DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 82     <-- 82 -->        PDF

žavanja troškova osiguranja mladih sastojina.
Međutim za donošenje konačnih
zaključaka o ekonomičnosti primjene nove
tehnologije još nema dovoljno dokaznog
materijala, pa je nužno vođenje točnih
evidencija i praćenje proizvodnih i
drugih troškova i uspoređivati ih s prihodima.
Na koncu konstatira, da su veleprodajne
cijene sadnica šumskog drveća
manje od proizvodnih troškova te bi ih
trebalo povisiti i omogućiti materijalnu
stimulaciju radnika.


Ing. Bernard Ilruška


RADOVI INSTITUTA ZA ŠUMARSKA


I LOVNA ISTRAŽIVANJA JILOVIŠTE


— STRNADI BR. 59 —1981.
Mraz, K.: Utjecaj načina sječe smrekovih
sastojina na brežuljkastim terenima
na vodni režim tla (str. 7—30)


Utjecaj načina sječe, čiste i oplodne,
smrekovih sastojina, ispitivan je na glinenom
tlu blagih nagiba. Nakon čiste
sječe znatno se ubrzava vertikalni tok vode
te se povećava vlažnost tla kao i zalihe
podzemne vode. Utjecaj je u raznim
godinama različit, a najizrazitije razlike,
prema sklopljenoj sastojim, bile su u oborinama
normalnoj godini (1978).


Oplodnom sječom moguće je prema
prvim rezultatima iz 1979. godine postići
sličan učinak kao i čistom sječom, ako
se posječe 50% drvne mase najjačih stabala.
Jednako intenzivnom sječom najslabijih
stabala iste godine nije postignut
takav efekat, pa prema tome je nužno
vršiti daljnja ispitivanja.


Langkrame r, O. — Lettl, A.:
Promjene ekoloških odnosa u tlu smrekovih
sastojina zahvaćenih industrijskim
imisijama (Str. 31—48)


Na pet lokaliteta u Slakovskoj šumi
i na njezinim rubovima ispitivan je utjecaj
industrijskih imisija s visokim sadržajem
S02 na rasprostranjenost i aktivnost
mikrobne biocenoze tla. Utjecajem imisija
snižena je ukupna koncentracija


aerobnih i amonizacionih bakterija a povećana
koncentracija mikomiceta u horizontu
S. Snižena je bazalna i potencijalna
respiracija i rastvaranje celuloze. Iz
ciklusa dušika nije dotaknuta nitrifikacija,
ali je markantno inhibirana amonizacija
čak do dubine horizonta A te je
snižen sadržaj NH4+. Veoma je povećan
sadržaj SO42—, tšo ima za posljedicu progresivno
zakiseljavanje horizonta A. i prilagođavanje
mikrobiocenoze novim uslovima.


Lok vene, T.: Utjecaj kvalitete sadnica
smreke na ekonomiku pošumljavanja
(str. 65—82)


U području smrekovo-bukovih šuma analiziran
je rast kultura osnovanih sadnicama
smreke visokih od 10 do 60 cm na
zakorovljenom zemljištu s različito visokim
korovom. U razmatranje su uzeti gubici
sadnica uginućem te rast terminalnog
i lateralnih izbojaka. Prema stanju 7-
godišnjih kultura pokazalo se, da su za
navedene uslove najpogodnije sadnice visoke
40 cm. Korišćenje sadnica s obloženim
korjenom (kontejnerskim uzgojem)
povećavaju se troškovi pošumljavanja, pa
ih treba koristiti samo na površinama ekstremnog
karaktera.


V i n š, B. — Š i k a, A.: Biomasa smrekove
sastojine u brežuljkastom području
(str. 83—100)


Značajan dio integralnog istraživanja
šumskih ekosistema obuhvaća i morfometričko
istraživanje drvne biomase. U
ovom radu saopćuju se rezultati biomase
smrekove kulture u brežuljkastom terenu.
Utvrđena je težina suhe tvari nadzemne
i podzemne biomase stabala iz predrasta,
potištenog i vladajućeg sloja stabala
te godišnji prirast biomase.


Paf ez, J.: Intenzitet proreda u smrekovim
sastojinama na srednjim i višim


položajima (str. 117—134)
U radu je prikazan utjecaj intenziteta
proreda u smrekovim sastojinama glavnih
gospodarskih cjelina na srednjim