DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 81     <-- 81 -->        PDF

tentnosti kambija za 0,5 do 3°C, a proljetne
rezistentnosti za 1,5 do 5°C. Proljetna
prskanja sa svrhom povišenja rezistentnosti
biljaka protiv proljetnih mrazeva
nisu dala željene rezultate. U slučaju primjene
Flordimexa oštetili su nove iglice
i negativno su utjecali na rast. Problematika
proljetnih prskanja nije još zaključena.


Lip täk, J. :Preškolavanje biljaka
smreke (Picea abies Karst) Nisulovom
metodom u zimski mjesecima (str. 239—
255)


U nastojanju da se ograniči sezonost
radova u rasadnicima i stvore uslovi za
zapošljavanje žena kroz cijelu godinu u
proizvodnji sadnog materijala osnovane
su u rasadničkom centru Smizany dvije
serije pokusa školovanja biljaka obične
smreke u zimskim mjesecima u omotima
tzv. Nisulovom metodom. U svakoj seriji
odabrano je 20 rokova školovanja. Preškolavalo
se u manipulacionoj hali ručnim
načinom. Prva serija je tekla od 24.


08. 1976. do 20. 05. 1977. a druga od 12. 08.
1977. do 22. 05. 1978.
Postignuti rezultati su pokazali, da
biljke školovane kroz period vegetacije,
rasp, u zimi prevladavaju određeni šok od
presadnje. Uz pridržavanje ostalih uzgojnozaštitnih
mjera su ipak sposobne, da
ga prevladaju i gubici na prirastu ne prekoračavaju
prema kontroli 20%. Smrtnost
preškolovanih biljaka u raznim rokovima
je razmjerno izravnana i kreće se
od 5—10´%. Na kraju drugog vegetacionog
razdoblja sadnice su homogene i kvalitetne,
postižu visinu 20—25 cm, debljinu korjenovog
vrata 3,0—3,5 mm moguće je njima
pošumiti malo zakorovljene površine.


Ali za školovanje treba upotrebiti samo
homogene i zdrave biljke i to bilo izravno
s gredice, pod pokrovom folijom,
klimatiziranog skladišta ili iz prirodnog
smrekovog podmlatka, ´koje ispunjavaju
zahtjeve norme ČSN 482211. Školuje se u
vlažan obogaćeni tresetni substrat (Her


basyn 7—4 kg po 1 m3) 25 biljaka u omotu
promjera 25 cm.


Pripravljene omote moguće je odložiti
izravno na gredice u rasadniku odnosno
za vrijeme jakih golomrazica određeno
vrijeme (do 30 dana) ostaviti u manipulacionoj
hali, gdje prosječne temperature
ne prelaze 5°C i ne dozvoliti isušivanje
substrata. Nakon odlaganja omota na
gredice u rasadniku treba ih sa strane
zasipati tresetom odnosno pilovinom i
prikriti snijegom (ograničenje uslova za
fiziološku sušu). S biološkog gledišta moguće
je gotove omote uložiti i u klimatiziran
skladište na 110 dana ,ali s obzirom
na njihov veliki obujam ova alternativa
skladištenja može se koristiti u ograničenom
opsegu.


J u r a č k a, J.-H u s a r,J.: Iskustva s
klimatiziranim skladištima kod centralne
proizvodnje sadnica (str. 257—267)


U 1976. godini preuzeto je u pogon klimatizirano
skladište za skladištenje biljaka
centrale šumskih rasadnika kod šumarskog
pogona Poprat. Klimatizirano
skladište ima kapacitet od 4,300.000 biljaka
i sadnica. Za skladištenje u zimskom
razdoblju u godinama od 1976. do 1978.
primjenjivano je više metoda i skladištenja
i to u metalnim paletama, plastičnim
paletama, polietilenskim vrećama i u slobodnom
nas toru u tresetnu stelju.


Dobivena iskustva su pokazala korisnost
klimatizirane hale. Do sada primjenjivane
tehnologije skladištenja su nove
i zahtijevaju dosljedno nove vrste transporta
i nove metode manipulacije na mjestu
upotrebe.


Baka, B.: Neki pogledi na ekonomiku
proizvodnju sadnica (str. 269—290)


Autor konstatira, da dovoljno sadnog
materijala dobre kvalitete uz dobro provođenje
obnove šuma i zaštite šumskih
kultura omogućuje brže uključivanje šumske
površine u proizvodni proces, i sni