572 9,5
Letve i ostalo 1,0 0,40 0,5


UkupniB/o
iskorišćenja 53,0 53,0


Hrast — pilanski trupci kvalitete C


60—64
koef.


0,80


0,95
0,80
0,65


1,00
0,80
0,68
0,60


0,574


0,40


Promjer oblovine cm
Sortimenat


Samice


Obrubljena
građa


Popruge
Letve i si.


Ukupni */oiskorišćenja


A
B
C


A
B
C
ost.


25—29
% koef.


5,5 0,85
2,9 0,71
0,8 0,62
0,6 0,50


17,5 0,568


1,7 0,40


29,0


30--34


»/. koef.
0,6 0,95
0,6 0,80
0,4 0,65
8,0 0,93
4,1 0,75
1,0 0,63
0,8 0,55
15,0 0,57
2,0 0,40


32,5


40—44


*h


0,7


0,6


0,5


11,6


5.8


1,4


1,2


12,5


1,7


36,0


koef.


0,95
0,80


0,65


0,97
0,76
0,64
0,56


0,572


0,40




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Hrast — pilanski trupci kvalitete C


Promjer oblovine cm 50—54
Stortimenat /* koef. /.


Samice
A 0,8 0,95 0,7
B OJ 0.80 0,6
C 0,5 0,65 0,5


Obrubljena
A 14,4 1,00 14,1


građa
B 7,2 0,77 7,1
C 1,7 0,65 1,7
ost. 1.5 0,57 1,4


Popruge
10,0 0,573 10,5


Letve i ostalo
1,2 0,40 0,6


Ukupni iskorišćenja 38,0 37,2


Za pilanske trupce bukve


Bukva — pilanski trupci kvalitete A


60—64
koef.


0,95
0,80
0,65


1,02
0,78
0,66
0,58


0,574


0,40


Promjer oblovine cm
Sortimenat


S?micc


Obrubljen
građa


Popruge


Četvrtače
Sržnja građa


Ukupni /
iskorišćenja


A
B
C


A
B
C


I/II
III


25%


13,3
12,5
12,2


5,6
5,6
2,8


4,6
1,4


58,0


-29
koef.


0,96
0.86
0,75


0,90
0,85
0,73


0,63


0-47


30--34


/. koef.
14,3 0,98
9,5 0,88
8,2 0,75
7,4 0,92
7,4 0,86
3,7 0,74
6,4 0,64
2,1 0,48
1,5 0,75


60,5


40—44
/


15,5
10,5
8,0


7,6


7.6
3,3
5,3


1,7


2,0


1,5


63,0


koef.


1,00
0,90
0,75


0,94
0,88
0,76


0,64
0,48


0,75


0,25




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 33     <-- 33 -->        PDF

sjeku na osnovu ostvarenih, a dijelom i na osnovu ocijenjenih cijena koje
se postižu u izvozu i na domaćem tržištu, uvažujući pri tom ocijenjenupraksom potvrđenu upotrebljivost i procenat iskorišćenja odgovarajućeg
piljenog sortimenta u daljnjoj preradi.


Tako utvrđeni odnosi cijena su uglavnom stalni. Dovoljno ih je preispitati
svakih 10 godina, a ako dođe do značajnih promjena u proizvodnji
i prodaji, izvršiti odgovarajuće dopune i korekcije.


Razlike u vrijednosti pojedinih sortimenata se iskazuju kao odnos
prema cijeni osnovnog sortimenta kojemu se daje index 1. U dosadašnjoj
praksi, kao i u ovom radu, prihvaćeni su i primjenjeni kao osnovni sortimenti
sa indexom 1:


— kod hrastove građe — kladarke A, promjera 40-49 cm,
— kod bukove građe — parene samice A, 2 m naviše,
— kod jasenove građe — samice A, 2 m naviše,
— kod jelove građe — normalna građa II a, dužine 3—6 m.
Ako želimo u određenom času, utvrditi dinarsku cijenu nekog sortimenta,
dovoljno je, na bazi analize vanjskog i unutarnjeg tržišta, utvrditi
cijene osnovnih sortimenata. Cijene ostalih sortimenata se dobiju umnoškom
odgovarajućeg koeficijenta vrijednosti sa cijenom osnovnog sortimenta.


Kao upotrebljivi i za primjenu pouzdani, utvrđeni su niže navedeni
koeficijenti vrijednosti pojedinih sortimenata piljene građe za vrste drva:
hrast, bukva, jasen i jela — smreka. Ovi koeficijenti vrijednosti su upotrebljeni
kod svih izvršenih probnih piljenja i bili su osnova za odgovarajuća
preračunavanja i utvrđivanje prosječnih veličina o vrijednosti oblovine
i građe, kao i za stvaranje odgovarajućih zaključaka.


KOEFICIJENTI VRIJEDNOSTI PILJENE GRAĐE HRASTA
Tablica 1
Sortiment k v a 1 i t e t


Kladarke A
B
25304050
-29 cm
-39 i
-49 i
i
:m
zm
:m
0,75
0,90
1,00
1,10
0,80
Samice
A
B
C
l— 1,90
0,75
0,65
0,52
m 2—2,90 m
0,90
0,75
3 rn
1,00
0,85
< 2 m0,95
0,80
0,65
<
Obrubljena građa
blistače
bočnice
B
C
8-
8~
8-
12
-11
12
-11
12
-11
8
cm
cm
cm
cm
cm
cm
cm
<
<
<
<
50—95
0,84
0,72
0,77
0.66
0,64
0,56
0,52
100—175
1,02
0,88
0,94
0,80
0,76
0,68
0,62
180
1.20
1,04
1,10
0,95
0,90
0,80
0,70
31




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 8     <-- 8 -->        PDF

nike nizak, oni su često dokazali da se kreativnim radom, radnim elanom i
upornošću može unaprijediti proizvodnja i osigurati zadovoljavajući poslovni
rezultati. Ima dosta primjera, da je unatoč najbolje i najmodernije
tehnike, poslovni rezultat bio nezadovoljavajući, ukoliko je zatajio ljudski
i stručni faktor.


Ako s tog stanovišta usporedimo današnju pilansku preradu i postignute
rezultate s onim što je ostvarivano ranije, posebno ako usporedimo brigu
i odnos prema stručnom poslu i unapređenju rada, onda ima dosta razloga
da budemo nezadovoljni. Mada je općenito postignut vidan napredak u
pilanskoj preradi, nivo stručnog posla i kvalitet proizvodnje nisu u skladu
s naraslim tehničkim nivoom ni sa poraslim brojem zaposlenih stručnih
kadrova.


U pilanskoj preradi bivših firmi »Našičke«, »Slavkesa« i drugih a i u
društvenim pilanama prvih godina nakon oslobođenja gotovo da i nije bilo
inžinjera. Danas nema značajnijeg pilanskog pogona koji nema jednog, dva
pa i tri inžinjera drvne struke. Usprkos relativno velikog broja uposlenih
inžinjera i tehničara, njihova se prisutnost, (sa stanovišta stručnog produbljivanja
prerade, unapređivanja i mijenjanja tehnologije, organizacije i načina
prerade u skladu s potrebama polufinalne i finalne proizvodnje, sa
zahtjevima domaćeg i stranog tržišta), premalo osjeća u neposrednoj proizvodnji,
posebno sa stanovišta poznavanja sirovine, procenata iskorišćenja i
vrijednosti pilanskih proizvoda koji se iz te sirovine mogu izraditi; poznavanja
piljenih proizvoda i njihove vrijednosti; načina prerade kojima će
se ostvariti što veće iskorišćenje, što veći učinak sa što manje troškova ali
i odgovarajuća vrijednost proizvoda; načina manipulacije piljenim sortimentima
da bi se sačuvala njihova zdravost i vrijednost, izbjegli gubici uslijed
pucanja, zagušenosti i napada gljiva i insekata.


Dešava se da uslijed nezadovoljavajuće organizacije poslova na slaganju
i zaštiti piljenih proizvoda, padne ponekad njihova vrijednost i do
20°/o, a da mi tome ne pridajemo odgovarajući značaj niti zbog toga dižemo
uzbunu. Katkada smo pak sretni i sasvim zadovoljni kada Ostvarimo dobit od
5flA>, jer nam to osigurava miran život, isplatu zarada i sredstava za reprodukciju
proizvodnog procesa. Očito je da takav odnos i takva atmosfera ne
vodi napretku niti doprinosi stručnom usavršavanju i afirmaciji stručnih i
vodećih kadrova.


Općenito se može reći, da se inžinjeri i tehničari premalo bave problematikom
vezanom za uskladištenje i manipulaciju piljene građe. Kao da
zaboravljamo da pilanska proizvodnja ne završava u pilanskoj dvorani, već
sa otpremom kupcu sa slagališta piljene građe.


Zatečeno stanje i uvedena praksa na slagalištima piljene građe najčešće
se prima nekritički, zdravo za gotovo, i nastavlja utabanim stazama, ne
nastojeći i ne unoseći poboljšanja koja su i tu, kao i svagdje drugdje, itekako
potrebna. A upravo od postupanja sa piljenom građom nakon njene
izrade u pilanskoj dvorani, zavisi u velikoj mjeri da li će se piljena građa
održati u kvalitetnom stanju do časa otpreme, sačuvati svoju vrijednost
i upotrebljivost koju zahtijeva tržište, ostvariti zadovoljavajući procenat
iskorišćenja.


Jačima i smjer vjetrova, izloženost suncu i vlažnost zraka veoma su
različiti u pojedinim godišnjim dobima, a te okolnosti su, opet, u svakoj


6




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Bukva — pilanski trupci kvalitete C
Promjer oblovine cm 40--44 50--54 60--64


Sortimenat % koef. °/o koef. % koef.
Samice A
B
C
0,8
1,1
1,1
0,97
0,86
0,75
1,0
1,2
1,3
1,00
0,90
0,75
1,2
1,4
1,4
1,00
0,90
0,75
Obrubljena
građa
A
B
C
63
9,2
7,5
0,91
0,85
0,73
6,8
10,2
8,5
0,92
0,86
0,73
7,0
10,5
8,5
0,92
0,86
0,74
Popruge I/II
III
8,4
5.6
0,64
0,47
7,5
5,0
0,63
0,47
5,8
4,0
0,63
047
Četvrtače 0,3 0,75 0,6 0,75 0,7 0,75
Metlenjaci 0,2 0,70 03 0,70 0,2 0,70
Sržna građa 1,5 0,25 2,6 0,25 2,3 0,25
Ukupni °/o
iskorišćenja 42,0 45,0 43,0
Za pilanske trupce jasena
Jasen — pilanski trupci A
Promjer oblovine cm 30—34 40—44
Sortimenat % koef. % koef.
Kladarke A
B
38,3
12,2
0,95
0,81
39,7
13,3
0,95
0,81
SamiceFolusamicePopruge
A
B
A
B
I/II
III
11,3
3,7
3,0
1,0
2,3
0,7
1,0
0,83
1,0
0,83
0,65
0,48
12,8
3,2
2,4
0,6
2,4
0,6
1,0
0,83
1,0
0,83
0,65
0,48
Ukupni %
iskorišćenja 72,5 75,0
Jasen — pilanski trupci B
Promjer oblovine cm 30—34 40—44
Sortimenat % koef. % koef.
Kladarke B
C
29,5
10,0
0,81
0,63
30,7
10,3
0,81
0,63
Samice A
B
C
3,2
10,4
2,4
1,0
0,83
0,63
4,5
11,7
1,8
1,0
0,83
0,63
Polusamice A
B
C
1.8
3,9
0,3
1,0
0,83
0,63
1,8
3,0
0,2
1,0
0,83
0,63
Popruge I/II
III
2,6
1,4
0,65
0,48
2,8
1,2
0,65
0,48
Ukupni %
iskorišćenja 65,0 68,0




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Jasen — pilanski trupci C
Promjer oblovine cm 30—34 40—44
Sortimenat % koef. % koef.
Kladarke B 3,0 0,81
C 19,0 0,63 19,0 0,63
Samice B 5.5 0,83 6,0 0,83
C 16.0 0,63 18,0 0,63
Polusamice B 5,4 0,83 5,6 0,83
C 3.6 0,63 2,4 0,63
Popiuge I/II
III
3,0
3,0
0,65
0,48
3,0
2.0
0,65
0,48
Ukupni %
iskorišćenja 55,5 59,0
Za pilansku oblovinu jele-smreke
.1 ela-smreka — pilanski trupci A


Promjer oblovine
Sortimenat
Normalna građa
Kratka građa
Letve
cm
čpč
T
11
[II
IV
koef.
vrijed.
građe
1,33
1,10
1,0
0,85
0,72
0,661
0,742
30—34
7,0
11,0
16,0
14,0
16,5
4,0
4,5
40—44
°/o učešća
9,5
15,0
15,0
13,0
15,5
4,5
4,0
50—54 60—64
u oblovini
12,0
17,4
14,0
12,0
14,4
5,0
3,5
13,0
19,0
13,0
11,3
13,5
5,5
3,0
Ukupni

Jela-smreka — pilanski trupci B
Promjer oblovine cm koef. 30—34 40—44 50—54 60—64


vriied.


Sortimenat građe "/(i učešća u oblovini


Normalna građa I
II
III
IV
1,10
1,0
0,85
0,72
8,0
8,0
4,5
36,0
9,0
10,5
5.5
35,2
10,0
12,2
6,5
34,0
10,0
12,5
7,5
33,0
Kratka građa 0,661 5,0 5,5 6,0 6,5
Letve 0,742 4,0 3,5 30 2,5


Ukupni <"« iskorišćenja 65,5 69,2 71,7 72,0




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 7     <-- 7 -->        PDF

\


gurnih kupaca, odnosno potrošača čija daljnja prerada drva počiva na proizvodima
klasične pilane. Naime, jedan dio tvornica za finalizaciju piljene
građe, i u nas i vani, je tako projektiran i opremljen da troši kao sirovinu
klasičnu piljenu građu koju onda same dalje prerađuju za namještaj i
drugo.


I onda kad proizvodnja drvnih obradaka-elemenata postane dominantna,
njen daljnji razvoj će počivati na stečenim iskustvima klasične pilanske
prerade, odnosno na njenoj daljnjoj razradi i usavršavanju, naročito
stoga što će i tada, osim jelovih pilana, i jedan dio lišćarskih pilana i dalje
zadržati klasičan asortiman — neobrubljenu i obrubljenu piljenu građu
i popruge.


I MJESTO I ULOGA INŽINJERA I TEHNIČARA
U NEPOSREDNOJ PROIZVODNJI


Inžinjere i tehničare ne izdvajam od ostalih radnih ljudi radi toga što
precjenjujem njihovu sadašnju ulogu u proizvodnji i poslovanju, niti zato
što želim na neki način umanjiti značaj i ulogu ostalih radnika. Moje je čak
mišljenje, da je njihov današnji doprinos proizvodnji nedovoljan i nesrazmjeran
njihovom broju.


Ističem ih stoga, što inžinjeri i tehničari, zaposleni u pilanskoj preradi,
s obzirom na svoju stručnu spremu i potencijalne mogućnosti da utiču na
odvijanje proizvodnje, uz uvjet da budu odgovarajuće organizirani i pravilno
zaduženi, raspoređeni i usmjereni, mogu najviše doprinijeti unapređenju
proizvodnje. Oni mogu prije drugih sagledati ne samo potrebu i opravdanost
poboljšanja u procesu rada, već i organizirati sprovedbu tehnoloških,
organizacionih i tehničkih promjena u pilanskoj preradi radi prilagođavanja
zahtjevima tržišta i ostvarivanja sve boljh poslovnih rezultata.


Treba podvući da je rad i djelovanje inžinjera i tehničara od presudnog
značaja upravo u neposrednoj proizvodnji. Od uspješnosti poslovanja
osnovnih organizacija udruženog rada zavisi u velikoj mjeri i funkcioniranje
čitave privrede. Čak ,ako se nadgradnja ponaša rasipnički i neodgovorno,
a baza, odnosno OOUR4 ustraju u radu i ponašanju kao dobri gospodari
društvenom imovinom, privreda u pravilu ostaje još uvijek stabilna, a
društvo sposobno da uspješno riješi sve nastale privredne i društvene teškoće.
Ali, ako i baza poprimi rasipničko ponašanje i ako masovno usvoji
aljkav i neodgovoran odnos prema radu i društvenoj imovini, onda to sigurno
vodi ka sudbonosnim privrednim i društvenim poremećajima koje
je teško kontrolirati i prevladati. Stoga je ne samo potrebno već i nužno
da svaki OOUR, znači i svaka pilana sređuje prvenstveno vlastito poslovanje
i neprestano poboljšava svoj rad, čime će odgovarajuće doprinositi i
svom kolektivu i društvu kao cjelini.


