DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 105     <-- 105 -->        PDF

hras t na čistini 106 cm i promjera
22 mm, na progali za 3°/o a pod zastorom
36Vo manji;


bukva , koja je u drugoj polovici
svibnja 1980. godine teško oštećena od
mraza, na progali postigla je visinu od
41 cm a promjer 9 mm, na čistini visina
je bila za 34-Vo a debljina za 22°/o te pod
zastorom za 46 odnosno 4J°/o manjih dimenzija.
Pod zastorom je bukva, naglašava
autor, imala manji prirast od ariša i
hrasta, ali vitalnog je izgleda. Manji prirast
ariša i hrasta pod zastorom autor
pripisuje manjoj vlažnosti tla nego na
nezaštićenim površinama kao posljedice
manje količine dospjelih oborina na tlo
a s druge strane zbog konkurencije korijenja
starih stabala.


Pod zastorom krošanja nadstojnih
stabala prirast je bio najmanji ali SLI
stabalca svih triju vrsta bila kvalitetnija.
Debalce je bilo pravnije s izrazitim vršnim
izbojkom, a grane tanje nego onih
raslih slobodnom prostoru.


Ispitan je i utjecaj prizemne flore. Prizemna
flora na plohi pod zastorom sastojala
se od mahovine, na slobodnoj površini
razvile se razne trave, pretežno Calamagrostis
epigeios i Agrostis tenuis a na
progalnoj uz ove pridružila se u znatnom
broju i Festuca gigantea. Na čistini zad-


BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL


Montoya O., J. M.: Uzgajanje šuma
u Mediteranu na tlima s pseudoglejom


Izneseni su uzroci, učinci i identifikacija
hidromorfije. Proučavano je odgo
varajuće uzgajanje šuma na hidromorfnim
pseudoglejnim tlima i prikazana posebna
problematika šuma hrasta plutnjaka
(Quercus suber L.) na tim tlima.


Velasco, J. Polo, A.: Razvoj
organske materije tla u šumi »EI Pardo«
(Madrid)


U šumi »El Pardo«, koju se smatra
reprezentativnim habitatom hrasta crnike


nje dvije godine pojavio se Epilobium angustifoliuin
i Kubus idaeus. Pokrovnost
prizemne flore druge godine iznosila je
!00% s visinom od oko 1 m. Ovaj korov
nije negativno djelovao na visinski prirast
(ta ni jedna vrst, osim kupine, nije
stvarala nadstojnu zasjenu) a stabalca
su bila kvalitetnija tj. granatost je
bila manja i s tanjim grančima u usporedbi
sa stabalcima uzgajanim na površini
na kojoj je kroz sve četiri godine


korov potpun uništavan.


Istraživana je i količina asimilata u
raznim uvjetima osvjetljenja. U odnosu
na slobodnu površinu količina asimilata
biljaka koje su rasle u velikim progalama
bila je manja za 29°/o, na malim progalama
za 53% a pod zastorom za 76»bukva je pokazala neočekivanu nižu a
ariš neočekivanu visoku toleranciju zasjene.
Razlozi tome nisu utvrđeni« konstatacija
je autora B. von Lüpke-a. I dalje,
»obje vrste (tj. ariš i hrast) u svakom
slučaju dokazale su u prve četiri godine
dostatnu toleranciju zasjene iz čega slijedi
zaključak, da se ove vrste mogu unositi
u progale najmanjih dimenzija
25x25 m odnosno na površine s fotosintetskim
djelotvornim zračenjem od najmanje
20°/o u odnosu na vanjski intenzitet«
(str. 109). o. Piškorić


DE ECOLOGIA br. 19, Madrid, 1981.


Quercus ilex ssp. rotundifolia, organska
se materija tla razvija povoljno sa stvaranjem
»šumskog mulla«. U području
subklimaksa prisutnost jasena (Fraxinus
angustifolia) također pogoduje stvaranju
»muli« humo´sa; međutim bušin Cistus
ladaniferus, koji je antropozoogenog porijekla,
uzrokuje prestanak biološke aktivnosti
i smanjenje stupnja aromatičnosti
u molekuli huminskih kiselina i stvaranje
humusa »šumskog modera«. Elektroforegrami
huminskih kiselina dokazuju
u tom slučaju smanjenje stupnja polimerizacije,
što negativno utječe na raz


104