DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 91 <-- 91 --> PDF |
MR VICE IVANCEVIĆ Na Prvom kongresu biologa Hrvatske održanom u Poreču 1981. godine bilo je vrlo zapaženo izlaganje mr Vice Ivančevića pod naslovom: »Uloga šumske vegetacije u saniranju bujienog područja senjske drage«. Ovo njegovo izlaganje ponovno nas upozorava da je mr Vice Ivančevič, dipl. ing. šum., vrlo sposoban i talentiran šumarski stručnjak koji se odlikuje marljivošću i sposobnošću poniranja u stručnu i znanstvenu problematiku naše struke. Još kao student šumarstva pokazivao je Vice osobito zanimanje za biološku grupu disciplina i to posebno za uzgojne probleme krša s kojega je ponikao. Mr Vice Ivančević rođen je 9. ožujka 1937. godine u Korčuli. Osnovnu ško »,„; lu pohađa u rodnoj Korčuli, realnu gimnaziju u Splitu, a Šumarski fakultet, Smjer šumarski, završava u Zagrebu. Poslije diplomiranja 1963. godine zapošljava se kod Šumskog gospodarstva Senj, gdje radi i danas. Kao mladi inženjer u početku radi na različitim poslovima u struci — na uzgoju šuma, zaštiti šuma, lovstvu, projektiranju šumskih prometnica, uređivanju šuma i na kraju se opredjeljuje za uzgoj šuma na kršu. Tijekom rada u struci osjetio je potrebu za daljnjim stručnim usavršavanjem pa upisuje magistarski studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu iz znanstvene oblasti OBLIKOVANJE PARKOVNIH I PRIRODNIH REKREACIJSKIH OBJEKATA koji uspješno završava 1979. godine, obranom magistarskog rada pod naslovom »POSEBNA NAMJENA ŠUMA CRNOG BORA SENJSKE DRAGE«. U ovom izuzetnom radu koji svojim značajem prelazi okvire standardnog magistarskog, mr Vice Ivančević obradio je znalački prirodoznanstvenu problematiku Senjske drage, s težištem na usporedbi autohtonih sastojina crnog bora s njegovim kulturama. Problematici je prišao sa šumsko-uzgojnog stajališta te s gledišta općekorisnih funkcija šume ovog turističkog zanimljivog područja. Radi postizanja cilja istraživanja Ivančević je osnovao pokusne plohe u prirodnim sastojinama crnog bora, te u kulturama podignutim u različitim stojbinama Senjske drage. Uspoređujući podatke s pokusnih ploha definirao je sastojine i dao smjernice gospodarenja, kako za sastojine crnog bora, tako i za sastojine autohtonih listača, polazeći prvenstveno sa stajališta općekorisnih funkcija šume. U zaključcima svog magistarskog rada Vice Ivančević navodi da u pokusnim plohama nije zabilježeno prirodno pomlađivanje crnog bora što obrazlaže današnjom strukturom tih sastojina. Dalje navodi da su današnje kulture crnog bora u Senjskoj dragi osnovane radi smirivanja bujica i smanjenja erozivnih procesa toga područja, radi smanjenja snage senjske bure i radi osiguranja opskr |