Potrebaveće angažiranosti inžinjera i tehničara u materijalnoj proizvodnji


Za napredak jedne privredne djelatnosti, pa i pilanske, presudni su
činilac — ljudi, posebno stručni i vodeći kadrovi. I onda kada je nivo teh


5




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Za bukovu pilansku oblovinu


Bukva — pilanski trupci A i B


Kvalitet
oblovine
20—24
25—29
30—34
40—44
50—54
60—64
58,0
60,5
63,0
64,0
63,0
A
0,481
0,507
0,534
0,548
0,542
44,0
49,0
52,5
56,0
57,0
55,5
B
0,292
0,353
0,401
0,429
0,443
0,436
Bukva — pilanski trupci C i P.O.
Kvalitet
oblovine
20—24
25—29
30—34
40-^4
50—54
60—64
27,0
33,0
37,0
42,0
45,0
43,0
C
0,165
0,221
0,265
0,304
0,327
0,321
60,0
P.O.
0,370


Za jasenovu pilansku oblovinu
Jasen — pilanski trupci A, B iC
Kvalitet
oblovine
Debljinski
razred iskanšćenja
Koef.
vri.jed.
oblovine
iskorišćenja
B
Koef.
vrijed.
oblovine
iskorišćenja
Koef.
vrijed.
oblovine


30—34 72,5 0,663 65,5 0,511 55,5 0,368
40—44 75,0 0,687 68,0 0,535 59,0 0,398


Za pilansku oblovinu jele-smreke


Kvalitet


A B C


oblovine


30—34 73,0 0,672 65,5 0,528 56,4 0,410
40—44 76,5 0,723 69,2 0,566 61,7 0,452
50—54 78,3 0,756 71,7 0,594 65,1 0,479
60—64 78,3 0,764 72,0 0,598 65,0 0,478


Nanošenjem svih tih vrijednosti na grafikone procenata iskorišćivanja i
na grafikone koeficijenata vrijednosti oblovine za vrste drva hrast, bukva, jasen
i jela-smreka i otčitavanja veličina za debljinske podrazrede, kao i izračunavanjem
prosječnih veličina za debljinske razrede: 30—39, 40—49 i 50—59
cm, dobijemo niže preglede svih veličina.


U preglede su također uneseni i normirani koeficijenti vrijednosti građe.
Dobijeni su diobom koeficijenata vrijednosti oblovine s odgovarajućim procentom
iskorišcenja.


43




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Grafikon procenata iskorišćenja pilanske oblovine hrasta


60


50


4030
H


mm: ? $ S * 5 % 8} Ž


3 Q m o m Q io c»




0,700


Grafikon koeficijenata vrijednosti pilanske oblovine hrasta


0,600


0,500


0,w


0,300"


0,200


4-cn eri
-* J


0cm *


3-3
s




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Prosječni procenti iskorišćenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe za
hrastovu oblovinu za piljenje
Tablica 5
Hrast — pilanski trupci A i B


Kvalitet A B
Oblovine


Debljinski koef. koef. «Vi koef. koef.
razred iskoriš-vrijed. vrijed. iskoriš-vrijed. vrijed.


cm


ćenja oblov. građe ćenja oblov. građe


25—29 54,0 0,402 0,744 40,5 0,276 0,681
30—34 58,3 0,472 0,810 44,6 0,324 0,726
35—39 61,0 0,515 0,844 47,4 0,354 0,747
30—39 59,6 0,493 0,827 46,0 0,339 0,737
40—44 63,4 0,553 0,872 49,7 0,381 0,767
45—49 65,4 0,585 0,894 51,7 0,404 0,781
40—49 64,4 0,569 0,884 50,7 0,392 0,773
50—54 66,9 0,611 0,913 53,0 0,421 0,794
55—59 67,7 0,623 0,920 53,7 0,427 0,795
50—59 67,3 0,617 0,917 53,3 0,424 0,795
60—64 67,5 0,617 0,914 53,0 0,421 0,794


Hrast — pilanski trupci C i P.O.


Kvalitet


C P.O.


oblovine
Debljinski koef. koef. koef.
razred iskoriš-vrijed.
oblov. oblov. građe


Ill


iskoriš-vrijed. vrijed.


ćenja


ćenja


cm


25—29 29,0 0,182 0,628
30—34 32,5 0,223 0,686
35—39 34,5 0,248 0,719
30—39 33,5 0,235 0,701
40—44 36,0 0,269 0,747
45—49 37,2 0,287 0,772
40—49 36,6 0,278 0,760
50—54 38,0 0,298 0,784
55—59 38,2 0,304 0,796
50—59 38,1 0,301 0,790
60—64 37,2 0,295 0,793


58,0 0,316 0,545




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Grafikon procenata ir

80


10


60 4


50


. o


on


0cm-. CM


3


SS


O.&oo-Grafikon koeficijenata vrijednosti pilanske oblovine jele


A


0,700


0,600


0,500


0,wo


0,300


*


Cr, -J-Cr. Ol


0i CM * in


S3 S) IO


U)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Prosječni procenti iskorišcenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe za
bukovu oblovinu za piljenje


Tablica
Bukva — pilanski trupci A i B


Kvalitet B


A


oblovine


Debljinski


razred iskoriš


cm
20—24


ćenja


koef.


vrijed.
oblov.


Säg


koef. koef.


iskorišvrijed.
vrijed.
oblov. građe


ćenja


44,0 0,292 0,663


25—29 58,0 0,481 0,829 49,0 0,353 0,720
30—34 60,5 0,507 0,838 52,5 0,396 0,754
35—39 61,9 0,523 0,845 54,5 0,416 0,763
30—39 61,2 0,515 0,841 53,5 0,406 0,758
40—44 63,0 0,534 0.847 56,0 0,429 0,766
45—49 63,6 0,544 0,855 56,8 0,438 0,771
40—49 63,3 0,539 0,851 56,4 0,434 0,769
50—54 64,0 0,548 0,857 57,0 0,443 0,777
55—59 63,6 0,550 0,865 56,4 0,445 0,789
50—59 63,8 0,549 0,861 56,7 0,444 0,783
60—64 63,0 0,542 0,861 55,5 0,436 0,785


Bukva — pilanski trupci C i P.O.


Kvalitet


P.O.


oblovine


20—24 27,0 0,165 0,611
25—29 33,0 0,221 0,669
30—34 37,0 0,265 0,716
35—39 39,8 0,287 0,721
30—39 38,4 0,276 0,718 60,0 0,370 0,617
40-44 42,0 0,304 0,723
45—49 43,8 0,318 0,725
40—49 42,9 0,311 0,724
50—54 45,0 0,327 0,726
55—59 44,4 0,328 0,738
50—59 44,7 0,328 0,732
60—64 43,0 0,321 0,745




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Grafikon procenata iskorištenja pitanske oblovine jasena


80
7060SO


40$
S
o 4CO
Grafikon koeficijenata vrijednosti pilanske oblov/ne jasena
0,700-j ____ _ j \
0,6000,?
oo
0,4-000,300


Oiioo


,§> 0cm: <*

SS oi co c«> -4- -* w->




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 6     <-- 6 -->        PDF

stručnu ambiciju i znatiželju, a i materijalni interes. Lakše će se snaći i
brže doći do rezultata i uspjeha onaj tko bude prethodno upoznat što je
na tom području ranije urađeno. Najteže će biti onome tko mora početi
ispočetka, »otkrivati« ono što je već ranije bilo uspješno primijenjeno od
drugih.


Motiv za ovo što pišem je i u tome što su kriteriji o stručnosti, kvaliteti,
vrijednosti, produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti u pilanskoj preradi,
na žalost, dosta izblijedjeli pa i zanemareni. Nužno je da se svim tim elementima
proizvodnje i poslovanja prizna i vrati odgovarajući značaj.


Stoga je i ovaj materijal o pilanskoj preradi i pisan sa željom da se
prošla iskustva i zapažanja o načinu rada i ocjenjivanju poslovnih rezultata
prenesu ponajprije na inžinjere i tehničare koji sada rade u pilanskoj
preradi, a onda i na one koji će se ubuduće naći na tom poslu, da ta iskustva
i saznanja analiziraju i kritički razmotre sa stanovišta korištenja
u novim uslovima, da ih dotjeraju i dalje razviju, prilagođavaju ih novoj
situaciji i novim zadacima. Nijedno proizvodno dostignuće nije ostvareno
izolirano od onog što mu je prethodilo. Nova saznanja i otkrića uvijek su
nastajala nadograđivanjem, ispravljanjem i usavršavanjem prošlog i zastarjelog.
Jednako tako će i ranija saznanja i iskustva u pilanskoj preradi biti
nezamjenjiva polazna osnova za traženje i probijanje novog, za bolji rad
i bolje rezultate.


Bilo bi, međutim, nedovoljno kad bi se ovaj materijal iznio na način
dostupan samo inžinjerima i tehničarima. Glavna bitka za povoljne poslovne
rezultate u pilanskoj preradi odigrava se sve više u neposrednoj proizvodnji,
na skladištima trupaca, u pilanskim dvoranama, na slagalištima građe,
a njeni akteri su u sve većoj mjeri sami radnici. Stoga je taj materijal namijenjen
i svim ostalim stručnim radnicima da bi mogli kvalitetnije i uspješnije
raditi, voditi posao i bolje odlučivati. Postoji nada da će se time olakšati
savladavanje problematike rada i poslovanja i pripomoći da sve širi
krug ljudi shvati i usvoji načela, kriterije, pravila i mjere od kojih ovisi
napredak pilanske djelatnosti.


Ova obrada, posebno dokumentacija, temelji se uglavnom na klasičnoj
pilanskoj preradi, s proizvodnjom neobrubljene i obrubljene piljene građe
uključujući i izradu popruga. Stoga će među stručnjacima biti onih koji
će smatrati taj način proizvodnje zastarjelim i nepotrebnim za daljnje analize
i proučavanje. Takva rezoniranja ne samo da nisu točna, već mogu
unijeti nepotrebnu zabunu i izazvati štete daljnjem uspješnom razvoju pilanske
prerade. Istina je da pilanska prerada lišćara proživljava danas intenzivnu
transformaciju — sve se više uvodi dvofazna pilanska prerada s
izradom elemenata. Međutim, nijedna ozbiljna preobrazba u proizvodnji se
ne ostvaruje preko noći, pa će i klasična pilanska prerada s izradom obrubljene
piljene građe i popruga još dugo trajati.


Jedan dio radnih organizacija ima, uz pilanu, razvijenu parketarsku
proizvodnju. Za njih će proizvodnja popruga i dalje zadržati svoj značaj
a time i klasična pilanska prerada.


Nadalje, i ubuduće će se naći pilana koje će ocijeniti da je svrsishodno
i potrebno zadržati klasičan način prerade, bilo zbog toga što nemaju sredstava
za temeljitiju modernizaciju svojih pilana, bilo stoga što ih klasična
pilana poslovno zadovoljava i što smatraju, da će uvijek naći dovoljno si




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 5     <-- 5 -->        PDF

UDC: 674.02:331.876:630* šum. list 107 (1983): 3


PILANSKA PRERADA I ODNOSI SA ŠUMARSTVOM


(Iskustva, bilješke i zapažanja iz neposredne proizvodnje)


Bogomil COP, dipl. ing.


Zagreb


UVOD


Ima više razloga koji su me potakli da obradim i objelodanim svoja iskustva,
zapažanja i zaključke prikupljene tokom dugogodišnjeg bavljenja
pilanskom preradom. Navest ću samo najvažnije.


Kada sam se počeo baviti pilanskom preradom, osjetio sam da mnoga
praktična iskustva, stečena ranije u toj djelatnosti, nisu ni zabilježena ni
objelodanjena. Nisu prenesena na druge dijelom i zato što ih je netko ljubomorno
čuvao za sebe da bi zaštitio svoju poslovnu poziciju, ili zato što
ta iskustva nije znao prenijeti na druge. Kao početnik u toj preradi, doživio
sam i to: Na moje pitanje kakav raspon pila treba primijeniti u određenom
slučaju, jedan vrstan poznavalac pilanske prerade lišćara mi je
odgovorio: »To zna bog i ja«.


Naravno, da su takve i slične okolnosti donekle usporile moje upoznavanje
s pilanskom preradom i sagledavanje njene poslovne problematike.
Pogoto moja nastojanja da u svemu tome pravilno sagledam svoju vlastitu
ulogu i postanem što je moguće prije aktivni sudionik zbivanja u toj preradi,
a ne samo promatrač ili nastavljač Staroga.


Bilo je, međutim, još više konstruktivnog ponašanja i primjernog odnosa.
Uvijek se rado, s poštovanjem i zahvalnošću, sjetim mnogobrojnih
radnika u proizvodnji — predcrtača, gaterista, cirkularista, predradoika, kao
i majstora metalne struke, koji nisu krili svoja znanja. Oni su mi mnogo
pomogli da relativno brzo prevladam početničku »krizu«, kojoj, vjerojatno,
najčešće podliježe svatko tko se počne baviti nekom novom djelatnošću. Pa
i kasnije, u poslu, bili su mi uvijek pouzdani, kritični i otvoreni savjetodavci
prd donošenju stručnih i poslovnih odluka.


Da bi se uznapredovalo u poslu, morala su se prikupljati praktična znanja
prvenstveno od radnika iz neposredne proizvodnje, na toj su osnovi onda
stvarani vlastiti zaključci i sudovi za praktične postupke. Sve se to odvijalo
postepeno i kroz duže razdoblje, pa je stoga bilo i nesnalaženja i pogrešnih
ocjena i zahvata, čega bi zacijelo bilo manje da su tome prethodile
odgovarajuće stručne rasprave, ili da je o tome bilo više zapisano ili objelodanjeno.


Mislim da se u jednakoj ili sličnoj situaciji nalaze mladi stručnjaci i
danas. Svaki čovjek ili bar veći dio stručnih ljudi nastoji da doprinese poboljšanju
rada i boljem poslovnom rezultatu, te da kroz to zadovolji svoju


3




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Bukva — pilanski trupci kvalitete A i P. O.
Promjer oblovine cm 50--54 60—64 30—39 p.o:


Sortimenat %
Samice A 16,0
B 11,5
C 8,5
Obrubljen A 7,0
građa B 7.0
C 3,5
Popruge I/II
III
4,5
1.5
Četvrtače 2.5
Sržnja građa 2,0
Željeznički pragovi
Ukupni °/o
iskorišćenja 64,0


Bukva — pilanski trupci kvalitete B


Promjer oblovine cm 20Sortimenat
%


Samice
A 0,5
B 1,6
C 1,9


Obrubljena A 2,9
građa B 6,2
C 4,9


Popruge
I/II 17,4
III 8,6


Četvrtače


Metljenjaci


Sržna građa


Ukupni /#
iskorišćenja 44,0


koef.


1,02


0.91
0,75
0,96
0,90
0,78


0,63
0,47


0,75
0,25


-24
koef.


0,93
0,83
0,75


0.88
0,83
0,71
0,62
0,46


Va
15,0
11,0
8,0
7,77,7
4,6
4,1
1,4
2,0
1,5
,
koef.
1,02
0,90
0,75
0,96
0,90
0,78
0,63
0,47
0,75
0,25
63,0


25--29


´/o koef.
3,2 0.95
3,0 0,85
2,8 0,75
4,8 0,90
8,1 0,84
6,1 0,72
14,1 0,63
6,9 0,47


49,0


V.
0,6
0,7
0,7


3,2
4-8
4,0


3,6
2,4


40,0


60,0


30—34


Vi


4,7
4,2
4,1


8,4
9,6
6,0


8.8
4,2
0.8
0,2
1,5
52,5


koef.


0,96
0,85
0,75


0,90
0,85
0,73


0,63
0,47


0,55


koef.


0,97
0,87
0,75


0,90
0,85
0,73


0,64
0,48


0,75


0,70


0,25




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Bukva — pilanski trupci kvalitete B
Promjer oblovine cm 40—44


Sortimenat % koef.
Samice A 5,0 1,00
B 4,6 0,90
C 4,4 0,75
Obrubljena A 9,1 0,92
građa B 10,6 0.86
C 6,6 0,74
Popruge I/II 7,3 0,63
III 3,7 0,47
Četvrtače 0,9 0,75
Meti jen jaci 0,3 0,70
Sržna građa 3,5 0,25
Ukupni °/o
iskorišćenja 56,0


Bukva — pilanski trupci kvalitete C


Promjer oblovine cm 20--24
Sortimenat % koef.


Samice
A
B
C


Obrubljena A 1,6 0,86
građa B 2,3 0,81
C 2,1 0,70


Popruge
I/II 12,6 0,62
III 8,4 0,47


Ukupni %
iskorišćenja 27,0


50—54


% koef.
5,3 1,00
5,0 0,90
4,7 0,75
9,6 0,93
11,2 0,87
6,8 0,75
6,0 0,63
3,0 0,47
1,0 0,75
0,4 0,70
4,0 0,25


57,0


25--29


/« koef.
0.5 0,95
0,7 0,85
0,8 0,75
3,3 0,88


4.7 0,83
4,0 0,71
11,4 0,63


7.6 0,47
33,0


60—64
°/o


4,9


4.5
4,1
10,0
11,8
7,2


5,4


2,6


1,1


0,3


3,6


55,5


koef.


1,00
0,90
0,75
0,93
0,87
0,75
0,63
0,47
0,75
0,70
0,25


30—34
°/o


0,7


0,8


1,0


5,2


7,6


6,2


9,3


6,2


37,0


koef.


