DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1983 str. 100 <-- 100 --> PDF |
1. Područje submediteranskih grabovih šuma Uslijed veoma toplih ljeta i blagih zima te relativno visokih oborina imaju svojstveni floristički sastav. Prvenstveno sadrže izrazite termofilne elemente kao što su: Ruscus aculeatus, Ostry carpinifolia, Quercus pubescens. Sesleria aut umna lis, Peucedanum oreoselinum, Cornus mas, Asparagus tenuifolius, Cynanchum hirundinaria, Coronilla emeroides itd.. Neke od njih javljaju se samo kao slučajne vrste ali ipak svojom prisutnošću jasno ukazuju na submediteranski značaj zajednice. Vrste kao: Geranium nodosum, Daphne laureola, Asperula taurina, Arum italicum, Valeriana collina i druge ukazuju na poseban geografski položaj submediteranskih grabovih šuma. 2. Predalpsko i preddinarsko područje grabovih šuma Područje predalpsko-preddinarskih šuma običnog graba ima poseban povijesni razvoj vegetacije i specifične ekološke prilike. Tu prevladava humidna klima i najniže ljetne temperature u području grabovih šuma, što se odražava u vegetaciji prisutnošću boreoatlantskih vrsta: Picea abies, Abies alba, Vaccinium myrtillus, Dryopteris carthusiana i drugih. U preddinarskim grabovim šumama dijagnostično su značajne dinarskoilirske vrste kao: Calamintha grandiflora i Aremonia agrimonioides a u predalpskim ilirsko-alpski florni elementi kao n. pr. Anemone trifolia i njeni križanci. 3. Područje subpanonskih grabovih šuma U ovu skupinu uključujemo šume običnog graba subpanonskog područja Slovenije i Hrvatske. Uslijed nešto sušnijih kontinentalnih uvjeta nedostaju neki dinarsko- ilirski elementi ali su prisutni subpanonsko-panonski ilirski elementi kao npr. Helleborus dumetoru subsp. atrorubens i Eranthis hiemalis. Također manjkaju neki srednjeevropski elementi mezofilnog značaja, koji su u slovenskim grabovim šumama još prisutni. 4. Područje panonskih grabovih šuma Za šume graba tog područja, osim klimatskih specifičnosti, gdje vlada izrazito kontinentalno podneblje s relativno malom količinom oborina, vrlo važne su i edafske prilike. Tlo je finijeg mehaničnog sastava, veliki dio grabovih šuma prostire se naime u neposrednoj blizini većih rijeka te je pod utjecajem podzemne i poplavne vode. Istovremeno s drugačijim klimatskim i edafskim prilikama, mijenja se i odnos između običnog graba i lužnjaka. Smanjuje se biološka moć graba na račun lužnjaka, koji postaje dominantna vrsta. Tako je logično da je RAUŠ postavio u Slavoniji asocijaciju Carpino—Quercetum robori. Ova se asocijacija od ostalih ilirskih grabovih šuma razlikuje prvenstveno po manjem broju ilirskih vrsta i prisutnošću nekih subhigrofilnih vrsta. Svakako sadrže ove šume neke ilirske biljne vrste i možemo ih uvrstiti u svezu Carpinion iilyricum HT. 1958 emend. MARINČEK, POLDINI, ZUPANCIC 1982. Ovim šumama veoma su slične grabove šume prelaznog preddinarskog-tsubpanonskog klimatskog područja n. pr. ti Krakovskom gozdu, kao što je n. pr. Pseudostellario—Carpinetum. Od njih se razlikuju floristički i posebno još ekološki, jer je prisutna veća količina oborina, pliće tlo, povremene poplave itd .. Bez sumnje je zajednica Pseudostellario—Carpineteum samostalna asocijacija i gradi |