DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 84 <-- 84 --> PDF |
LESNOJE HOZJAJSTVO Br. 1—12/1982. Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske iz SSSR-a prima časopis »Lesnoje hozjajstvo« (Šumarsko gospodarstvo) i »Lesnoja promišljenost« (Šumska industrija). To su mjesečnici, formatom za cea 50 posto veći od Šumarskog lista. Pojedini broj ima 80 stranica, a izlazi bez zakašnjenja. U pojedinom broju nalazi se i po 30 članaka što pokazuje, da su oni kratki i sažeto pisani. Toliki broj omogućen je i stoga, što je doslovno iskorišćen svaki cm2, pa neki prilozi počinju na dnu stranice sa svega 3—4 redka teksta. U svakom broju nalaze se portreti »naših peredoviki-ja« tj. istaknutih radnika (i radnica) u šumarstvu — oi traktoriste do inženjera. Od mnogobrojnih članaka u ovom godištu za sada izdvajamo dva. Jeian o crvenom hrastu, a drugi o prikazu šuma Jugoslavije. M. V. Kolesničenko i V. V. K r j u k o v u br. 6, na osnovu laboratorijskih istraživanja zaključuju da su kulture crvenog, u SSSR-u nazvanog sjevernog, hrasta (Quercus borealis Minchx) biološki stabilnije te produktivnije ako su podignute kao mještove a ne čiste sastojine.* Prikaz »O šumama Jugoslavije« objavljen je u drugom broju (str. 72—75 tj. oko 4 stranice Šumarskog lista). Autori su V. I. Junov i D. T. G o d i n. Osim prikaza šuma, registriranja plantaža topola članak sadrži i prikaz Deliblatske peščare te više nacionalnih parkova. Uvodno autori naglašavaju da su prirodni uvjeti dosta različiti, jer je dio s umjerenom kontinentalnom klimom, dio se nalazi u području planinske klime a dio s karakteristikama sredozemne klime koju osigurava planinski vijenac Dinarida. Šumska vegetacija navedena je po zonama od najviše s borom krivuljem do *) O mogućnostima unošenja ove vrste u naše šumske sastojine vidi Sum. list br. 8—9/1981. najniže koja je karakterizirana s hrastom lužnjakom i njegovim pratiocima (grabom, jasenom, lipom i dr.). Međutim zona šume lužnjaka nalazi se na nadmorskoj visini između 400 i 600 met.! Tko je pogriješio u ovom podatku? Statistički podaci, osim ukupne površine, dani su u postocima kako za vrste drveća tako i za šumovitost pojedinih Republika. Tu je naglašeno, da se Jadransko područje i južni dio Makedonije nalaze u području sredozemne klime. Dani su i podaci o ukupnoj drvnoj masi i prirastu (1046 milijuna m´ drvna masa od čega 269 mil rn3četinjača a 777 mil. m3 listača, godišnji prirast 22,4 mil m3 od čega 16,7 mil. ni3 listača a 5,7 mil. m3 četinjača). Gospodarenja sa šumama, navodi se dalje, ima bogatu tradiciju, ali poseban napredak datira od 1937. godine, kada je donesena nova Instrukcija za uređivanje šuma (Šurićeva — v. str. 474. ovog broja Š. 1.). Tekst o Deliblatskoj peščari iznosi 24 redka, više nego o plantažama topola. Tehnika pošumljavanja ograničena je samo na gradone, što je zapravo povezano s uređenjem bujica za koje su priložene i dvije, i to u članku jedine, slike. Relativno opširno prikazani su zaštićeni dijelovi prirode: 15 nacionalnih parkova (površine oko 250 000 ha), 20 prirodnih predjela (oko 25 000 ha) te veći broj spomenika prirode. Od nacionalnih parkokova posebno se navode, uz kraći tekst N. P. »Plitvička jezera«, »Paklenica«,» Biogradska gora«, »Mavrovo«, »Sutjeska« i »Triglav«. Spomenuta je i Postojnska jama s Predjamskim gradom (zamkom iz XVI stoljeća) i Cerkniško jezero. Prikaz autori zaključuju konstatacijom da »nacionalni parkovi i zaštićeni objekti prirode Jugoslavije osobiti su prirodni krajolici, arhitektonski spomenici prošlosti i prirode, te starih građevina. Osnovna briga treba biti sačuvati ih i privući posjetioce«. O. Piškorić |