0,95
0,85
0,75


0,90
0,84
0,72


0,64
0,47




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Na osnovi tih proba, proizvedeni sortimenti su grupirani u glavne grupe
piljenih sortimenata i utvrđeno njihovo procentualno učešće u 1 m;l oblovine.
Dobijeni podaci o učešću grupa sortimenata u 1 m» oblovine i
sastav sortimenata po dimenzijama i kvaliteti unutar grupa, dopunjeni su
i korigirani podacima dobijenim u stvarnoj proizvodnji o učešću prosječnih
količina sortimenata po kvaliteti i dimenzijama u svakoj pojedinoj
grupi:


— za lišćare — prosjek sastava sortimenata iz proizvodnje većine pilana
u SR Hrvatskoj,
— za četinare — prosječni sastav sortimenata ostvaren u Drvno industrijskim
poduzećima Delnice, Ogulin i Perušić.
Prosječni koeficijenti vrijednosti građe za svaku od tih grupa su utvrđcni
umnoškom procentualnog učešća sortimenata po klasama i dimenzijama
unutar grupe s odgovarajućim utvrđenim koeficijentima vrijednosti
građe svakog pojedinog sortimenta.


Grupiranjem sortimenata piljene građe i izračunavanjem prosječnog koeficijenta
vrijednosti građe za svaku grupu građe posebno, postigli smo
dvoje:


— omogućili smo izračunavanje ili pouzdano ocjenjivanje, u sadanjoj
ili budućoj proizvodnji, količina glavnih grupa sortimenata koji se mogu
proizvesti iz stvarnog ili planiranog sastava oblovine svake pojedine pilane
ili svih pilana zajedno, što je važna osnova za programiranje i organiziranje
poslova u proizvodnji i trgovini;


— pojednostavili smo obračun i olakšali buduće izračunavanje koeficijenata
vrijednosti oblovine.
U skladu s tim utvrđeno je slijedeće učešće glavnih grupa piljenih
sortimenata i veličine prosječnih koeficijenata vrijednosti građe po grupama
za vrste drva, promjer i kvalitetu trupaca*):


Za pilanske trupce hrasta


Hrast — pilanski trupci kvalitete A


Promjer oblovine cm 25-
29 30-
34 40 -44
% koef. ´»/« koef. o/o koef.
Kladarke
Samice
Obrubljena građa
Popruge
Letve i si.
A
B
A
B
C
A
B
C
ost.
18,0
9,5
4,0
3,8
2,7
4,5
23
0,7
0,5
7,0
1,0
0,80
0,75
0,85
0,75
0,65
0.87
0,75
0,64
0,55
0,56
0,40
20,0
9,0
5,8
5,1
3,6
4,2
2,2
0,5
0,4
6,0
1,5
0,90
0,80
0,95
0,80
0,65
0,95
0,77
0,66
0,59
0,564
0,40
22,0
8,5
6,6
5,8
4,1
5,9
2,9
0,7
0,6
5,0
1,3
1,00
0,80
0,80
0.80
0,65
1,00
0,78
0,67
0,60
0.567
0,40
Ukupni °/o iskorišćenj a 54.0 58,3 63,4


*) U tablicama označava postotak učešća građe u oblovini a koef. označava koeficijent
vrijednosti građe.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 26     <-- 26 -->        PDF

nili svoju obavezu ni prema svojoj radnoj organizaciji ni prema društvu
kao cjelini. A moglo bi podsjetiti i one naše radnice, zaposlene u inozemstvu,
da bi i oni svoja vlastita sredstva mogli udruživati sa u tu svrhu
izdvojenim sredstvima naših OOUR-a, i zajednički graditi odgovarajuće nove
proizvodne kapacitete u našoj zemlji.


Sve napred navedene okolnosti i zapažanja vezane za rad inžinjera i
tehničara, i drugih stručnjaka u neposrednoj proizvodnji, ukazuju na slijedeće:


— da je posao stručnjaka zaposlenih u neposrednoj proizvodnji složen,
odgovoran i bremenit teškoćama;


— da oni mogu najviše doprinijeti napredovanju radne organizacije i
njenom uspješnom razvoju;


— da će u zavisnosti od njihova rada i ostvarenih rezultata paralelno
rasti u kolektivu i svijest o važnosti stručnjaka, a i spremnost da im se
osiguravaju što povoljniji uvjeti za njihov rad i stvaralaštvo;
— da u prvom redu od samih stručnjaka, od njihova odnosa prema radu
i radnim ljudima, ovisi njihov prihvat u kolektivu i njihov ugled i mogućnost
njihova uspješnog djelovanja u toj sredini.
Takva situacija obavezuje u prvom redu njih same, da ustraju kako
na vlastitoj stručnoj dogradnji, tako i na stalnom usavršavanju i unapređivanju
rada i poslovanja u pilanama u kojima rade, pa i šire. Jer, stručnjaci
ne pripadaju samo sebi, određenoj pilani ili radnoj organizaciji, već
i svojoj struci i čitavom društvu. Stoga je njihova odgovornost višestruka,
to veća što su i njihove potencijalne stručne i organizatorske mogućnosti
veće.


Ova zapažanja o radu inžinjera i tehničara nisu nikakvo popovanje. Ona
su zapravo izraz kritičke analize vlastitih lutanja i promašaja, uspjeha i neuspjeha
u poslu kojim sam se tako dugo bavio i sažetak saznanja i pouka koje
sam iz svega toga izvukao. Osnovna pokretačka misao koja me je zaokupljala
bila je:


— podstaći inžinjere i tehničare da se posvete, po mom mišljenju najzna
čajnijoj i najljepšoj aktivnosti koja čini srž struke i predstavlja uvijek stvaran
i opipljiv doprinos napretku — poslovima unapređenja proizvodnje;
— podsjetiti dh na to, da je uspjeh i zadovoljavajući rezultat njihove stručne
aktivnosti u proizvodnji, zavisan i moguć samo u sprezi i suradnji s
ostalim radnicima iz neposredne proizvodnje.
Moje, iz vlastite dugogodišnje prakse i rada s ljudima proizašlo uvjerenje
jeste: proizvodni radnici u svojoj velikoj većini su dobronamjerni, skloni
redu i s razvijenim osjećajem odgovornosti na svom poslu; privrženi j
uvijek spremni da podrže korisnu, poštenu i pravednu stvar, da prihvate
i da se zauzmu za ono što, po njihovoj ocjeni, doprinosi unapređenju posla
i života . Oni iskreno teže da ih vode najsposobniji, najstručniji i najpošteniji
i primaju s negodovanjem ako se to ne ostvari. Nijedan stručnjak,
koji ozbiljno teži da uspije na konkretnom poslu, ne bj smio to nikad
zaboraviti.


24




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 25     <-- 25 -->        PDF

vjesno pomjeranje kadrova, mijenjanje shvaćanja, odnosa i navika, drugačiju
širinu radi ocjenjivanja i vaganja zajedničkog u odnosu na pojedinačni
interes, posebno veću disciplinu i odgovornost za izvršavanje onog što
je dogovoreno i ugovoreno, ali i drugačiji nivo i drugačije ponašanje stručnih
i ostalih sudionika proizvodnje. Svjesni prednosti ovakve preorijentacije u radu,
inžinjeri i tehničari su najpozvaniji da u svemu tome prednjače i da
budu inicijatori za uvođenje i uspješno funkcioniranje odgovarajućih tehnoloških
i organizacionih zahvata.


Posebno, predmet zanimanja inžinjera i tehničara trebao bi biti: pronaći
i iskoristiti one prave motive koji će radnike trajno podsticati da unapređuju
svoj rad. Ostvariti što veći dohodak, sam po sebi nije dovoljno poticajan
motiv za trajno angažiranje radnika za što bolji i sadržajniji rad i za sve
bolje i bolje poslovne rezultate. Kada se ostvari relativno zadovoljavajući
osobni dohodak i društveni standard u okviru kolektiva (jaslice, dječji vrtić,
dom kulture, odmaralište i dr.) onda najčešće opada interes za daljnje
povećanje dohotka. Stoga bi trebalo visinu dohotka uvijek povezivati
i s ostatkom čistog dohotka, odnosno izdvajanjem sredstava za proširenu
reprodukciju, kako za vlastitu modernizaciju tako i radi stvaranja novih
proizvodnih radnih mjesta. U situaciji kad moramo u našoj zemlji ostvariti
stotine hiljada novih radnih mjesta, da bi s jedne strane omogućili da
se naši radnici iz inozemstva vrate svojim kućama, da bi ubuduće višak
svoga rada ostavljali u svojoj zemlji umjesto u tuđini, te da bi s druge
strane omogućili zaposlenje mnogim radnicima i omladincima koji ga danas
traže, obaveza da se u tu svrhu ostvare odgovarajuća sredstva može
postati najznačajniji privredni poticaj za stvaranje što većeg ostatka čistog
dohotka i sve bolji rad.


Ta radi se o plemenitom cilju, bliskom svakom radniku: osigurati zaposlenje
svojim bližnjima, svojim drugovima i svojoj djeci, omogućiti im
da riješe svoje najvažnije životno pitanje, pružiti im šansu da se u radu
potvrde kao ljudi i stvaraoci. A zna se da se nova (produktivna) radna mjesta
ne mogu stvarati nekim dobronamjernim sporazumom, dekretom ili
pravnim aktom, već samo iz ostvarene akumulacije, koja je u pravilu to
veća što je i produktivnost rada veća.


Upravo to koliko tko izdvaja za stvaranje novih proizvodnih radnih
mjesta, čime će se uvećati materijalna bogatstva i snaga zemlje, moglo bi
postati svojevrsno mjerilo za ocjenjivanje doprinosa društvu svakog pojedinca
i svakog OOUR-a, odnosno da li se s društvenim sredstvima gospodarilo
na zadovoljavajući način i sa stanovišta uvažavanja šireg društvenog
interesa. Takvo »žrtvovanje« za dobro svih moglo bi postati uobičajena
radna i moralna obaveza svih radnika bez razlike. I to neovisno od toga
da li će izdvojena sredstva ulagati u svojoj ili u drugim privrednim granama.
Jer je svaki od nas započeo na radnom mjestu koji su stvorili radni
ljudi ranije generacije, pa je prirodna obaveza da i sada zaposleni stvaraju
radna mjesta budućim radnicima.


To bi sa svoje strane moglo podsjetiti i one kolektive pilana, koji se
zadovoljavaju visinom dohotka koji pokriva samo njihove osobne dohotke,
da nisu zadvoljavajuće gospodarili društvenim sredstvima i da nisu ispu


23




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 24     <-- 24 -->        PDF

To, međutim, nije sve. Ostvarivanje novih zamisli i prijedloga povezano
je u praksi s mnogo teškoća i prepreka. Bojazan od novog, još neispitanog
u dnevnoj praksi, svuda je prisutna. Uslijed toga, nerijetko izostane
podrška i najperspektivnijim i najkorisnijim projektima. Međutim, kad bi
postojala uvedena organizirana poslovna i stručna suradnja između većeg broja
pilana, pa kad bi sve one zajednički ocijenile povoljno predloženi projekat,
ta bi ocjena imala veću težinu i mogla bi sa svoje strane odlučujuće
uticati da se predloženi projekat odobri. To je još jedan razlog više
protiv zatvaranja.


U pilanskoj preradi, kako u pilanama sa klasičnom proizvodnjom piljene
građe, tako i u dvofaznim pilanama s izradom elemenata, susrećemo
se s pojavom sve većeg broja sortimenata, ali i sa sve manjim količinama
pojedinog sortimenta. To veoma nepovoljno utječe na troškove piljenja,
manipulacije i transporta. Pošto je cijena rada sve viša, a cijene
goriva i energije rastu nepredvidivo brzo, ta okolnost utječe sve nepovoljnije
na poslovni rezultat. Da bi se suprotstavili tom nepovoljnom kretanju,
inžinjeri i tehničari se trebaju dublje pozabaviti pitanjem — kako suziti
asortiman i povećati količine jednorodnog sortimenta u pilanskoj preradi?
To bi se moglo ostvariti odgovarajućim povezivanjem većeg broja pilana i
programskim piljenjem, kao i organiziranjem zajedničkih sabirnih skladišta
za pripremu i otpremu građe. Time bi se ne samo snizili troškovi manipulacije
i transporta, već bi se stvorili i svi potrebni uslovi za sklapanje
trajnih aranžmana s velikim kupcima piljenih proizvoda, za pripremu i
otpremu većih količina jednorodnog sortimenta s jednog mjesta i u ugovorenom
roku.


Dok djelujemo zatvoreno, svaki u svom dvorištu, na toj preorijentaciji
se može malo uraditi. Ali, ako se na tom programu udruži veliki broj
pilana, rezultati mogu biti izvanredni. Kada bi narudžba jednog kupca bila,
dogovorom između proizvodađa i trgovinske organizacije, raspodijeljena
na više pilana, kada bi neke pilane pilile jedne a neke pilile druge debljine,
kada bi se jedne pilane orijentirale na jedan, druge na drugi asortiman,
suzio bi se osjetno asortiman pojedine pilane, ne dirajući u cjelini
širinu asortimana koju zahtijeva tržište. A usmjeravanjem proizvedene građe
iz više pilana na zajedničko sabirno skladište, proizvodnja bi bila prilagodljivija
zahtjevima tržišta, pojednostavnila bi se manipulacija i olakšala
otprema i izvršenje narudžaba.


Iz toga bi onda sasvim prirodno mogla proizaći potreba, a zatim i ulaženje
većeg broja pilana u zajedničko investiranje u objekte i opremu, ali
i međusobna razmjena i bolji razmještaj i racionalnije korištenje raspoloživih
kadrova, poštujući i ourski i zajednički interes. To bi u pravom smislu
bilo udruživanje rada i sredstava u pilanskoj preradi. Velika prednost takvog
udruživanja bila bi u tome, što je po svojoj stručnoj i poslovnoj problematici
blisko, dostupno i razumljivo radnim ljudima i što omogućuje da širi
krug ljudi ulazi i sve bolje savladava problematiku upravljanja i poslovanja.


Naravno, ovakvo povezivanje i zajedničko programiranje proizvodnje i
otpreme piljene građe velikog broja pilana, zahtijeva sa svoje strane iz


22




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Ako, dalje, stvarno proizvedenu bukovu građu razvrstamo po glavnim
vrstama sortimcnata i njih izmnožimo sa odgovarajućim prethodno utvrđenim
prosječnim koeficijentom vrijednosti građe, dobijemo slijedeći rezultat:


Sortimenat građe Količina
ms
Koeficijent
vrijednosti
građe
uVrijednost
koeficijentu
vrijednosti
Samice A
B
C
6842
7391
13657
0,979
0,876
0,750
6698,3
6474,5
10242,8
Obrubljena građa A
B
C
16033
19547
8578
0,915
0,854
0,733
14670,2
16693,1
6287,7
Popruge 18354 0,593 10883,9
Četvrtače 1767 0,750 1340,3
Željeznički pragovi 4566 0,55 2511,3
Ostala građa 9759 0,36 3513,2
Sržna građa 5000 0,25 1250,0
Ukupno: 111514 0,724 80565,3


Pošto se evidentirana vrijednost proizvedene piljene građe bukve smanji
do časa otpreme za približno 6%, zbog popravaka i deklasiranja građe
prilikom otpreme, konačna vrijednost te građe, izražena koeficijentima,
iznosi:


80565,3 x 0,94 . . . 75.731,4


Umnoškom sa cijenom osnovnog sortimenta od 12.000 din., dobijemo
konačnu stvarnu vrijednost te proizvodnje od:


75.731,4 x 12.000 din. . . . 908,78 miliona dinara


To znači da je proizvodnja bukove građe, u odnosu na normiranu vrijednost,
podbacila za:


925,97 minus 908,78 . . . 12,2 miliona dinara, odnosno normirana
vrijednost je ostvarena sa 98,l"/o.


Ovaj podbačaj u proizvedenoj vrijednosti bukove građe je prvenstveno
posljedica prekasnog dovoza i prekasnog piljenja jednog dijela bukove oblovine
(DIP Gospić). Dijelom prozukla oblovina, koja se pilila čak u srpnju,
dala je i neuobičajeno loš sastav građe.


Kakve bi se tek negativne razlike u vrijednosti bukove piljene građe,
u odnosu na normiranu, ustanovile danas, kada se bukova oblovina ma




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 23     <-- 23 -->        PDF

treba biti upozorenje vodećim, stručnim i političkim snagama kolektiva, da
trajno poduzimaju odgovarajuće mjere da se dogovoreni odnosi i red održe
i već u začetku suzbiju svi pokušaji da se to stanje naruši.


Radi očuvanja vlastitih pozicija, inžinjeri i tehničari su obavezni da u
tom pravcu i sami djeluju. Ne bi bilo u redu kad bi dozvolili da isključivo
neko drugi vodi borbu za red i odnose koji prvenstveno koriste njima samima.


