DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 9 <-- 9 --> PDF |
dobro Maksimir koje je inače potpomagalo nastavu i znanstveni rad fakulteta. Tu je prof. Neidhardt svojim rukovođenjem odigrao značajnu ulogu za prehranu fakultetskog osoblja od dekana fakulteta do najmlađeg pomoćnog službenika. Svi su se družili i susretali na poljima Maksimira. Prof. Neidhardt uvijek je održavao i ovdje ravnotežu. Skladno je živio sa svojom suprugom Nadom rođenom Patačić, koja je umrla 1979. godine. Pratili su se na šetnjama po prirodi, brali zajedno šumske plodove, posjećivali koncerte i izložbe, čitali tako reći zajedno književna djela, primali goste, putovali po domovini i izvan nje dok ih nije smrt rastavila. Poslije smrti drage mu supruge postao je tužan do suza, apatičan. Braća i sestre brinuli su za nj, a s vremena na vrijeme posjećivali su ga njegovi bivši đaci i suradnici. Na stolu se uvijek nalazila knjiga koju je rado čitao i bio je uvijek spreman na razgovor u kojem je bila prisutna velika moć opažanja i spremnost da da kritički osvrt na misli sugovornika. Prof. dr Nikola Neidhardt rođen je 6. 12. 1902. u Zagrebu u brojnoj, skladnoj obitelji. Nakon teške bolesti pluća završio je 1921. god. zagrebačku Donjogradsku (II.) klasičnu gimnaziju koja je u njegovu optimističku psihu unijela sistematičnost za čitav život. Unatoč teškog pobolijevanja na plućima u mlađim svojim godinama, ostaje optimist. U kontaktu s drugima ne osjeća žalac gorčine, nema u njega odbojnosti. Možda su ga baš njegove zdravstvene poteškoće usmjerile na studij šumarstva umjesto ekonomskih znanosti. Studij šumarstva završio je s odličnim uspjehom na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu god. 1926. a 1927. god. doktorira na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu na osnovu svoje disertacije pod naslovom. »O efektu trupljenja«. Kratko je vrijeme asistent u Zavodu za šumske pokuse od 1928. g. do 1930. g. Iste godine postaje docent za geodeziju. Predaje »Geodeziju« studetima agronomije kroz dva semestra, a studetima šumarstva »Terensko crtanje« dva semestra i »Geodeziju« dva semestra. U to vrijeme surađuje s profesorima Geodetskog odsjeka Tehničkog fakulteta u Zagrebu na terenskim geodetskim radovima, a uz pomoć Poljoprivredno- šumarskog fakulteta organizira i učvršćuje tadašnji Kabinet za geodeziju i uključuje se u nove samostalne znanstvene radove. God. 1936. odlikovan je francuskim ordenom »Merite agricole« oficirskog stupnja, god. 1937. oficirskim krstom bugarskog ordena Sv. Aleksandra, a god. 1938, švedskim ordenom Gustava Vase I stupnja. Na osnovu prijedloga republičkog Saveza geodetskih inžinjera i geometara u znak priznanja za plodonosan rad i za zalaganje u napretku struke izabran je god. 1965. za počasnog člana Saveza geodetskih inžinjera i geometara Jugoslavije. U mirovinu je stupio 1. 1. 1974. Publicistički opus profesora dr Neidhardta vrlo je opsežan i obuhvaća preko 200 tiskanih radova. Od toga je pedesetak znanstvenih radova i dvanaest udžbenika. Njegovi znanstveni, stručni radovi i udžbenici pretežno tretiraju geodetske probleme, geodeziju. S područja šumarskih znanosti, šumarrstva, obrađivao je probleme dendrometrije, inventure šuma i šumarske nastave. S područja geodezije produbljuje i unapređuje tematiku koja zasjeca u domenu geodetskih instrumenata, metoda rada i geodetsko-matematskih problema. Rado su bili čitani i vrlo dobro primljeni njegovi »Osnovi geodezije « (I. II. i III. svezak), te »Geodetski priručnik« kojega je izdala grupa |