DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 103     <-- 103 -->        PDF

faktora u prostoru i vremenu. Izvršena
je kategorizacija opće ugroženosti šumskih
sastojina prema razvojnim fazama
te njihova ekološka i zaštitarska karakteristika.
Posebno su obrađene glavne gospodarske
vrste drveća ü različitim uvjetima
okoliša: smreka, jela, bor, ariš,
hrast, bukva, brijest, jasen i topola. Za
smreku jelu, bor i hrast dati su i odgovarajući
tabelarni prikazi.


5. dio (Štetni faktora i obrana od njih)
je najopsežniji i obuhvaća problematiku
zaštite šuma od čovjeka i raznih abiotičkih
i biotičkih faktora.
U poglavlju o općim osnovama zaštite
govori se o evidenciji, kontroli kalamiteta
(osobito od biotičkih faktora), prognozi,
karantenskim mjerama, prevenciji
i higijeni šume, o raznim metodama suzbijanja
štetnika i bolesti, zatim o glavnim
načelima sigurnosti na radu te planiranju
i pripremama za akcije suzbijanja.


U poglavlju o štetnom djelovanju čovjeka
najprije se govori o izravnom štetnom
djelovanju te se objašnjavaju i razgraničuju
pojmovi i prijestupa, propusta
i kažnjivih čina. Zatim se navode štete
od krađe drva, božičnih drvaca, oštećivanja
kultura i sastojina, štete nastale zbog
nemara i neizvršavanja radnih obveza
radnika u šumskom gospodarstvu. Nadalje
je riječ o dužnosti prijavljivanja prijestupa,
propusta i kažnjivih čina, evidenciji
šteta, utvrđivanju i naplaćivanju odštete
za načinjene štete, šumskoj straži u
zaštiti šuma, mandatnim kaznama te posebnom
utvrđivanju šumskih šteta od
strane zaposlenih u šumskom gospodarstvu.


U neizravno štetno djelovanje čovjeka
uključene su štete od pašarenja, požara
i otrovnih plinova.


Zaštita šuma od šteta zbog pašarenja
obuhvaća utvrđivanje i ocjenjivanje šteta,
suradnju s narodnim odborima o stvaranju
uvjeta za zabranu pašarenja u šumi
te zaštitne mjere od šumskog pašarenja
domaćih životinja.


U zaštitu šuma od požara uključene su
preventivne mjere, organizacija i provođenje
protupožarne zaštite, gašenje šum
skih požara, protupožarna zaštita objekata
i uređaja šumskog provoza, vođenje
dokumenata o protupožarnoj zaštiti,
evidencija šumskih požara i kalkulacija
odštete zbog nastalih šteta.


Zaštita šuma od štetnih učinaka otrovnih
plinova obuhvaća dijagnozu, preventivne
mjere i praćenje šteta.


U poglavlju o ahiotičkim štetnim faktorima
obrađeno je mehaničko djelovanje
vjetra, snijega i mraza, principi uzgojnozaštitnih
mjera, evidencija kalami-
Leta i postupak kod likvidacije kalamitolnog
materijala; zatim štete od suše, suviška
vode i vlažnosti, temperaturnih ekstrema
(upale i mraza).


Poglavlje o štetnim životinjama obuhvaća
sitne glodavce, lovnu divljač, kukce
i glistice (Nematoda). Najviše prostora
dato je kukcima, koji su podijeljeni prema
mjestu i načinu oštećivanja u 7 grupa:
defolijatore, štetnike koji sišu biljne sokove,
koji stvaraju šiške, štetnike pupova
i izbojalka, kore i lika, drva te plodova
i sjemenja. Pregled o upotrebi raznih insekticida
u borbi protiv pojedinih štetnika
dat je tabelarno, a odgovara situaciji
iz 1978. godine.


U fitopatološkom dijelu obrađeni su
biljne bolesti uzrokovane virusima, bakterijama,
gljivicama, višim parazitskim
biljkama i korovima. Oboljenja su podijeljena
u 3 grupe: oboljenja sjemena i plodova
šumskog drveća, klijanaca i sadnica
u rasadnicima te oboljenja u kulturama
i sastojinama. Poglavlje o korovima
podijeljeno je u dva dijela: korovi
u rasadnicima i korovi u sastojinama.
Upotreba raznih fungicida u borbi protiv
gljivičnih oboljenja šumskog drveća prikazana
je pregledno u jednoj, a upotreba
herbicida u osam tabela, i to: za kompost,
za produktivne parcele stavljene na ugar,
za lijehe prije sijanja i presađivanja, za
njegu biljaka na lijehama, za njegu starijih
sjemenjaka i školovanih sadnica na