Neophodnost šire suradnje s drugim pilanama i većeg izdvajanja
za otvaranje novih radnih mjesta


Posebno treba istaći, da se djelovanje inžinjera i tehničara ne iscrpljuje
niti se može iscrpiti u okviru jedne pilane. Po svojoj prirodi, po svojem
znanju i spremi, po svojoj stručnoj orijentaciji i ambicijama njima pripada
šire područje aktivnosti. Između ostalog i zbog toga, što svako zatvaranje u
granice OOUR-a znači početak stagnacije i zaostajanja, kako u poslovanju tako
i u napredovanju i razvoju stručnih kadrova i stvaralaštva općenito, ma
koliko bili u određenom času povoljni poslovni rezultati i ma koliko nam
izgledala uspješna budućnost. Mnoge koji su se prepustili samozadovoljstvu
zbog postignutih nadprosječnih rezultata i prestali da dalje traže nove, još
bolje puteve svog privređivanja, pretekli su svojim dostignućima novi kreativni
OOUR-i.


U današnjoj sve oštrijoj konkurentskoj borbi na domaćem i stranom
tržištu ne smije biti poslovnog i stručnog mirovanja. Održati svoje pozicije
i napredovati mogu samo oni kreativni, koji stalno teže napretku, čija
je produktivnost sve veća, a troškovi po jedinici sve manji. Orijentacija na uklapanje
u međunarodnu podjelu rada, znači zapravo poziv da se svaki OOUR
osposobi, da po produktivnosti i proizvodnoj cijeni bude konkurentan i onim
najnaprednijim proizvođačima s kojima se susreće na tržištu. To što
se ne uklapamo u tržne cijene, ili što na izvozu gubimo, samo je dokaz da
po produktivnosti, po organiziranosti i po kvaliteti proizvoda nismo ravni
drugima koji se bave jednakom djelatnošću. Izlaz, međutim, nije u odustajanju
od odgovarajuće proizvodnje ili izvoza, već u upornom poduzimanju
mjera da po nivou poslovanja dostignemo one najbolje.


Dalje, problematika pilanske prerade ne može se u svojoj kompleksnosti
sagledati i svladati samo u okviru i s pozicije jedne pilane. U traženju
novih, sve boljih proizvodnih rješenja, prirodno je i nužno stručno
i poslovno povezivanje jednog OOUR-a s drugim, organiziranje širih stručnih
savjetovanja pilanara, prenošenje dostignuća iz jedne pilane u drugu,
organiziranje zajedničkih akcija na unapređenju proizvodnje, kritička analiza
stanja i rezultata pilanske prerade, utvrđivanje pravaca rada i razvoja,
izbor nove tehnologije i tehnike kojima će se najviše doprinijeti daljnjem
napretku.


Takav način suradničkog i programskog djelovanja velikog broja pilana,
obogatit će s jedne strane kadrove novim idejama i kreacijama, a
s druge strane će ubrzati podizanje nivoa znanja i stručnosti ne samo inžinjera
i tehničara, već i drugih radnika, a ohrabrit će i poticati sve kreativne
ljude na sve nove zahvate za unapređenje proizvodnje.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 22     <-- 22 -->        PDF

na sjednicama radničkog savjeta i upravnog odbora, na sindikalnom i društvenom
sastanku svi sudionici imaju jednaka prava, da kritiziraju i predlažu


— i direktor, i inžinjer i visokokvalificiran kao i nekvalificiran radnik. Nema
nikakve potrebe da se na tim skupovima ljudi dijele po funkcijama i kvalifikacijama.
Svi oni jednakopravno odlučuju o planu i planskim zadacima,
o raspodjeli, o redu i disciplini, o načinu ponašanja na poslu, o odnosima
među ljudima, o vrednovanju radnih mjesta itd. Kvalitet samoupravnih
odluka čak pretpostavlja kao uvjet demokratsku atmosferu, drugarski i ravnopravan
odnos među radnim ljudima, ne praveći razliku između rukovodilaca
i ostalih radnika.
Međutim, drugačiji treba biti način ponašanja i odnos sudionika u proizvodnom
procesu. Uspješno izvršavanje proizvodnih zadataka je nemoguće
ako svaki ne izvršava disciplinirano svoj dio posla na svom radnom
mjestu, ako mlađi na poslu ne sluša starijeg, ako radnik ne izvršava naloge
svog predradnika ili svog šefa, ako šef, opet, ne sluša naloge i direktive
direktora poduzeća. Samoupravljačko pravo i uključuje U sebi obavezu
svakog radnika da racionalno gospodari društvenim sredstvima i radom.


Sudionici u radu mogu biti dobri drugovi, pa čak i prijatelji, oni se
kao takvi, u svoje slobodno vrijeme, mogu naći na zajedničkom izletu, na
partiji šaha, na kuglani, na partiji karata. Međutim, ta okolnost ne predstavlja
nikakvu smetnju da sutra, na poslu, svaki od njih obavlja disciplinarno
i odgovorno svoj posao na radnom mjestu. Poštujući utvrđeni hijerarhijski
odnos i kriterije koji su usvojeni od strane kolektiva. Odvijanje
proizvodnog procesa ne trpi, da se u pogledu reda i discipline član
SK, ili član radničkog savjeta, ili član upravnog odbora ponaša na svom
radnom mjestu drugačije od ostalih radnika koji nisu članovi tih organizacija
ili foruma. Svako odstupanje od tog reda predstavlja objektivno ometanje
proizvodnje, remećenje odnosa među ljudima, slabljenje poslovnog
rezultata.


Radi podizanja nivoa samoupravljanja u kolektivu, a u cilju donošenja
što boljih odluka, vodeće, stručne i društveno-političke snage kolektiva bi
se trebale založiti, da se u organe i forume koji odlučuju o stručnim i poslovnim
pitanjima uvlače oni koji, zavisno od nivoa odlučivanja, imaju odgovarajuća
znanja ili su za to pripremljeni, da bi mogli po predmetu rasprave
zauzimati svoja vlastita stajališta i svjesno i odgovorno odlučivati.
Za svjesno odlučivanje na nivou radne organizacije, delegati moraju imati
šira znanja od onih koji odlučuju na nivou osnovne organizacije udruženog
rada. Inače prijeti ozbiljna opasnost da prevlada formalizam i da delegati
budu glasačka mašina i da samo dižu ruke, nemoćni da se odgovarajućim
argumentima suprotstave raznim manipulacijama.


Jasno razgraničenje prava i obaveza radnika samoupravljača od obaveza
i prava tog istog radnika na radnom mjestu i usvajanje odgovarajućeg ponašanja
od strane svih članova kolektiva, predstavlja ne samo glavni faktor
uspješnog upravljanja i poslovanja već i stvaranja zadovoljavajućih odnosa
među ljudima.


Takvu atmosferu i takvo ponašanje nije lako ostvariti. Uvijek i u svakoj
sredini nađu se pojedinci spremni da iskoče iz dogovorenog reda, kako
bi za sebe, a na račun drugih, izvukli određenu korist ili privilegiju. To




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Praksa je pokazala da poboljšanju rada i stručnom usavršavanju radnika
može mnogo doprinijeti organiziranje odbora i komisija za unapređenje
proizvodnje i povećanje produktivnosti rada, kako u osnovnim organizacijama
udruženog rada — pilanama, tako i u radnim organizacijama.
Ponekad će biti najsvrsishodriije da se osnuju zajednički odbori Mi zajedničke
komisije za unapređenje proizvodnje za više pilana iz raznih radnih
organizacija Pri tome je neobično važno da se u te odbore i komisije uključi
što veći broj boljih radnika iz neposredne proizvodnje i da se njihova
prirodna nadarenost, kreativnost i spremnost da na tome rade, kao i
njihov stručni ugled, iskoriste za odgovarajući utjecaj na ostale radnike.


Značajnu ulogu i utjecaj mogu na tom polju odigrati posebno organizirane
grupe sastavljene od samih radnika, kojima se povremeno i prema
ukazanoj potrebi daju zadaci, da sprovedu kontrolu rada i poslovanja u
susjednom odjeljenju ili u susjednoj pilani; da na licu mjesta upozore na
uočene nedostatke i moguća poboljšanja, te da poslije toga, radi poduzimanja
daljnjih mjera, svoje nalaze i prijedloge kritički rasprave u odboru ili
komisiji za unapređenje proizvodnje.


Prednost takve grupne kontrole je u tome, što se pri tom radnici odnose
jedan prema drugom otvoreno i ravnopravno, što je njihova kritika
konkretna, oštra i istinita, ali u pravilu nikad uvredljiva i ponižavajuća.
Osim toga radnici lakše i bolje zapažaju naoko sitne a za poboljšanje posla
veoma značajne stvari, koje inače inžinjeri i rukovodioci, zaokupljeni
širom problematikom, najčešće i ne zapažaju. Radnici sa slagališta građe
imaju uvijek opravdanih i konkretnih zamjerki na rad radnika iz pilanske
dvorane: grbavo piljenje, nezadovoljavajuća obrada, krive debljine, premale
ili prevelike uadmjere. A pilanski radnici s pravom uvijek prigovaraju,
ako po njima s brigom izrađeni sortimenti budu nepravovremeno i nezadovoljavajuće
složeni, manipulirani i zaštićeni, pa uslijed toga dođe do
pucanja, napada mušice, zagušivanja i pljesnivoće. U sličnom su odnosu radnici
na skladištu oblovine, u brusioni ,na održavanju i u transportu.


Na toj osnovi proizašli otvoreni i samokritički razgovori, prožeti težnjom
da se poslovanje unaprijedi, mogu biti vrlo korisni i podstiču ne samo
već angažirane suradnike već i ostale radnike na sve odgovornije ponašanje
i sve bolji rad. Proširuje se nivo stručnosti, povezuju se pojedinačni
napori u jednu cjelinu, uočava potreba budućih akcija i daljnje dopunske
stručne i teoretske izobrazbe od radnika do rukovodioca.


O usklađivanju samoupravljačkih prava s efikasnošću rada


Na kraju, potrebno je istaći još jedan uvjet od čijeg ispunjenja zavisi
u najvećoj mjeri uspješno djelovanje stručnih ljudi u proizvodnji i
izvršavane poslovnih zadataka, a može se ostvariti samo odgovarajućim
djelovanjem kolektiva ili radne organizacije kao cjeline. To je stvaranje
odgovarajuće radne i poslovne atmosfere i jasno utvrđivanje prava, dužnosti
i odgovornosti svakog člana kolektiva u upravljanju i odvijanju poslovnog
procesa i dosljedno pridržavanje usvojenih pravila o ponašanju.


S tim u vezi treba reći, da radnu organizaciju mogu zadesiti velike nedaće
ako se u radu i poslovanju pomiješaju funkcija radnika samoupravljača
i njegova funkcija u proizvodnom procesu. Na zboru radnih ljudi,


19




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 20     <-- 20 -->        PDF

učili u školama i na fakultetima, to bi bilo suviše komplicirano i najvećem
broju radnika nedovoljno razumljivo. Ono što je svima jednako razumljivo,
bez obzira na specijalnost i nivo poznavanja stručne teorije, to je izražavanje
kroz dinar. Ono je jednako blisko i razumljivo i nekvalificiranom
radniku i onom s najvišom kvalifikacijom, jer mu na jednostavan način
razjašnjava vezu između obavljena posla, zarade i ostvarenog rezultata.
Dinarsko izražavanje jeste glavni pokretač svake privredne aktivnosti i najuspješnije
sredstvo za pobuđivanje na bolji i kvalitetniji rad, veću disciplinu
i odgovornost, bolje gospodarenje itd.


Iz toga slijedi, da je praćenje poslovnih rezultata i prikupljanje odgovarajuće
dokumentacije u pravom smislu polazna osnova svakog stručnog
zahvata i svake aktivnosti za poboljšanje rada. Time se stvaraju potrebni
uslovi, da se rad stručnjaka osmišljava, mjeri i povezuje s naporima i stremljenjima
svih ostalih radnih ljudi u kolektivu u jednu jedinstvenu i povezanu
cjelinu radi ostvarivanja što boljih rezultata i daljnjeg uspješnog razvoja.


Radi stvaranja povoljnih uslova za rad s ljudima i uspješno djelovanje
stručnih ljudi u proizvodnji važan je, također, činilac njihovo učestvovanje u
društvenom radu i životu sredine. Rad u sindikalnoj organizaciji, bavljenje
nekim sportom, šahom, kulturno-prosvjetnim radom i si., sve to može pomoći
stručnim ljudima da ih radnička sredina upozna kao ljude, razumije i
prihvati. Ako se ponašamo i djelujemo kao obični ljudi, ne ističući svoju
školsku i stručnu spremu niti neka svoja posebna prava i zasluge, lakše ćemo
steći povjerenje radnika, izboriti njihovu podršku i privući ih na stručnu
suradnju.


Takva društvena aktivnost nije nikakvo gubljenje vremena, kako nekom
u prvi mah izgleda, već sastavni dio mogućeg stručnog djelovanja u
neposrednoj proizvodnji sa stanovišta prihvaćanja i primjene predloženih
projekata, odnosno provjeravanja važnih elemenata projekta prije njegova
usvajanja i izvođenja. Zatvaranje stručnog rada u kabinete najčešće ne daje
zadovoljavajuće rezultate. Koliko je samo korisnih zamisli i prijedloga
ostalo neostvareno samo zato što, zbog nezadovoljavajuće informiranosti,
nije bilo podrške radnih ljudi. A kad nema primjene, onda izostanu i rezultati,
i afirmacija, i zadovoljlsvo u radu i ponos nad ostvarenim.


Inžinjeri i tehničari su pozvani da upućuju, usmjeravaju, ispravljaju,
računaju i kalkuliraju, posebno da na bazi odgovarajuće dokumentacije
ocjenjuju što je dobro a što nije, što se isplati a na čemu se gubi. Na tome
onda grade svoj ugled i prestiž. Ali i da uče od radnika, da se s njima
konzultiraju o poslu i svojim projektima i da zajedno s njima pripremaju
prijedloge i dokumentaciju za donošenje odluka koje će služiti unapređenju
posla i bržem razvoju. U svakoj sredini se mogu naći radnici koji su
skloni novotarijama i spremni da učestvuju u aktivnostima na unapređenju
proizvodnje, pogotovo ako stručni ljudi znaju stvoriti odgovarajuću atmosferu
za međusobnu suradnju. Bez takvog poštovanjem ispunjenog odnosa
između inžinjera i radnika, bez spoznaje o međuzavisnosti između poslovnih
rezultata i nivoa radnih i ljudskih odnosa u proizvodnji, rezultati nisu
najčešće zadovoljavajući, ili su, kad su stručno nametnuti, popraćeni nepotrebnim
ljudskim sukobima.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 19     <-- 19 -->        PDF

pularizacija, društveno uvažavanje, omogućenje stručnog i poslovnog komuniciranja
s drugim radnim organizacijama i naučnim institucijama, uključivanje
u komisije i tijela koji pripremaju odluke važne za daljnji razvoj
radne organizacije i si.


Smisao i svrha takvih i sličnih priznanja nije samo u tome, da se nekome
lično prizna stručna i poslovna vrijednost, odnosno zadovolji njegova
ambicija za stručnom i poslovnom afirmacijom. Još je značajnije to,
što se time podiže ugled stručnjaka među radnim ljudima sredine i indirektno
javno izražava spremnost društveno-političkih snaga kolektiva da će ga i
ubuduće podržati u takvoj aktivnosti. Time su stvoreni potrebni uslovi, da
takav stručnjak može uspješnije djelovati među radnim ljudima i uključivati
ih u aktivnosti na unapređenju proizvodnje i poslovanja i da može
sa većom sigurnošću i s više uspjeha prevladavati otpore napretku u proizvodnji.


Potreba bavljenja ekonomskom stranom proizvodnje
i društvenom aktivnošću


Međutim, mnogo toga zavisi i od stručnjaka, od njihove snalažljivosti,
angažmana d ostvarenih rezultata. U tome velik značaj ima njihova sposobnost
da se užive u tu sredinu, da uspostave suradnički odnos s radnicima
i da ih postepeno uključuju u aktivnosti d akcije vezane za unapređenje
proizvodnje.


S tim u vezi je dobro naglasiti, da nije dovoljno da se stručni ljudi bave
isključivo stručnim poslovima u užem smislu — tehnološkim i organizacionim
pitanjima proizvodnje, zanemarujući ekonomske aspekte poslovanja
i ne uključujući se i u društveni život sredine u kojoj žive i rade.


Ponekad stručni ljudi pokazuju premalo interesa za financijska pitanja
poslovanja: koliki nam je dohodak i akumulacija, koliki su nam troškovi
prerade, da li se uklapamo u tržne cijene i si. Upravo takav pogrešan
stav prema dinarskim pokazateljima o troškovima, cijenama i rezultatima
poslovanja, jer da je to tobože posao računovodstva i komercijale,
može najviše otežati sagledavanje problematike poslovanja i omesti uspješno
usmjeravanje stručnih zahvata. A lišava nas i mogućnosti da osjetimo
stvaralačku radost što smo unapređenjem posla doprinijeli sniženju
troškova i boljem poslovnom rezultatu.


Kako se može uspješno raditi i voditi posao bez poznavanja njegove
ekonomske strane? Mi ne siječemo, izrađujemo i prerađujemo hrast radi
njegove ljepote. Tada bi ga ostavljali u šumi da raste poput onog »cara«
iz Česme u šumskom gospodarstvu Bjelovar. Da mu se divimo i da mu se
mogu diviti i oni koji će doći iza nas. Mi ga siječemo i dalje prerađujemo
radi njegove upotrebljivosti, da bi ga na kraju, kao gotov proizvod, prodali
po cijeni većoj od troškova, odnosno uloženih sredstava i rada u proizvodnju
i preradu. Smisao te proizvodnje, kao i svake druge je ekonomski
i izražava se kroz dinar.


