DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 83 <-- 83 --> PDF |
višim položajima u ČSR u toku deset godina. Utjecaj proreda najjače se očitovao na kiselim i oglejenim staništima, a slabije na zamočvarenim i siromašnijim oglejenima tlima. Pokazalo se, da je utjecaj proreda ovisan i o bonitetu staništa kao i starosti sastojine. U nedozrelim smrekovim sastojinama povoljniji je bio utjecaj na boljim staništima, dok u dozrelim sastojinama razlika prema bonitetu staništa nije bilo. Vacek, S.: Kvaliteta fruktifikacije autohtone smrekove brdske šume u Krkonošama (str. 135—154) U radu su prikazani rezultati istraživanja kvalitetnih osobina sjemena u autohtonoj brdskoj šumi u predjelu Strma strana u dolini Labe u Krkonošama u sastojinama na različitim nadmorskim visinama. Istražena su ova svojstva: rodnost, udio sjemenki u plodovima, čistoća sjemena, udio punih sjemenki, apsolutna težina, klijavost i energija klijanja sjemenki te njihova životna snaga. Klijavost je ispitivana skraćenim postupkom, koji je kombinacija pokusa klijavosti s pokusom vitalnog obojenja. Dressler, N. i Michl, V.: Rezultati pokusa s novim tipovima noževa strojeva za kresanje grana (str. 155—178) Na strojevima za kresanje grana oborenih stabala OVP-1 ispitivan je utjecaj nagiba raznih naprava prema površini stabla i utvrđeno, da se dobrim nagibom može postići znatna ušteda snage. U konkretnim ispitivanjima na cea 10 000 m3 okresanih stabala ušteda kod traktora IKT-80D iznosila je između 15 i 20%. Pol eno, Z.: Razvoj mješovitih sastojina (str. 179—202) Predmet istraživanja u ovom slučaju bile su mješovite sastojine bora i smreke, dviju vrsta različitog ritma rasta. U prvo vrijeme smreka se u odnosu na bor nalazi u podređenom položaju da kasnije prvenstvo preuzme smreka ne samo uzrastom nego i drvnom masom. Prudič, Z.: Prilog metodici istraživanja proizvodnih sposobnosti mješovitih sastojina (str. 203—214) U ovom radu autor je iznio metodiku istraživanja obradivši: a) cilj istraživanja proizvodnosti, b) veličinu pokusnih ploha, c) obrast mjerenih sastojina, d) razlučivanje glavne od sporedne sa stojine, e) zastupljenost vrsta na pokusnim plohama i f) obradu rezultata. Zaključno su dane preporuke za način praćenja proizvodnosti mješovitih sastojina. Bezdech, J.: Težina smrekovog drva kao novi elemenat evidencije (str. 215— —230) Kako se u ČSR primjenjuje i primopredaja drva po težini a ne po volumenu, to se istražuje i odnos gustoće i težine drva. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja tih odnosa na 3536 koluta s područja državnih šuma. Za smrekovinu istraživanih područja utvrđena je prosječna težina po 1 m3 420 kg s gr ješkom a = 0,05 tj. gr ješka je manja od 1%. pa dobiveni rezultat zadovoljava. Udio kore utvrđen je s 9%, ali radi praktičnosti preporučeno je da se računa s 10%. Skypala, J.: Ekonomsko vrednovanje novih načina umjetne obnove šuma (istr. 231—246) Korišćenje mehanizacije u uzgojnoj djelatnosti na svim pogodnim radilištima bitno snizuje ´troškove pošumljavanja, jer je snižen trošak živog rada uz povećanje kvalitete nasada. Analizom su bili obuhvaćeni troškovi rada, materijala, otpisa, uklanjanja ostataka od sječe, pripreme tla, mehanizirane sadnje, dopreme sadnica te troškovi mehaničke i kemijske zaštite kultura. Ing. Bernard Hruška |