DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 84     <-- 84 -->        PDF

LESNOJE HOZJAJSTVO
Br. 1—12/1982.


Savez IT šumarstva i drvne industrije
Hrvatske iz SSSR-a prima časopis
»Lesnoje hozjajstvo« (Šumarsko gospodarstvo)
i »Lesnoja promišljenost« (Šumska
industrija). To su mjesečnici, formatom
za cea 50 posto veći od Šumarskog lista.
Pojedini broj ima 80 stranica, a izlazi bez
zakašnjenja. U pojedinom broju nalazi
se i po 30 članaka što pokazuje, da su
oni kratki i sažeto pisani. Toliki broj omogućen
je i stoga, što je doslovno iskorišćen
svaki cm2, pa neki prilozi počinju
na dnu stranice sa svega 3—4 redka teksta.
U svakom broju nalaze se portreti
»naših peredoviki-ja« tj. istaknutih radnika
(i radnica) u šumarstvu — oi traktoriste
do inženjera.


Od mnogobrojnih članaka u ovom godištu
za sada izdvajamo dva. Jeian o
crvenom hrastu, a drugi o prikazu šuma
Jugoslavije.


M. V. Kolesničenko i V. V.
K r j u k o v u br. 6, na osnovu laboratorijskih
istraživanja zaključuju da su
kulture crvenog, u SSSR-u nazvanog sjevernog,
hrasta (Quercus borealis Minchx)
biološki stabilnije te produktivnije ako su
podignute kao mještove a ne čiste sastojine.*
Prikaz »O šumama Jugoslavije« objavljen
je u drugom broju (str. 72—75 tj.
oko 4 stranice Šumarskog lista). Autori
su V. I. Junov i D. T. G o d i n. Osim
prikaza šuma, registriranja plantaža topola
članak sadrži i prikaz Deliblatske
peščare te više nacionalnih parkova.


Uvodno autori naglašavaju da su prirodni
uvjeti dosta različiti, jer je dio s
umjerenom kontinentalnom klimom, dio
se nalazi u području planinske klime a
dio s karakteristikama sredozemne klime
koju osigurava planinski vijenac Dinarida.
Šumska vegetacija navedena je po
zonama od najviše s borom krivuljem do


*) O mogućnostima unošenja ove vrste u naše
šumske sastojine vidi Sum. list br. 8—9/1981.


najniže koja je karakterizirana s hrastom
lužnjakom i njegovim pratiocima (grabom,
jasenom, lipom i dr.). Međutim zona
šume lužnjaka nalazi se na nadmorskoj
visini između 400 i 600 met.! Tko je
pogriješio u ovom podatku?


Statistički podaci, osim ukupne površine,
dani su u postocima kako za vrste
drveća tako i za šumovitost pojedinih
Republika. Tu je naglašeno, da se Jadransko
područje i južni dio Makedonije
nalaze u području sredozemne klime. Dani
su i podaci o ukupnoj drvnoj masi i
prirastu (1046 milijuna m´ drvna masa
od čega 269 mil rn3četinjača a 777 mil. m3
listača, godišnji prirast 22,4 mil m3 od
čega 16,7 mil. ni3 listača a 5,7 mil. m3
četinjača).


Gospodarenja sa šumama, navodi se
dalje, ima bogatu tradiciju, ali poseban
napredak datira od 1937. godine, kada je
donesena nova Instrukcija za uređivanje
šuma (Šurićeva — v. str. 474. ovog broja
Š. 1.).


Tekst o Deliblatskoj peščari iznosi 24
redka, više nego o plantažama topola.
Tehnika pošumljavanja ograničena je samo
na gradone, što je zapravo povezano
s uređenjem bujica za koje su priložene
i dvije, i to u članku jedine, slike.


Relativno opširno prikazani su zaštićeni
dijelovi prirode: 15 nacionalnih parkova
(površine oko 250 000 ha), 20 prirodnih
predjela (oko 25 000 ha) te veći broj
spomenika prirode. Od nacionalnih parkokova
posebno se navode, uz kraći tekst


N. P. »Plitvička jezera«, »Paklenica«,» Biogradska
gora«, »Mavrovo«, »Sutjeska« i
»Triglav«. Spomenuta je i Postojnska jama
s Predjamskim gradom (zamkom iz
XVI stoljeća) i Cerkniško jezero.
Prikaz autori zaključuju konstatacijom
da »nacionalni parkovi i zaštićeni objekti
prirode Jugoslavije osobiti su prirodni
krajolici, arhitektonski spomenici
prošlosti i prirode, te starih građevina.
Osnovna briga treba biti sačuvati ih i
privući posjetioce«.


O. Piškorić