Svjesni smo toga, da kao stručnjaci ne možemo uspješno djelovati i
ostvarivati zadovoljavajuće poslovne rezultate bez radnika, bez njihove svjesne
suradnje. A kako ih pokrenuti na tu suradnju? Uvjeravati ih o potrebi
racionalnog i štedljivog odnosa prema predmetu rada i utrošku vremena
pozivajući se na stručnu teoriju, nauku i principe kako smo ih na




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Slavonski Brod i drugi, lični ugled radnika stvarao prvenstveno na osnovi
nivoa stručnosti, kvalitete rada i postignutih rezultata. Najbolji galerista,
ili najbolji predcrtač, ili najbolji škartiraš, ili najbolji poslovođa ili najbolji
bravar, ne samo da su odskakali od drugih radnika po svojim primanjima,
nego su i uživali veliki ugled kako među samim radnicima tako i u
čitavoj društvenoj sredini. Svi su ih sretali sa poštovanjem, svuda su bili
dobro primani, čak i školska djeca su znala za njih.


Takva atmosfera i takvo javno izražavanje poštovanja tim istaknutim pojedincima,
obavezivalo je s jedne strane njih same da ustraju i dalje povećavaju
svoj radni doprinos, dok je s druge strane poticalo ostale radnike
da se u radu i u rezultatima približe najboljima, ili da ih čak i prestignu.


Ova i slična prošla iskustva i saznanja mogla bi nam i danas biti od
koristi u traženju pogodnijih mjerila za nagrađivanje radnika prema radu
i rezultatima rada.


Treba, međutim, istaći da takvo ocjenjivanje radnika na bolje, najbolje
i slabije spada u najdelikatnije i najodgovornije poslove i da ga mogu
uspješno obavljati, uz odgovarajuću kontrolu javnosti i kolektiva, samo
uže grupe savjesnih i odgovornih stručnih i vodećih ljudi, koji, osim kriterija
i mjerila o vrednovanju rada, dobro poznaju odgovarajući posao i
koji su u položaju da prate i usmjeravaju određenog radnika da bi se ostvario
zadani poslovni cilj. Ako taj posao prepustimo isključivo zborovima
radnika, na kojima obično prevladaju emocije, subjektivnost i nedovoljno
poznavanje posla i kriterija, onda će od vrednovanja prema radu
i rezultatima rada ostati malo ili ništa.


Ima, dakle, niz uzroka i pojava koje otežavaju položaj i djelovanje stručnih
ljudi u proizvodnji. Kako prevladati ove teškoće, što učiniti da se
inžinjeri i tehničari vrate struci u svom stvarnom, materijalnom smislu, ne
na riječima, ne u teoriji nego u konkretnom radu i da utječu na unapređenje
proizvodnje? Kako što duže zadržati stručne ljude u neposrednoj proizvodnji,
kako na taj rad privuci nove sposobne stručne snage? Što učiniti
da ih se bolje prihvati, uvažava, podržava i slijedi?


Sadašnja situacija pogoduje donekle bježanju stručnih kadrova iz neposredne
proizvodnje, prečestom mijenjanju djelatnosti i radnih organizacija.
To sa svoje strane potiče djelomice stručnu površnost i pogrešna
shvatanja o tome, da se jedna djelatnost može svladati u roku od godine
dana, da treba proći što više djelatnosti da bi se, tobože, postao kompletan
stručnjak.


Izlaz je u stvaranju takvih uslova za rad stručnih ljudi u neposrednoj
proizvodnji koji će, s jedne strane, zadovoljiti njihove životne i društvene
potrebe, a s druge strane ih poticati da se bave unapređenjem proizvodnje
i stvaralačkim radom. Stvaranje takve situacije ovisi ne samo od zauzimanja
i mjera radne organizacije, već i od odgovarajuće aktivnosti i ponašanja
samih stručnjaka.


Najviše može u tom pravcu učiniti kolektiv, odnosno OOUR ili radna
organizacija. To su zadovoljenje materijalne strane (stan i odgovarajuća
zarada), odavanje javnog priznanja za ostvarene rezultate i njihova po


16




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 17     <-- 17 -->        PDF

ljenica. Oni više od ostalih radnika utječu na vrijednost proizvodnje. Ako
su lože odabrani i za taj posao nedovoljno pripremljeni, mogu svojim radom
nanijeti nenadoknadivu štetu. Trebalo bi iznaći mjerila za utvrđivanje
njihova stvarnog učinka i takvo nagrađivanje njihova rada koje bi ih poticalo
da se što dulje zadrže na tom radnom mjestu i da se stručno i poslovno
sve više usavršavaju.


U jednoj industrijskoj sredini uspješnost poslovanja umnogome zavisi od
ličnog uvažavanja onih koji se ističu svojim znanjem, stručnošću, kvalitetom
rada i radnim doprinosom. I to neovisno o tome da li se radi o fizičkom
radniku, inžinjeru ili ekonomisti.


U naše doba se sve više cijeni kvalifikacija, školska i stručna sprema.
Ali se i unutar jedne kvalifikacije, ili unutar jednog nivoa školske i stručne
spreme, moraju izdvajati i bolje nagrađivati oni pojedinci koji prednjače u
radu i doprinosu, u odnosu na one koji daju prosječne rezultate a još više
u odnosu na one koji rade slabije od prosjeka.


Za vrednovanje radnih ljudi nije mjerodavna samo kvalifikacija ili školska
i stručna sprema, niti su važni samo kubici. Važni su i radinost, kvalitet
rada, ispoljen osjećaj za red, stručno i životno iskustvo, odgovornost na
poslu, kreativnost, brižan odnos prema društvenoj imovini, sirovini, stroju
itd. Na poslu nema jednakih. Zato je sasma prirodno a poslovno nužno,
da se prave razlike u vrednovanju boljih od slabijih. Okolnost da svaki prima
prema zasluzi i jeste najbolji poticaj za bolji rad i bolje rezultate, kako
svakog pojedinca tako i svih radnika zajedno.


Dosljednim vrednovanjem prema radu i rezultatima rada se na najbolji
način uređuju i poboljšavaju odnosi u proizvodnji, stvara atmosfera
koja stremi napretku. Jer, kad se radnik jednom navikne da uočava, uvažava
i prihvaća razlike u vrijednosti i doprinosu svakog pojedinca unutar
svog radnog mjesta, on će biti sposobniji da uočava i uvažava razlike u doprinosu
pojedinaca na drugim radnim mjestima, da ispravnije i objektivnije
vrednuje doprinos jednog inžinjera prema drugom, jednog ekonomiste u
odnosu na drugog. A uvažavanje i ocjenjivanje svakog pojedinca prema radu
i rezultatima rada postaje tada izvor zadovoljstva i temeljno pravilo rada i ponašanja
čitavog kolektiva, čime se u najvećoj mjeri trajno potiču svi radni
ljudi na bolji rad i stvaralaštvo.


Na žalost, u praksi smo često nedosljedni u primjeni načela o vrednovanju
prema radu. Uvažava se radno mjesto koje je samo po sebi mrtvo,
a ne i živa ličnost radnika i njegov stvarni doprinos jia tom radnom mjestu.
Mi doduše naglašavamo da treba stručne i vodeće ljude primjerno nagrađivati,
tako da oni u primanjima vidno odskaču od ostalih radnika na
manje složenim i manje odgovornim radnim mjestima. Ali, istovremeno
toleriramo u praksi uravnilovku u vrednovanju ljudi unutar jedne kvalifikacije
ili zvanja, odnosno unutar jednog radnog mjesta sa više izvršilaca.
A upravo to što se tako odnosimo prema dijelu radnika koji po broju čine
većinu u kolektivu, ima najpogubniji uticaj kako na odnose prema radu,
na odvijanje poslovanja i unapređenje rada, tako i na stručno izdizanje i
osposobljavanje radnika za obavljanje sve složenijih poslova.


Oni koji dulje pamte, mogli su u svojoj praksi zapaziti, da se u uglednim
drvnim kombinatima, kao što su Belišće, Đurđenovac, Novoselec,


15




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 16     <-- 16 -->        PDF

direktni rad radnika u industriji, poljoprivredi, šumarstvu i rudarstvu, a
na tome bazira opstanak društva, najmanje vrijedan, možda i nedostojan.
Ta elitistička shvatanja imaju određen smisao: one u bijelim ogrtačima
treba bolje plaćati nego one koji rade na grubim i prljavim poslovima,
treba vrednovati i nagrađivati po diplomama, titulama i položajima bez
obzira na stvarni učinak i doprinos privređivanj u i društvu.


Naše samoupravno socijalističko društvo je usvojilo i postepeno ostvaruje,
mada ne tako lako i suviše sporo, orijentaciju, da se vrijednost
svakog rada, i onog u pilanskoj preradi i onoga na proizvodnji električnih
uređaja treba vrednovati samo po dohotku koji ostvaruje, po doprinosu
koji daje privređivanju i društvu, po kreacijama koje unapređuju privredu
i poboljšavaju život. Ovaj stav društva treba da ohrabri stručne ljude
u neposrednoj proizvodnji, da usprkos teškoća koje ih još prate, ustraju
u aktivnostima na unapređivanju proizvodnje, na traženju sve boljih poslovnih
rješenja, na stvaranju većih vrijednosti, na podizanju stručnog nivoa
radnika, na građenju novih ljudskih odnosa u proizvodnji. Iz toga će
onda izrasti sve bolji poslovni rezultati, a onda neće izostati ni priznanja
ni bolji uslovi za rad, ni bolje vrednovanje proizvodnog rada.


U poslove unapređenja treba uključiti i problematiku poboljšanja nagrađivanja
prema radu i učinku. S obzirom na svoj doprinos materijalnoj
proizvodnji, koja je osnova svega, proizvodni radnici su općenito nezadovoljavajuće
vrednovani u odnosu na režiju i nadgradnju. To izaziva bježanje
iz proizvodnog rada u neproizvodni, pa teret proizvodnog rada postaje
sve nepodnošljiviji. Tu se radi o tome, da se s jedne strane, utvrde što
objektivnija mjerila koja će unutar OOUR-a i radne organizacije omogućiti
bolje vrednovanje onih što više doprinose materijalnoj proizvodnji,
a s druge strane utjecati da se režijski rad svede na razumnu veličinu. Kod
toga je važno, da se ta mjerila utvrđuju i primjenjuju na bazi jedinstvenih
kriterija, dogovorenih između velikog broja pilana ili za privrednu granu
kao cjelinu.


Opći je zaključak da treba bolje vrednovati i nagrađivati kreativan rad.
Ali se usprkos prihvaćanja tog općeg načela, u dnevnoj praksi nerijetko
previđa, da kreativan rad nije samo rad projektanta koji kreira nove proizvode,
novu tehnologiju, poboljšanja u organizaciji i si., već i rad radnika
u neposrednoj proizvodnji, koji na osnovi projekta daje konačan oblik
proizvodu koji ga čini upotrebijivijim, za tržište interesantnijim, vrednijim.
Tu je potrebna ne samo visoka stručnost, poznavanje proizvoda, kvalitetnih
kriterija, cijena i tržnih prilika, već i odgovarajuća sposobnost da ocjenjuje,
brzinom koju nameće odvijanje proizvodnog procesa, na koje proizvode
ili Sortimente treba iskrojiti određenu sirovinu, ob lovinu ili nedorađenu
piljenicu, da bi se iz mnoštva mogućih kombinacija, s obzirom na dimenzije,
kvalitet i vrijednost pojedinih sortimenata, odabrao sastav sortimenata
koji predstavlja najveću vrijednost na tržištu. Ti radnici odlučujuće utječu
i mogu utjecati na poslovne rezultate i istoga ih treba temeljito pripremati za
ove poslove, najbolje putem posebnih seminara i doškolovanjem, ali i bolje
nagrađivati, zavisno o rezultatima njihova rada.


U pilanskoj preradi, takva ključna radna mjesta jesu: poslovođa pilane,
majstor na tračnoj pili, predcrtač ili krojač neobrađene građe i škartiraš pi




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 15     <-- 15 -->        PDF

se svakodnevno dokazivati rezultatima kao oni zaposleni u neposrednoj
proizvodnji.


Proizvodni proces piljene građe počinje nabavkom sirovine, nastavlja
se njenom preradom i proizvodnjom piljenih proizvoda, a završava njihovom
prodajom i otpremom kupcima. Površnom posmatraču, ili onom tko ne
ulazi dublje u cjelokupni proizvodni proces, a još više onom tko taj proces
uopće ne poznaje, izgleda da je sve u završnom dijelu — u prodaji. Da o
njoj najviše zavisi krajnji poslovni rezultat — uspješan, manje uspješan ili
slab. Zato se ponekad uloga trgovine preuveličava u odnosu na proizvodni
rad i više vrednuje. I to je jedan od razloga da nam stručni ljudi iz neposredne
proizvodnje prelaze u trgovinu ili na neko drugo zaposlenje gdje
se lagodnije živi.


Previđa se da poslovni rezultat — dohodak i ostatak čistog dohotka
ne izražava postignuta cijena, već razlika između prodajne cijene i u proizvodnju
uloženog rada i sredstava. Veličina te razlike ne zavisi toliko o trgovini
i cijeni, mada je ona i te kako važna, već mnogo više od onih, koji su
se od ulaska sirovine pa preko njene daljnje prerade u gotov proizvod,
trudili da preradu što bolje organiziraju, da sa sirovinom postupaju kao
dobri gospodari i da u njenu preradu unose što racionalnije količine rada
i materijala; da učinci, pojedinačno i u cjelini, budu što veći, a proizvod što
kvalitetniji i vredniji.


Ta spoznaja o značenju i pravom mjestu proizvodnje s jedne i trgovine
s druge strane, kao sastavnih dijelova jednog jedinstvenog procesa, može
pripomoći da se realno vrednuje i ocjenjuje proizvodni rad, poboljšaju
poslovni i ljudski odnosi u kolektivu i potaknu stručnjaci da opstanu u proizvodnji.


Općenito se može reći, da se prema stručnim ljudima, koji rade u neposrednoj
proizvodnji ili direktno za nju, ne primjenjuju načela o vrednovanju
prema radu i učinku onako kako su zacrtana i kako bi odgovaralo stvarnim
interesima proizvodnje, te da bi u tom pogledu trebalo štošta mijenjati.
Istaknute stručnjake iz proizvodnje, koji su, kako narod kaže, ispekli do
kraja svoj zanat i koji daju zadovoljavajuće rezultate, a utiču na rad i rezultate
rada čitavog kolektiva, trebalo bi u najmanju ruku nagrađivati kao
vodeće ljude. Osim toga, njima bi trebalo omogućiti specijalističko usavršavanje
i upoznavanje s dostignućima drugih. To bi dalo poticaj mnogim
stručnim ljudima da ustraju u neposrednoj proizvodnji i dalje doprinose
unapređenju rada i poslovanja.


Nadalje, ne bi trebalo zaboravljati, da 85 do 90°/i> radnih ljudi radi u
proizvodnji i da je njihov utjecaj na poslovna zbivanja i rezultate rada
odlučujući. Ako oni u proizvodnji zakažu, ako se ne ostvari programirana
količina i kvalitet proizvoda, ako cijena koštanja bude viša od prodajne
cijene, onda ni trgovci ni vodeći ljudi ne mogu spriječiti gubitke.


S druge strane, još se uvijek nasjeda vrednovanju djelatnosti prema
stepenu finalizacije i finoći rada, pa se neopravdano precjenjuje jedna djelatnost
na račun druge i to mjerilo prenosi onda i na ljude. Proizvodnja
piljene građe je tobože društveno manje vrijedna od proizvodnje namještaja,
a ta je, opet, društveno manje vrijedna od proizvodnje mašina itd.
Ako bi slijedili tu naopaku logiku, onda bi na kraju došli i do toga da je


i 3




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 14     <-- 14 -->        PDF

O uvjetima za djelovanje stručnjaka u neposrednoj proizvodnji
i vrednovanju njihova rada


Treći razlog nezadovoljstvu i nezainteresiranosti inžinjera i tehničara
za pilansku preradu je u tome, što je neposredni rad u proizvodnji, a taj
je osnova svakog napretka i opstanka, najčešće potcijenjen i nezadovoljavajuće
vrednovan. Uvjeti i mogućnosti za napredovanje na tim poslovima
su nepovoljniji nego drugdje.


Da bi ovladao stručnim poslom u neposrednoj proizvodnji u svim bitnim
detaljima i mogao uspješno utjecati na iskorištenje sirovine, na produktivnost
i na ekonomičnije postupanje sa sredstvima i radom, inžinjer i
tehničar u proizvodnji mora godinama uporno i strpljivo raditi na svom
stručnom usavršavanju, na pripremanju dokumentacije i prijedloga za uspješnije
odvijanje poslovanja i neprestano poboljšanje rada. Prođe tako i
deset godina ovakvog pregalačkog rada na izgrađivanju sebe i građenju uslova
za svoje uspješnije djelovanje u proizvodnji, a čovjek ostane nezapažen,
a često i neshvaćen.


