DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 103 <-- 103 --> PDF |
faktora u prostoru i vremenu. Izvršena je kategorizacija opće ugroženosti šumskih sastojina prema razvojnim fazama te njihova ekološka i zaštitarska karakteristika. Posebno su obrađene glavne gospodarske vrste drveća ü različitim uvjetima okoliša: smreka, jela, bor, ariš, hrast, bukva, brijest, jasen i topola. Za smreku jelu, bor i hrast dati su i odgovarajući tabelarni prikazi. 5. dio (Štetni faktora i obrana od njih) je najopsežniji i obuhvaća problematiku zaštite šuma od čovjeka i raznih abiotičkih i biotičkih faktora. U poglavlju o općim osnovama zaštite govori se o evidenciji, kontroli kalamiteta (osobito od biotičkih faktora), prognozi, karantenskim mjerama, prevenciji i higijeni šume, o raznim metodama suzbijanja štetnika i bolesti, zatim o glavnim načelima sigurnosti na radu te planiranju i pripremama za akcije suzbijanja. U poglavlju o štetnom djelovanju čovjeka najprije se govori o izravnom štetnom djelovanju te se objašnjavaju i razgraničuju pojmovi i prijestupa, propusta i kažnjivih čina. Zatim se navode štete od krađe drva, božičnih drvaca, oštećivanja kultura i sastojina, štete nastale zbog nemara i neizvršavanja radnih obveza radnika u šumskom gospodarstvu. Nadalje je riječ o dužnosti prijavljivanja prijestupa, propusta i kažnjivih čina, evidenciji šteta, utvrđivanju i naplaćivanju odštete za načinjene štete, šumskoj straži u zaštiti šuma, mandatnim kaznama te posebnom utvrđivanju šumskih šteta od strane zaposlenih u šumskom gospodarstvu. U neizravno štetno djelovanje čovjeka uključene su štete od pašarenja, požara i otrovnih plinova. Zaštita šuma od šteta zbog pašarenja obuhvaća utvrđivanje i ocjenjivanje šteta, suradnju s narodnim odborima o stvaranju uvjeta za zabranu pašarenja u šumi te zaštitne mjere od šumskog pašarenja domaćih životinja. U zaštitu šuma od požara uključene su preventivne mjere, organizacija i provođenje protupožarne zaštite, gašenje šum skih požara, protupožarna zaštita objekata i uređaja šumskog provoza, vođenje dokumenata o protupožarnoj zaštiti, evidencija šumskih požara i kalkulacija odštete zbog nastalih šteta. Zaštita šuma od štetnih učinaka otrovnih plinova obuhvaća dijagnozu, preventivne mjere i praćenje šteta. U poglavlju o ahiotičkim štetnim faktorima obrađeno je mehaničko djelovanje vjetra, snijega i mraza, principi uzgojnozaštitnih mjera, evidencija kalami- Leta i postupak kod likvidacije kalamitolnog materijala; zatim štete od suše, suviška vode i vlažnosti, temperaturnih ekstrema (upale i mraza). Poglavlje o štetnim životinjama obuhvaća sitne glodavce, lovnu divljač, kukce i glistice (Nematoda). Najviše prostora dato je kukcima, koji su podijeljeni prema mjestu i načinu oštećivanja u 7 grupa: defolijatore, štetnike koji sišu biljne sokove, koji stvaraju šiške, štetnike pupova i izbojalka, kore i lika, drva te plodova i sjemenja. Pregled o upotrebi raznih insekticida u borbi protiv pojedinih štetnika dat je tabelarno, a odgovara situaciji iz 1978. godine. U fitopatološkom dijelu obrađeni su biljne bolesti uzrokovane virusima, bakterijama, gljivicama, višim parazitskim biljkama i korovima. Oboljenja su podijeljena u 3 grupe: oboljenja sjemena i plodova šumskog drveća, klijanaca i sadnica u rasadnicima te oboljenja u kulturama i sastojinama. Poglavlje o korovima podijeljeno je u dva dijela: korovi u rasadnicima i korovi u sastojinama. Upotreba raznih fungicida u borbi protiv gljivičnih oboljenja šumskog drveća prikazana je pregledno u jednoj, a upotreba herbicida u osam tabela, i to: za kompost, za produktivne parcele stavljene na ugar, za lijehe prije sijanja i presađivanja, za njegu biljaka na lijehama, za njegu starijih sjemenjaka i školovanih sadnica na |