DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 105 <-- 105 --> PDF |
hras t na čistini 106 cm i promjera 22 mm, na progali za 3°/o a pod zastorom 36Vo manji; bukva , koja je u drugoj polovici svibnja 1980. godine teško oštećena od mraza, na progali postigla je visinu od 41 cm a promjer 9 mm, na čistini visina je bila za 34-Vo a debljina za 22°/o te pod zastorom za 46 odnosno 4J°/o manjih dimenzija. Pod zastorom je bukva, naglašava autor, imala manji prirast od ariša i hrasta, ali vitalnog je izgleda. Manji prirast ariša i hrasta pod zastorom autor pripisuje manjoj vlažnosti tla nego na nezaštićenim površinama kao posljedice manje količine dospjelih oborina na tlo a s druge strane zbog konkurencije korijenja starih stabala. Pod zastorom krošanja nadstojnih stabala prirast je bio najmanji ali SLI stabalca svih triju vrsta bila kvalitetnija. Debalce je bilo pravnije s izrazitim vršnim izbojkom, a grane tanje nego onih raslih slobodnom prostoru. Ispitan je i utjecaj prizemne flore. Prizemna flora na plohi pod zastorom sastojala se od mahovine, na slobodnoj površini razvile se razne trave, pretežno Calamagrostis epigeios i Agrostis tenuis a na progalnoj uz ove pridružila se u znatnom broju i Festuca gigantea. Na čistini zad- BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL Montoya O., J. M.: Uzgajanje šuma u Mediteranu na tlima s pseudoglejom Izneseni su uzroci, učinci i identifikacija hidromorfije. Proučavano je odgo varajuće uzgajanje šuma na hidromorfnim pseudoglejnim tlima i prikazana posebna problematika šuma hrasta plutnjaka (Quercus suber L.) na tim tlima. Velasco, J. Polo, A.: Razvoj organske materije tla u šumi »EI Pardo« (Madrid) U šumi »El Pardo«, koju se smatra reprezentativnim habitatom hrasta crnike nje dvije godine pojavio se Epilobium angustifoliuin i Kubus idaeus. Pokrovnost prizemne flore druge godine iznosila je !00% s visinom od oko 1 m. Ovaj korov nije negativno djelovao na visinski prirast (ta ni jedna vrst, osim kupine, nije stvarala nadstojnu zasjenu) a stabalca su bila kvalitetnija tj. granatost je bila manja i s tanjim grančima u usporedbi sa stabalcima uzgajanim na površini na kojoj je kroz sve četiri godine korov potpun uništavan. Istraživana je i količina asimilata u raznim uvjetima osvjetljenja. U odnosu na slobodnu površinu količina asimilata biljaka koje su rasle u velikim progalama bila je manja za 29°/o, na malim progalama za 53% a pod zastorom za 76 ariš neočekivanu visoku toleranciju zasjene. Razlozi tome nisu utvrđeni« konstatacija je autora B. von Lüpke-a. I dalje, »obje vrste (tj. ariš i hrast) u svakom slučaju dokazale su u prve četiri godine dostatnu toleranciju zasjene iz čega slijedi zaključak, da se ove vrste mogu unositi u progale najmanjih dimenzija 25x25 m odnosno na površine s fotosintetskim djelotvornim zračenjem od najmanje 20°/o u odnosu na vanjski intenzitet« (str. 109). o. Piškorić DE ECOLOGIA br. 19, Madrid, 1981. Quercus ilex ssp. rotundifolia, organska se materija tla razvija povoljno sa stvaranjem »šumskog mulla«. U području subklimaksa prisutnost jasena (Fraxinus angustifolia) također pogoduje stvaranju »muli« humo´sa; međutim bušin Cistus ladaniferus, koji je antropozoogenog porijekla, uzrokuje prestanak biološke aktivnosti i smanjenje stupnja aromatičnosti u molekuli huminskih kiselina i stvaranje humusa »šumskog modera«. Elektroforegrami huminskih kiselina dokazuju u tom slučaju smanjenje stupnja polimerizacije, što negativno utječe na raz 104 |