Pošto je takav stručnjak u pravilu nezadovoljan postojećim stanjem
prerade i poslovanja (to je u njegovoj prirodi) i oran da traži novo i to
novo iskustava i primjenjuje, ne prezajući ni od sukobljavanja s drugima radi
svoje »istine« i svog stajališta, po prirodi svog posla on lako dolazi u sukob
sa sredinom u kojoj radi, pogotovo ako je ta sredina nesklona promjenama
i preosjetljiva na kritiku. Tim više što je, objektivno, svaki prijedlog
za poboljšanje rada ujedno i negacija, odnosno kritika postojećeg i starog —
postupka ili dostignuća, koje treba mijenjati u proizvodnji i poslovanju da bi
se moglo biti u toku napretka.


Ako takav stručnjak zapostavi pri tom održavanje društvenih i
ljudskih kontakata, koji najčešće mnogo utječu na život i rad u svakoj
sredini, on nerijetko gubi podršku sredine u najnezgodnijem času, kad je
stručno najzreliji i najsposobniji da stvara. Tada dolazi u pitanje ostvarenje
njegovih kreacija i zamisli i prava svrha njegova rada, ponekad čak i njegova
života; razočara se, postaje nezadovoljan, mijenja sredinu u nadi da će
naći povoljnije uslove za svoj rad itd.


U isto vrijeme, njegovi kolege, koji su vješti na riječima i sposobniji i
skloniji radu s ljudima, pa se angažiraju kao društveni i društveno-politički
radnici, mnogo se brže probijaju i afirmiraju. Njih vodeće i političke
strukture brzo zapaze, te budu za relativno kratko vrijeme ocijenjeni kao
perspektivni i sposobni za vodeće funkcije. Njima su tada širom otvorena
vrata za napredovanje, mada stručno u strogom smislu nisu odgovarajuće
napredovali. Ispada da su i radnik za strojem i stručnjak specijalista, usprkos
toga što predano rade i stvarno doprinose odvijanju posla i napretku
radne organizacije, podjednako zapostavljeni.


Njihove kolege koji rade u trgovini su u znatno povoljnijoj poziciji —
brže se snalaze i lakše potvrđuju rezultatima, lakše im je opravdati neuspjehe
pozivanjem na situaciju na tržištu i druge »objektivne« okolnosti.
Osim toga, bolje su plaćeni, a zahvaljujući kontaktima s drugim poslovnim
ljudima u radnoj organizaciji i van nje lakše se probijaju i napreduju te
nisu u tolikoj mjeri na oku i pod udarom kritike radnika, i ne moraju


12




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 13     <-- 13 -->        PDF

S obzirom na svoje velike mogućnosti da utječu na proizvodnju, profesorima
i nastavnicima bi trebalo omogućiti da češće obilaze proizvodne organizacije
radi konkretnog upoznavanja s onim što se radi i kako se radi, radi
uočavanja nedostataka u proizvodnji, a i radi unošenja dostignuća iz proizvodnje
u svoje nastavne programe. Da bi opstale u konkurentskoj borbi, proizvodne
organizacije rada moraju neprestano kreirati i poboljšavati svoju
tehnologiju, organizaciju i tehniku. Povezanost s proizvodnjom bi omogućila
da i škole i fakulteti također neprestano poboljšavaju svoja saznanja,
nastavne programe i nastavu i da ih prilagođavaju potrebama i zahtjevima
privrede, a i dostignućima koja su ostvarena u proizvodnji.


Treba naglasiti da inžinjeri i tehničari zaposleni u pilanskoj preradi,
premalo surađuju i pišu u stručnim časopisima. Zbog toga njihov rad i
njihovi doprinosi unapređenju proizvodnje i struke ostaju obično nepoznati
stručnoj javnosti i ne mogu biti šire iskorišteni, kao što se i oni sami ne
mogu okoristiti saznanjima i dostignućima drugih. Bilo bi stoga svrsishodno
poduzeti zajedničke akcije uredništava stručnih časopisa i stručnjaka pilanske
prerade, radi dogovora o temama o kojima bi trebalo pisati i radi utvrđivanja
mjera kojima bi se stručni ljudi mogli privući na takvo pisanje.
Time bi se proširila razmjena stručnih ostvarenja i otvorile šire mogućnosti
za afirmaciju većeg broja stručnjaka, koji su, usprkos svog kreativnog rada
u proizvodnji, ostali do sada nepoznati, stručno nepovezani i osamljeni.


Sigurno je da bi sve to doprinijelo da svaki stručan čovjek (to posebno
važi za inžinjere i tehničare), bude zadovoljniji na svom poslu. Prije svega,
oni će tada jasnije sagledati svoju aktivnu ulogu u privređivanju i svoju
perspektivu, jer im se u takvoj situaciji pružaju povoljne mogućnosti za
kreativan rad i usavršavanje, ujedno i realne šanse za napredovanje u poslu.


Drugi je uzrok tome, što mlade školovane ljude u novoj sredini često
nema tko prihvatiti, voditi i usmjeriti, ili što za to nema dovoljno vremena,
često ni razumijevanja. Prepušteni sami sebi, lutaju onda bez pravog posla
i zaduženja od jednog radnog mjesta do drugog, navikavaju se na površan
odnos prema poslu, presporo se stručno osposobljavaju za obavljanje praktičnih
poslova za koje su školovani. To što se tako rasipnički odnosima prema
najpotrebnijim i najperspektivnijim stručnim kadrovima odražava se
nepovoljno u prvom redu na samu proizvodnju i njen poslovni rezultat.
Zbog toga treba organiziranom prihvatu i stručnom osposobljavanju mladih
stručnjaka za praktičan rad posvetiti mnogo više brige i truda. To je
preduvjet za snalaženje i ovladavanje poslom u novoj sredini, gdje se moraju
osjetiti ravnopravnim članom kolektiva, korisni poduzeću i društvu.


U vezi toga se nerijetko susrećemo s nepovoljnom okolnošću, da je iskusan
i dobro potkovan stručni kadar napustio neposrednu proizvodnju, ne
prenijevši prethodno svoja stručna i praktična znanja na svoje nasljednike
u poslu, ne zainteresiravši ih za ključne poslove i ne upozorivši ih na kritična
mjesta u poslovanju i si. I to je jedan od razloga, da današnji predradnički
i poslovodni kadar u pilanskoj preradi jednim dijelom nije ni sam
dovoljno i do kraja svladao stručne poslove svog radnog mjesta, pa zbog
toga nije u mogućnosti da odgovarajuća znanja uspješno prenosi na radnike
ili mlade školovane stručnjake. Doškolovanje i stručno usavršavanje
nadarenih i vrijednih radnika moglo bi donekle ispuniti nastalu prazninu.


11




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Povezanost sa školama i fakultetima, bolje organizirati studentsku


praksu i pripravnički staž


Količine oblovine namijenjene pilanskoj preradi se nisu smanjile već


su porasle. 1962. godine u SRH je proizvedeno približno 1 milion m3 oblo


vine za piljenje. Danas su se te količine popele na cea 1,6 mil m3. Paralel


no je porasla i količina piljene građe.


Količine, znači, nisu mogle biti razlog za opadanje interesa za tu pre


radu. Baš naprotiv, normalno bi bilo za očekivati da s povećanjem koli


čina poraste i stručan i poslovan interes da se ta proizvodnja svlada i


poboljša.


Osim toga, potražnja za pilanskim proizvodima je trajna i sve veća, i na


domaćem i stranom tržištu. Sve što se proizvede može se bez prave muke


prodati. Takvu povoljnu perspektivu treba u toj preradi očekivati i u bu


dućnosti.


Upravo takvo povećanje proizvodnje i povoljne mogućnosti plasmana
piljenih proizvoda zahtijeva i više stručnog rada i nastojanja da se ta prerada
unaprijedi, a pruža i dovoljno šanse inžinjerima i tehničarima da se
u toj djelatnosti afirmiraju kao stručnjaci i rukovodioci i iskažu rezultatima.


Takva situacija nas upućuje na to da uzroke nedovoljnog interesa za
tu proizvodnju treba tražiti na drugoj strani.


Jedan od uzroka je najvjerojatnije u tome, što mladi ljudi na fakultetima
i stručnim školama ne stiču dovoljno praktičnog znanja za uspješno
uključivanje u proizvodnju, a ni potrebna saznanja o tome što će zapavo
raditi kad dođu u proizvodna poduzeća i što radni ljudi iz proizvodnje
zapravo očekuju i traže od njih. Zbog toga se u svom prvom zaposlenju
osjete nesigurni i pomalo izgubljeni, pogotovo ako izostane ohrabrujući i
usmjeravajući prihvat. Nerijetko budu i razočarani, jer su se u praksi sreli
s nečim što ništi očekivali, jer se u proizvodnji radi drugo i drugačije
nego što su učili u školi i na fakultetu. Svatko gleda na svoj posao nekako
ukalupljeno i izolirano od posla svog susjeda, neshvaćajući dovoljno nužnu
međusobnu povezanost svih pojedinačnih poslova u stvaranju proizvoda.


Da bi se prevladao taj nesklad između teorije i prakse i da bi se stručno
objasnio, osmislio i povezao u proizvodnu cjelinu svaki pojedini posao
radnika, .ne bi trebalo štedjeti ni napore ni sredstva. Rježavanje ovih pitanja
ne zavisi samo od škole i nastavnih programa, već i od spremnosti
privrede da osigura sredstva da se škole i fakulteti odgovarajuće opreme,
da se organiziraju češće i programirane posjete studenata proizvodnim organizacijama
i da se bolje organizira praktičan rad studenata; da se trajno
radi na stručnom osposobljavanju i usavršavanju radnika, organiziraju odgovarajući
tečajevi i seminari i da se omogući doškolovanje i specijalizacija
sposobnih stručnih radnika, uključujući i inžinjere, koji su se istakli na
poslu.


Naime, za uspješno praćenje i primjenu najnovijih dostignuća u nauci i
tehnici, znanja stečena jednom u redovnim školama su nedovoljna za čitav dugogodišnji
radni vijek, pa se moraju nadopunjavati stalnim učenjem i doškolovanjem
svih stručnih ljudi, od radnika do inžinjera. Od samih inžinjera
i tehničara zavisi u velikoj mjeri kako pravovremena izrada odgovarajućih
nastavnih programa tako i njihovo ostvarivanje.


10




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 11     <-- 11 -->        PDF

stalno unapređuju — svaki svoj dio posla kojim je zadužen. Stoga se nivo
znanja i stručnosti mora neprestano podizati kod svih zaposlenih bez
razlike.


Svaki onda ima šansu da doprinosi poboljšanju rada i da na toj osnovi
svladava i preuzima sve stručnije i sve odgovornije poslove, da se tokom
rada dalje izobražava i školuje — da poene kao radnik a završi kao inžinjer.
Promatrajući proizvodni proces u kretanju i kroz duže razdoblje, na
taj se način, sa stanovišta unapređivanja rada i mogućnosti napredovanja
u poslu, postepeno i sve više smanjuju razlike između umnog i fizičkog
rada, čemu, uostalom, i stremi socijalističko društvo. Jer, tada svi doprinose,
svaki na svom nivou, unapređenju rada i poslovanja, svi su onda
zaslužni i vrijedni poštovanja i svi imaju jednaku šansu da u poslu dostižu
i prestižu jedan drugog.


Danas smo još uvijek opterećeni do sada neprevladavim shvaćanjem, da
inžinjerima i tehničarima pripadaju samo tzv. viši i umniji poslovi: normirca,
planera, tehnologa, šefa, direktora itd. Fizička radna mjesta, koja
danas obavljaju u proizvodnji kvalificirani i visokokvalificirani radnici, kao
da nisu na njihovom nivou. Zbog takvog shvaćanja, čak i u vrijeme velike
nezaposlenosti, jedan dio svršenih inžinjera i tehničara rade ostaje i dalje
nezaposlen, nego da se prihvaća fizičkog rada u vlastitoj struci. Zaboravljajući
da je i taj rad jednako častan kao i svaki drugi, a ujedno dobro došla
predpriprema za temeljito ovladavanje poslovima za koje se školovao i koje
će sutra preuzeti.


Vrijeme je da već sada počnemo u dnevnoj praksi lomiti ovakva shvaćanja.
Jednog dana, u daljnjoj budućnosti, većina zaposlenih će imati visoku
naobrazbu. Očigledno je da svi oni ne mogu vršiti isključivo administrativne
i tehničke postove. To znači da će se u budućnosti sve više
školovanih stručnjaka seliti sa administrativnih i vodećih radnih mjesta na
radna mjesta u materijalnoj proizvodnji, koja danas zauzimaju kvalificirani
radnici, predradnici i poslovođe i da će kroz češće mijenjanje i isprobavanje
pojedinih radnih mjesta provjeravati i potvrđivati svoju radnu
i poslovnu zrelost.


Što se prije i u što većem broju inžinjeri i tehničari odluče da prihvaćaju
radničke poslove u materijalnoj proizvodnji, to bolje za proizvodnju i poslovne
rezultate. Time će oni podizati prosječni nivo školske i stručne spreme
zaposlenih u materijalnoj proizvodnji i vršiti sasvim prirodan i za posao
koristan pritisak na mnoge, još danas stručno i poslovno nedorasle izvršioce
radnih mjesta: ili da se doškoluju ili da prepuste svoja radna mjesta onima
koji znaju više i umiju bolje. Samo na taj način, kao i sve boljim
poslovnim rezultatima, mogu inžinjeri i tehničari opravdati svoju sve brojniju
zastupljenost u odnosu na ranije stanje kad je u proizvodnji bilo manje
školovanih. A i pridonijeti ostvarenju glavnog pravca djelovanja u proizvodnji
i poslovanju: podići što više udio konkretnog rada, napose stručnog,
a smanjiti na minimum prazne hodove, režiju i rad koji ne doprinosi
proizvodnji i rezultatima privređivanja.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 10     <-- 10 -->        PDF

S obzirom na mogući utjecaj inžinjera i tehničara na proizvodnju i
poslovni rezultat, uzroke njihove nedovoljne angažiranosti treba temeljitije
raščlaniti. To je uvjet da bi se moglo pristupiti na organiziran način
njihovu otklanjanju. Jer ako taj, u pravilu vodeći stručni kadar, ne bude u
odgovarajućoj mjeri osposobljen da ukazuje na konkretna rješenja u svakodnevnom
radu, i ako ne bude imao zadovoljavajuće uvjete za rad, onda
će se to nepovoljno odraziti ponajprije na radnike, na njihovo usavršavanje
i stručnost, na radni elan i brižan odnos prema predmetu rada i poslu.


Njegovanje suradničkog odnosa s proizvodnim radnicima


Da bi se ostvarili optimalni rezultati, neophodno je da svatko na svom
radnom mjestu, od radnika najniže do najviše kvalifikacije, dobro poznaje
posao koji obavlja, da je svjestan važnosti tog posla i prožet saznanjem o
povezanosti svog posla s poslovnim rezultatom pogona pa i radne organizacije.


Svaki radnik, pa i onaj s najnižom kvalifikacijom, kad spozna vezu
i utjecaj svog posla, ili radne operacije koju obavlja, na oblikovanje i vrijednost
krajnjeg proizvoda, a inžinjeri i tehničari su najpozvaniji da mu
objasne tu vezu, postaje svjestan stvaralac i potencijalni suradnik pa i kreator
zamisli o unapređenju rada i poslovanja. Tada može s punim uvjerenjem
reći da je proizvod njegovo djelo,bez obzira na to što je zapravo
stvoren u odgovarajućem proizvodnom procesu rukama i mozgom mnogih
radnika. Time se iz osnova mijenja odnos radnika prema predmetu rada,
proizvodu i radu općenito i ostvaruju neslućene mogućnosti za svladavanje
sve viših i kompliciranijih poslova i za njegovo daljnje angažiranje na unapređenju
proizvodnje.


Posebno, inžinjeri i tehničari moraju shvatiti i prihvatiti da poslovni
rezultati ne zavise toliko od njihove stručnosti i teoretskog znanja, već više
od toga u kojoj će mjeri prenositi stručna znanja na radnike, angažirati
i organizirati radne ljude oko sebe, kako bi svaki svjesno obavljao svoj
dio posla; u kojoj će mjeri doprinositi stvaranju pogodne radne atmosfere
i poboljšanju međuljudskih odnosa, te da li će se uvesti mjerila koja će
stimulirati učinak i kvalitet rada. Svjesno angažiranje što većeg broja radnika,
povezanih u proizvodnom lancu i usmjerenih na izvršavanje unaprijed
dogovorenog ili postavljenog zadatka, neizbježno će dati povoljnije
rezultate od onih gdje između vodećih struktura i radnika postoji kruta
podvojenost na one koji kreiraju i određuju i na one koji izvršavaju. Treba
očekivati i to da će se radnici ubuduće sve odlučnije suprotstavljati
pokušajima da ih se svede na puke izvršioce tuđih zamisli, ako ih se
liši mogućnosti da u poslu izraze svoja zapažanja i prijedloge i da, kao slobodne
ličnosti, utiču aktivno na proizvodna zbivanja.


Korisno je istaći da zadovoljstvo u radu inžinjera i tehničara i njihovi
uspjesi na poslu mnogo zavise od pravilno shvaćene sadanje i buduće u-
loge i pozicije radnika iz materijalne proizvodnje; od uspostavljanja ravnopravnih
odnosa prema radnicima, lišenog nepotrebnog formalizma. Ostvarivanje
ciljeva i zadataka vezanih za unapređenje proizvodnje i zavisi
prvenstveno od nivoa znanja i sposobnosti svih stručnih i vodećih ljudi da


8




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 9     <-- 9 -->        PDF

pilani drugačije. Svim tim okolnostima treba u svakom pojedinom slučaju
tako prilagoditi organizaciju rada na slagalištu građe kako bi se što prije
osušila, ali da pri tome budu što manje štete od pucanja, zagušenosti, napada
insekata i gljiva, od promjena boje građe itd.


Stoga je prva briga inžinjera i tehničara da smještaj slagališta građe,
transportne puteve i razmještaj složajeva građe preispitaju i prilagode specifičnim
okolnostima svake pojedine pilane. Najprije da utvrde smjer glavnih
vjetrova, preispitaju pravac i mjesta postavljanja složajeva građe, kao
i razmake između njih, kako bi se osiguralo trajno strujanje zraka. Razmaci
između složajeva građe su drugačiji kod neobrubljene nego kod obrubljene
građe i popruga, veći kod deblje nego kod tanje građe.


Zatim da utvrde najpogodnije debljine pokrovnih letava i letvica kojima
se odvajaju piljenice u složaju, način zaštite čela piljenica ili čitavih
složajeva građe izloženih suncu. Uobičajeno je (Sjeverna Hrvatska) da se
kod složajeva građe lišćara, na čelnim stranama izloženim suncu, letve postavljaju
između piljenica na način da pola širine letve viird van složaja
građe. Ta polovina letve na čelu složaja zasjenjuje čela piljenica i na taj
ih način zaštićuje od sunca.


Unutar vitla se stavljaju letve četvrtastog presjeka.
U slučajevima kada se građa prebrzo suši, piljenice se odvajaju i tankim
letvicama od 12 mm (letva ili četvrtaća se propara po pola), ili se, čak,
odvajaju letvicama po dvije tanje piljenice četinara zajedno.
Radi zaštite od pucanja, čela piljenica se mogu premazati staklenom
vodom, parafinom i dr.
Da bi se građa u složaju zaštitila od kiše i sunca, spriječilo pucanje i
truljenje građe, te da bi građa zadržala prirodnu boju, koja u velikoj
mjeri utiče na cijenu građe, treba utvrditi i primijeniti najsvrsishodniji način
pokrivanja složajeva građe i izabrati odgovarajući pokrovni materijal.
Svrsishodno je da se svuda utvrđuju veličine gubitka na vrijednosti građe
uslijed nepokrivanja složajeva, kako bi se dokazalo kako nemaju pravo
oni koji tvrde da se pokrivanje složajeva građe ne isplati.


Zbog raznolikih okolnosti vezanih za prirodno sušenje građe, na slagalištima
piljene građe ima najmanje opravdanja šablonsko i kruto prenošenje
tuđih postupaka i iskustava. Sredstva, mjere i način zaštite pogodni
za jednu pilanu, najčešće ne odgovaraju, ili odgovaraju samo djelomice, za
drugu. Stoga je kritičko preispitivanje iskustava drugih i izučavanje te problematike
u svakoj pojedinoj pilani upravo nužno i zahtijeva bezuvjetno
da se na tome inžinjeri i tehničari angažiraju mnogo više nego do sada.


Zašto je pao stručni interes za tu preradu, zašto se brojni inžinjeri i
tehničari koji rade u pilanskoj preradi premalo udubljuju i bave poslovima
koje obavljaju radnici u neposrednoj proizvodnji; ne izučavaju dovoljno
mogućnosti da se u određenim okolnostima koje su u svakoj pilani drugačije,
prerada poboljša a kad je to potrebno i preorjentira? Uzroci su kompleksni
i višestruki, objektivne i subjektivne naravi. Zato se mogu uspješno
riješiti bilo organiziranim djelovanjem svih radnih ljudi OOUR-a, bilo
zajedničkom akcijom u kojoj će sudjelovati i radna organizacija i društvo
u cjelini.


7




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Jela-smreka — pilanski trupci C
Promjer oblovine cm
Sortimenat
koef.
vriied.
građe
30—34 40—44
°/o učešća
50—54 60—64
u oblovini
Normalna građaKratka građa
Letve
III
IV
0,85
0,72
0,661
0,742
5,0
42,0
6,0
3,4
8,0
44,0
6,5
3,2
10,245.07,02,9
11,0
44,0
7,5
2,5
Ukupni % iskorišćenja 56,4 61,7 65,1 65,0


Probna piljenja jele-smreke izvršena su na tračnoj pili u pilani Ogulin.


Prosječni koeficijenti vrijednosti građe za kratku građu i letve predstavljaju
prosjek učešća po dimenzijama i kvaliteti ostvaren 1963. u pilanama
Delnice i Perušić u ukupnoj proizvodnji tih pilana od 56952 m3 građe
jele i smreke.


Ako u gornjim tablicama za hrastovu, bukovu, jasenovu i jelovu oblovinu
umnožimo procentualno učešće pojedinih grupa sortimenata, po debljinskim
razredima i klasama, s odgovarajućim koeficijentima vrijednosti građe,
i ako te sve pojedinačne umnožke zbrojimo, dobijemo koeficijente vrijednosti
oblovine. Na osnovi toga, iz izvršenih probnih piljenja hrastove, bukove, jasenove
i jelove oblovine dobili smo slijedeće vrijednosti o procentima iskorišćenja
i koeficijentima vrijednosti oblovine.


Za hrastovu pilansku oblovinu


Hrast — pilanski trupci A i B
Kvalitet
oblovine A B
Deblj.
razred
cm
iskorišćenja
koef.
vrijed.
oblovine
»/o
iskorišćenja
koef.
vriied.
oblovine
25—29 54,0 0,402 40,5 0,276
30—34
40--44
50—54
60—64
58,3
63,4
66,9
67,5
0,473
0,548
0,613
0,617
44,6
49,7
53,0
53,0
0,324
0,381
0,421
0,421


Hrast — pilanski trupci C i P.O.
Kvalitet
oblovine P.O.
25—29
30—34
40—44
50—54
60—64
29,0
32,5
36,0
38,0
37,2
0,182
0,223
0,267
0,298
0,295
58,0 0,316




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 54     <-- 54 -->        PDF

4. Primjena koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu
Izračunate i naprijed iskazane vrijednosti o normiranim procentima iskorišćenja
i koeficijentima vrijednosti oblovine i građe mogu se široko primjenjivati
u pilanskoj preradi. Oni se mogu koristiti za uspoređenja unutar
jednog OOUR-a — normiranih i ostvarenih vrijednosti u proizvodnji jedne
pilane, kao i za odgovarajuća upoređenja rezultata između pojedinih godina.
A mogu se, putem koeficijenata vrijednosti, upoređivati rezultati jedne
pilane s drugom, sa prosjekom za čitavu djelatnost u cjelini, pa i sa prosjecima
ostvarenih rezultata u drugim republikama.


Prosječne veličine o normiranim procentima iskorišćenja i koeficijentima
vrijednosti oblovine i građe, za svaku klasu oblovine posebno kao i za
cjelokupnu oblovinu, predstavljaju približni prosjek za SR Hrvatsku. Ti
prosjeci služe prvenstveno za orijentaciju i kao sredstvo za upozorenje na
značaj i karakter određenih zbivanja u poslovanju, a i za sagledavanje šire
problematike cjelokupnog pilanarstva.


Na osnovu normiranih veličina utvrđeni prosjeci po klasama oblovine
su u svakom OOURiu pilane međusobno različiti, jer je debljinski i kvalitetni
sastav oblovine u svakom OOUR-u drugačiji. A i sastav oblovine se
mijenja iz godine u godinu.


Koristeći se tim normativima, svaka pilana može izračunati svoje vlastite
prosjeke. Njih će onda uspoređivati po godinama i koristiti ih kao
upozorenje i poticaj da se ispravi uočeni nezadovoljavajući rad ili stanje u
preradi, odnosno da se unesu u proizvodnju potrebna poboljšanja, koja će
ubrzati napredak, podići proizvedenu vrijednost i dohodak. Čak i onda kada,
u poređenju sa susjednim pogonima, poslujemo relativno uspješno.


Posebno, takva upoređenja će nam pomoći, da sagledamo i utvrdimo veličinu
šteta koje se nanose OOUR-u pilane nezadovoljavajućim prekrajanjem
oblovine, piljenjem prozuklih i zaraženih trupaca, dobavom pilanske oblovine
ispod dozvoljenih kriterija za trupce, čije piljenje prouzrokuje poslovne gubitke.
Neka od tih pitanja se mogu riješiti aktivnošću i snagama vlastitog
kolektiva prerade. Druga će se rješavati zajedno sa šumarijom-dobavljačem
oblovine: zajednički raspraviti uzroke odgovarajućih pojava i utvrditi mjere
koje treba poduzeti.


Ostvareni procenti iskorišćenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe
usporedivi su u potpunosti samo onda ako se uspoređuju pilane jednog
načina piljenja, ili ako se zna njihov sastav oblovine po promjeru i kvaliteti.
Međutim, dok ne utvrdimo pokusnim piljenjima odgovarajuće normative,
te vrijednosti utvrđene za klasičnu preradu mogu poslužiti za ocjenjivanje
uspješnosti poslovanja i kod pilana sa drugačijim načinom piljenja,
bilo da se radi o dvofaznoj preradi sa izradom elemenata, bilo da se radi


o pilani koja forsira tzv. tombante rez. Naravno, u takvim slučajevima treba
izvršiti odgovarajuća proračunavanja.
To ćemo objasniti primjerom.
Podjednake količine hrastovih trupaca debljinskog razreda 30—39 cm
i kvalitetnog sastava: A — 15%, B — 40°/o i C — 45°/o pilimo jednom na
klasičan način, drugi put, uz građu, izrađujemo i elemente, treći puta forsiramo
proizvodnju neob rubi jene građe.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Rezultati su slijedeći:
a) klasičan način piljenja, na osnovu normiranihhrast, daje slijedeće normirane vrijednosti:
veličina iz tabele za
— procent iskorišćenja:
0,15 x 59,6 + 0,40 X 46 + 0,45 X 33,5 . . . 42,42%
— koeficijent vrijednosti oblovine:
0,15 X 0,493 + 0,40 x 0,339 + 0,45 x 0,235 . . . 0,3153
— koeficijent vrijednosti građe:
0,3153/0,4242 . . . 0,7433


Ako dobijene koeficijente vrijednosti oblovine i građe umnožimo sa cijenom
osnovnog sortimenta (hrastove kladarke I/II, 40—49 cm) koja je,
recimo, 25000 din/m3 građe, dobijemo slijedeće vrijednosti:


25000 din x 0,3153 . . . 7883 din/m3 oblov.


25000 din x 0,7433 . . . 18583 din/m3 građe.


To znači da bi pažljivim radom trebali iz 1 m3 hrastove oblovine tog
sastava proizvesti Sortimente piljene građe ukupne vrijednosti od 7883 din.
Ako to ne ostvarimo, znači da s našom proizvodnjom nešto nije u redu.


b) Kod piljenja hrastove oblovine jednakog sastava, ali s izradom građe
i elemenata, ostvaren je, na primjer, procenat iskorišćenja od 38%


Da bi taj način prerade našao svoje opravdanje, smanjeni procenat
iskorišćenja u odnosu na klasičnu preradu (38°/i> prema 42,42°/o), mora biti
nadoknađen većom vrijednošću svojih proizvoda — građe i elemenata. Znači
da bi se tom preradom morao ostvariti koeficijent vrijednosti oblovine
najmanje toliki kao i kod klasičnog načina piljenja, odnosno minimalna
vrijednost od:


0,3153 X 25000 din . . . 7883 din/m3 oblovine.


Ali bi se morao ostvariti i koeficijent vrijednosti proizvedene građe i
elemenata koji, zajedno, nije manji od:


0,3153 0,830


0,38


Izraženo dinarski, kod promijenjenog načina prerade moralo bi se, po
m8 građe i elemenata zajedno, ostvariti najmanje:


25000 din X 0,830 — 20750 din., prema 18483 din/m3 klasične građe.


c) Kod tzv. tombante piljenja je uzmimo ostvaren procenat iskorištenja
od 58»/».
U skladu s onim što je rečeno u toč. b, tim načinom prerade bi se
morao ostvariti prosječni koeficijent vrijednosti građe od minimum


0,3153
— . . . 0,544, odnosno dinarsku vrijednost:
0,58
25000 din X 0,544 . . . 13600 din/m3 građe.


53




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 56     <-- 56 -->        PDF

To znači, da bi u odnosu na klasičan način prerade, uvođenje pilanske
prerade s izradom elemenata, ili uvođenje piljenja sa forsiranom izradom
neobrađene građe, moglo imati opravdanja samo onda ako se promijenjenim
načinom piljenja ostvari bar jednaka ili veća vrijednost u građi (i elementima)
od one koja se postiže klasičnom preradom.


Međutim, pri tom uspoređivanju i ocjenjivanju prednosti određenog
načina piljenja treba računati i s troškovima prerade. Ti troškovi po 1 m3
prerađene oblovine kod promijenjenog načina piljenja ne bi smjeli biti veći
nego kod klasične prerade. Ako su prosječni troškovi prerade po m3 hrastove
građe, primjerice, 5000 din., ili po m3 oblovine sastava danog u primjeru:


5000 din x 0,4242 . . . 2121 din/m» oblovine, onda bi troškovi
prerade po 1 m3 građe kod drugih načina piljenja ne bi smjeli prekoračiti:


a) Kod dvofazne prerade s izradom elemenata iznos od


2121 din
. . . 5582 din/m3 građe i elemenata,
0,38


b) Kod forsiranja neobrubljene građe iznos od


2121 din
. . . 3657 din/m3 neobrubljene građe.
0,58


Ako su ti troškovi prerade veći, (kod utvrđivanja cijene Oblovine oni
se odbijaju od vrijednosti građe sadržane u trupcu, što je pobliže objašnjeno
u glavi III), onda oni indirektno snizuju moguću cijenu trupca fco pilana,
ili snizuju dohodak po jedinici ispod razine koja se postiže u klasičnoj
preradi. A «vrha promijenjenog načina piljenja bi trebala biti proizvodnja
veće vrijednosti po m3 ispiljene oblovine, u nižim troškovima prerade, u
povećanju dohotka u odnosu na klasičan način prerade. Inače, investiciona
ulaganja u novu proizvodnju gube svoj smisao i opravdanje.


Da bi se mogla sagledati korist, opravdanost i upotrebljivost napred iskazanih
koeficijenata vrijednosti oblovine i prosječnih koeficijenata vrijednosti
građe, utvrđenih po grupama sortimenata, mi ćemo, ilustracije radi,
obaviti analitičko upoređenje normiranih i ostvarenih vrijednosti ukupne
proizvodnje većeg broja pilana, odnosno drvno-industrijskih poduzeća u
SR Hrvatskoj, posebno za hrast i posebno za bukvu, za 1964. godinu, kada
su pilane još redovno evidentirale i pratile kako propiljcne trupce po klasama
i promjerima, tako i proizvedenu građu po sortinientima, dimenzijama
i klasama.


Analiza ostvarene prerade hrastove pilanske oblovine 1964. godine


Pilane Bjelovar, G. Brestovac, Slavonski Brod, Đurđenovac, Karlovac,
Novoselec, Pakrac i Turopolje ispilile su 1964. godine 115.381 m3 hrastove
oblovine i proizvele 60.322 m3 građe.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Sastav oblovine bio je slijedeći:


Kvalitet oblovine: A B C P.O.


Učešće: Vi 13,5 28,0 53,0 5,5


Ako to učešće oblovine po kvaliteti izmnožimo s prosječnim koeficijentom
vrijednosti oblovine po klasama trupaca na bazi normiranih veličina iz tabele:
Karakteristični pokazatelji za hrastovu pilansku oblovinu (III/l — Tab.
9), i debljinskog i kvalitetnog sastava oblovine iz 1961. godine, dobijemo
prosječni koeficijent vrijednosti ispiljene Oblovine, i to:


0,135 x 0,549 + 0,28 X 0,362 + 0,53 x 0,242 + 0,055 x 0,316 . . . 0,3211


Kada taj prosječni koeficijent vrijednosti oblovine izmnožimo sa količinom
ispiljene oblovine, dobijemo normiranu vrijednost građe koja se može
dobiti iz te oblovine, i to:


115.381 x 0,3211 . . . 37.049 izraženu u koeficijentu vrijednosti.
Želimo li ukupnu normiranu vrijednost proizvedene hrastove građe izraziti
dinarski, potrebno je ukupnu vrijednost izraženu koeficijentom vrijednosti
pomnožiti cijenom osnovnog sortimenta za hrastovu građu — kladarke
I/II 40—49 cm. Ako, primjerice, uzmemo u račun cijenu osnovnog
sortimenta od 25000 dinara, onda bi ukupna normirana vrijednost proizvodnje
bila.


37.049 x 25000 din . . . 926,2 miliona dinara.
Ako, pak, stvarno proizvedenu građu, po sortimentima i klasama, umnožimo
sa odgovarajućim prosječnim koeficijentima vrijednosti građe po
grupama sortimenata- dobijemo slijedeći rezultat:


Sortimenat građeKolirinn
´ ,
Koeficijent
vrijednostigrađe
Vrijednost
u koeficijentu
vrijednosti
Kladarke A
B
3768
5213
0,959
0,792
3613,51
4128,70
Samice A
B
C
3069
1830
5498
0,933
0,792
0,650
2863,38
1449,36
3573,70
Obrubljena građa A
B
C
5873
2733
1650
0,902
0,778
0,623
5297,45
2126,27
1027,95
Popruge 11717 0,558 6538,09
Dužica i četvrtače 331 0,753 249,24
Letve, gr. za lamel i si. 12674 0,400 5069,60
Skretnička građa 3038 0,600 1822,80
Željeznički pragovi 2928 0,480 1405,44
Ukupno: 60322 0,647 39165,49




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Pošto se evidentirana vrijednost piljene građe hrasta smanji do časa otpreme
za približno 4°/o, zbog popravaka i deklasiranja građe, konačna vrijednost
građe, izražena koeficijentima, iznosi:


39165,49 X 0,96 . . . 37.599


Umnoškom sa cijenom osnovnog sortimenta od 25000 din., dobijamo
stvarnu vrijednost te proizvodnje od:


37.599 X 25000 din. . . . 939.98 miliona dinara.
Dakle, napred navedene pilane proizvele su 1964. godine hrastovu piljenu
građu u konačnoj vrijednosti koja je premašila normiranu vrijednost.
To znači da su te pilane, jedna više druga manje, uspješno radile. To treba
u prvom redu pripisati ujednačenom i stručnom radu tih pilana, koje su
i inače važile kao poznati i kvalitetni prerađivači hrastovine.


Analiza ostvarene prerade bukove pilanske oblovine u 1964. godini


U pilanama, odnosno drvno-industrijskim poduzećima: G. Brestovac,
Slavonski Brod, Đurđenovac, Gospić, Karlovac, Novoselec, Ogulin, Pakrac
i Tuiopolje, ispiljeno je 1964. godine 206.487 m3 bukove oblovine i iz nje proizvedeno
li 1.514 m3 piljene građe.


Kvalitetni sastav te oblovine bio je slijedeći:


Kvalitet oblovine: A B C P.O.


učešće: / 12 38 45 5


Ako to učešće oblovine po kvaliteti izmnožimo sa prosječnim koeficijentima
vrijednosti oblovine za pojedine klase trupaca, ustanovljenim na
osnovi normiranih veličina prema napred iskazanoj tabeli: Karakteristični
pokazatelji za bukovu pilansku oblovinu (III/l — Tab. 10), i debljinskog
i kvalitetnog sastava oblovine od 1961. godine, dobijemo prosječni koeficijent
vrijednosti oblovine za ukupnu ispiljenu količinu, i to:


0,12 x 0,532 + 0,38 x 0,422 + 0,45 x 0,291 + 0,05 x 0,370 . . . 0,3737


Kada taj prosječni koeficijent vrijednosti oblovine umnožimo s ukupnom
količinom ispiljenih trupaca, dobijamo normiranu vrijednost građe koja se
trebala dobiti iz te oblovine, tj.


206.487 m3 X 0,3737 . . . 77.164 izraženu u koeficijentu vrijednosti.
Ako, sada, tu ukupnu vrijednost izraženu koeficijentima vrijednosti umnožimo
sa cijenom osnovnog sortimenta za bukvu (bukove parene samice
I/II 2 m naviše), dobijemo ukupnu dinarsku vrijednost. Ako je, primjerice,
cijena osnovnog sortimenta bukovine 12.000 din., onda je normirana vrijednost
bukove građe iz navedene količine bukove oblovine:


77.164 x 12.000 din. . . . 925,97 miliona dinara.
56




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 60     <-- 60 -->        PDF

sovno dovozi prekasno na pilane i kada se masovno pili u ljetnim mjesecima!


Obje uporedne analize stvarno ispiljene oblovine i odgovarajuće proizvodnje
piljene građe u 1964. godini, najbolje pokazuju kakve i kolike koristi
se mogu ostvariti primjenom koeficijenata vrijednosti. One su ujedno
dokaz o upotrebljivosti i realnosti normativa utvrđenih na osnovu probnih
piljenja.


Da bi se koeficijenti vrijednosti mogli uspješno primjenjivati u pilanskoj
praksi, potrebno je, po mogućnosti u svim pilanama, zavesti evidenciju
i praćenje ispiljenih trupaca po debljinskim razredima i klasama, kao i
iskazivanje i praćenje proizvodnje piljene građe po sortimentima, dimenzijama
i klasama. Sve smo to već jednom imali, ali se danas, zahvaljujući prodoru
nestručnosti, sve manje provodi. Za razliku od drugih područja, na
ovom smo polju potpuno zatajili, izuzimajući časne iznimke. Mjesto nap-
red, krenuli smo natrag. Kao rak!


To praćenje piljenja oblovine i proizvodnje piljene građe nije danas lako
riješiti. Ali, taj je zadatak rješiv, a poslovni i stručni razlozi nas upravo
tjeraju na to. Kad smo to mogli raditi prije, kad smo u pilanama i u eksploataciji
šuma imali premalo inžinjera i tehničara a radnici nam bili nedovoljno
pismeni, i kada smo jako oskudijevali na uredskoj tehnici, onda
je posve sigurno da to pitanje možemo još Uspješnije riješiti danais, kada
se mnogo povećao broj inžinjera i tehničara, kada je neuporedivo porasla
školska naobrazba radnika i kada postoje široke mogućnosti za korištenje
u te svrhe najsuvremenije uredske tehnike.


Preduvjet za širu primjenu koeficijenata vrijednosti jeste prihvaćanje
i uvođenje u dnevnu praksu obaveznih jedinstvenih kriterija o razvrstavanju,
mjerenju i klasiranju kako oblovine tako i piljene građe.


Drvna industrija je općenito zauzimala stajalište, da je to pitanje od
ključnog značaja za normalno odvijanje prerade i stvaranje toliko potrebnog
reda u proizvodnji i prodaji. U skladu s tim i uvažavajući promjene
kcje su se desile u proizvodnji i na tržištu oblovine i građe (pad promjera
i kvalitete trupaca, forsiranje proizvodnje neobrubljene građe, preveliki proizvodni
kapaciteti i odgovarajuća jagma za trupcima), drvna industrija je
pokretala i predlagala donošenje obaveznih kvalitetnih kriterija koji bi
mogli zadovoljiti i interese šumarstva i interese prerađivača oblovine. Kao
polazna osnova je trebao poslužiti JUS 1955. godine. Na žalost, u tome nije
naišla na odgovarajuće razumijevanje i podršku svojih glavnih poslovnih
partnera, pa je to važno pitanje ostalo neriješeno sve do danas.


Kao nikad dosad, danas postoji goruća potreba da se usvoji i donese
odgovarajući standard koji će zadovoljiti kako interese šumsko-jprivrednih
tako i drvno-prerađivačkih organizacija. Na tome ima dovoljno ozbiljnih i
ne malih prepreka. Međutim, dobra volja, razumijevanje i uvažavanje međusobnih
interesa kao i spremnost na suradnju može sve to prevladati i time
stvoriti široke mogućnosti za uspješniji rad i eksploatacije šuma i, posebno,
pilanske prerade kao najvažnijeg i perspektivnog kupca proizvoda šumarstva.


58




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Nema sumnje, da pri uvođenju koeficijenata vrijednosti u pilansku praksu
mogu najviše pridonijeti inžinjeri i tehničari. Svjesno prihvaćanje i ovladavanje
problematikom koeficijenata vrijednosti od strane inžinjera i tehničara
može dati značajne rezultate, posebno sa stanovišta unapređenja proizvodnje.
Koeficijenti vrijednosti, znalački korišteni, mogu postati oružje, kojim
će inžinjeri i tehničari, zajedno s drugim naprednim snagama kolektiva,
razbijati prepreke napretku i daljnjem napredovanju pilanske prerade.


Ali, bavljenje problematikom koeficijenata će se povoljno odraziti i na
njih same, na njihov rad, na dubinu ulaženja u pitanja pilanske prerade, na
njihovu daljnju stručnu izobrazbu, kao i na njihovu afirmaciju i angažiranost
van granica svog OOUR-a.


Svaki i najtalentiraniji umjetnik ili potencijalni stvaralac neminovno će
zahiriti, ako svoje sposobnosti ne potvrđuje i ne usavršava vježbom ili radom
i rezultatima. Tada će društvo ostati lišeno vrijednosti koje su mogle
oplemeniti i unaprediti život.


Tako se jednako ili slično dešava u neposrednoj proizvodnji, i ne samo
u njoj. Ako stručnjaci radom na unapređenju života i proizvodnje ne iscrpljuju
svoje stručne i organizatorske sklonosti i sposobnosti, oni će neminovno
hiriti i na kraju zahiriti, izgubiti se u sivilu prosječnosti. Tada će kolektiv
i radna organzacija ostati prikraćena za iznadprosječne rezultate, koje
su oni, s obzirom na njihovu školsku i stručnu spremu, sklonosti i sposobnosti,
mogli ostvariti.


Da stručni ljudi u pilanskoj preradi ne bi stručno zahirili i »zarđali«,
tome može mnogo doprinijeti, između ostalog, i bavljenje koeficijentima vrijednosti,
njihovom primjenom i usavršavanjem. Koeficijenti vrijednosti na
jedinstven način i pomoću jedinstvene dokumentacije nam osvjetljavaju
problematiku proizvodnje i poslovanja, upozoravaju nas na anomalije i negativnosti
u radu i, onda, pobuđuju na razmišljanja o tome kako prevladati
teškoće, kao i na traganje za novini, boljim putevima i organizacionim formama,
koji će popraviti stanje u preradi i unaprijediti struku.


Kada jednom stručni ljudi shvate i prihvate kakve sve prednosti za unapređenje
proizvodnje nudi primjena koeficijenata vrijednosti, kada jednom
osjete stručnu draž bavljenja tom problematikom, onda će doći kraj stručnom
mirovanju. Mjesto da se utopi u općoj prosječnosti i da bude zadovoljan
s postignutim i dostignutim, stručnjak će postati ono što od njega traži
struka, društvo i vrijeme: pobornik i pokretač novog u proizvodnji, nemiran
duh koji se me miri s postojećim, već neprestano teži i ostvaruje novo
i bolje. Ako inžinjeri i tehničari, zaposleni u neposrednoj proizvodnji, budu
u tom pravcu djelovali, onda neće biti razloga strahovanju za budućnost
pilanske prerade. A oni sami moći će tada s pravom reći da su svoj
stručni vijek ispunili pravim sadržajem.


(Nastavak u slijedećem broju)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 62     <-- 62 -->        PDF

B.
Čop
Sawmill Wood Conversion and Relation to Forestry
Summary


This is the first part of the paper analysing the themes: »the place and role of
engineers and technicians in direct production« (I) and »the significance and need
for the application of a value coefficient in sawmill production« (II). Section II/3
analyses the determination of assortment participation, the percentage of utilization
of value coefficients for rondwood on the basis of trial sawing runs for
oak-wood (hrastovina), beechwood (bukovina), ash wood (jasenovina) and firwood-
sprucewood (jelovina-smrekovina) according to the cross sections of foundwood
and individual assortiments. In section II/4 the author presents the application of
value coefficients in sawmill production by analysing wood conversion of oak and
beech roundwood in 1964. In the contiuation of this work, which, will be presented
in the next wolume of »šumarski list«, a value coefficient will be presented with
a view to improwing relations between forestry and the timber products industry.


B COP: PILANSKA PRERADA I ODNOSI SA ŠUMARSTVOM


U prvo m (u obom broju S. 1. objavljenom) dijelu obrađeno je:


— Potreba veće angažiranosti inženjera i tehničara u materijalnoj proizvodnji (str. 5),
— Njegovanje suradničkih odnosa s proizvodnim radnicima (str. 8).
— Povezanost sa školama i fakultetima, bolje organizirati studentsku praksu i pripravnički
staž (str. 10).
— O uvjetima za djelovanje stručnjaka u neposrednoj proizvodnji i vrednovanju njihova
rada (str. 12),
— Potreba bavljenja ekonomskom stranom proizvodnje i društvenom aktivnošću (str. 17),
— 0 usklađivanju samoupravljačkih prava s efikasnošću rada (str. 19),
— Neophodnost šire suradnje s drugim pilanama i većeg izdvajanja za otvaranje novih rad
nih mjesta (str. 21),
— Značaj i potreba primjene koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu: Uloga i izvođenje probnih
piljenja (str. 25), Prednosti uvođenja koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu (str. 29), Utvrđivanje učešća
sortimenata. . . (str. 33) i Primjena koeficijenata vrijednosti u pilanarstvu (str. 32).
U d rug u m dijelu, koji izlazi u br. 3—4. š. 1. obrađeni su:


— Koeficijenti vrijednosti u funkciji unapređivanja odnosa šumarstvo — drvna industrija, (Usporedni
pokazatelji pilanske oblovine 1961. i 1977. god. — Utvrđivanje cijena pilanske oblovine pomoću
koeficijenata vrijednosti — Zajednička pitanja šumarstva i drvne industrije — Organiziranost i poslovna
efikasnost pilanske prerade), — Zaključna razmišljanja.
60




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Prosječni procenti iskorišćenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe za
jasenovu oblovinu za piljenje


Tablica 7
Jasen — pilanski trupci A i B


Kvalitet


A B


oblovine


Debljinski "It koef. koef. »/ koef. koef.
razred dskoriš- vrijed. vrijed. iskoriš- vrijed. vrijed.
cm ćenja oblov. građe ćenja oblov. građe


20—24 55,0 0,417 0,758
25—29 69,0 0,630 0,906 61,5 0,477 0,775
30—34 72,5 0,663 0,914 65,5 0,511 0,780
35—39 74,2 0,679 0,915 67,1 0,527 0,785
30—39 73,3 0,671 0,915 66,3 0,519 0,783
40—44 75,0 0,687 0,916 68,0 0,535 0,787
45—49 75,6 0,695 0,919 68,3 0,545 0,798
40—49 75,3 0,691 0,918 68,15 0,540 0,792
50—54 75,8 0,697 0,919 68,5 0,547 0,798


Jasen — pilanski trupci C


Debljinski »/„ koef. koef.
razred iskoriš- vrijed. vrijed.
cm ćenja oblov. građe


20—24 42,5 0,225 0,529
25—29 49,6 0,318 0,641
30—34 55,5 0,368 0,662
35—39 58,0 0,389 0,670
30—39 56,7 0,378 0,667
40—44 59,0 0,398 0,674
45—49 59,3 0,402 0,678
40—49 59,15 0,400 0,676
50—54 59,1 0,403 0,682




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Grafikon procenata iskorišćenja pilanske oblovine bukve


60


50


W


i30


0


C\|Cs|tOc<5´*-4-io»0


Grafikon koeficijenata vrijednosti piianske oblovine bukve


0,600


-A


0,500


B


dm-


c


0,300


0,200


SL -1 f
Ol


st


0C/77: & Si "5


i


c> tn Ci ´o O tr> Q> O


12


CM Cl 1 1 «> 3-sr-IO >0


*>




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Prosječni procenti iskorišćenja i koeficijenti vrijednosti oblovine i građe za
jelovu oblovinu za piljenje


Tablica 8
Jela-smreka — pilanski trupci A i B


Kvalitet A B


Debljinski »/o koef. koef. koef. koef.
razred iskorišvrijed.
vrijed. iskorišvrijed.
vrijed.
cm ćenja oblov. građe ćenja oblov. građe


20—24 53,3 0,410 0,769
25—29 69,5 0,630 0,906 61,0 0,478 0,784
30—34 73,0 0,672 0,921 65,5 0,528 0,806
35—39 75,0 0,701 0,934 67,5 0,546 0,809
30—39 74,0 0,686 0,928 66,5 0,537 0,808
40—44 76,5 0,723 0,945 69,2 0,566 0,818
45—49 77,5 0,741 0,956 70,5 0,582 0,826
40—49 77,0 0,732 0,950 69,6 0,574 0,822
50—54 78,3 0,756 0,965 71,7 0,594 0,828
55—59 78,5 0,761 0,969 72,2 0,599 0,829
50—59 78,4 0,759 0,967 72,1 0,596 0,829
60—64 78,3 0,764 0,976 72,0 0,598 0,830


Jela-smreka — pilanski trupci C


Debljinski koef.
razred iskorišvrijed.
cm ćenja građe


20—24 40,8 0,276 0,676
25—29 50,7 0,358 0,706
30—34 56,4 0,410 0,727
35—39 59,3 0,433 0,730
30—39 57,8 0,422 0,729
40—44 61,7 0,452 0,732
45—49 63,6 0,467 0,734
40—49 62,7 0,460 0,733
50—54 65,1 0,479 0,736
55—59 65,3 0,480 0,735
50—59 65,2 0,479 0,735
60—64 65,0 0,478 0,735