DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 80     <-- 80 -->        PDF

nom natapanjem. Nešto slabiji je bio utjecaj
Dl Trapexa. Basamid je smanjio
pojavu korova samo za oko 50%.


Heškova, A. i sur.:Zaštita sadnog
materijala u šumskim rasadnicima (str.
197—209)


Kod koncetrirane velikopogonske produkcije
sadnog materijala u šumskim rasadnicima
svake godine djeluje cijeli kompleks
štetnih abiotskih i biotskih faktora.


Na slobodnim i nepokrivenim gredicama
pojavljuju se više abiotski, oa polietilenom
natkrivenim biotski štetni utjecaji.


Laboratorijske pretrage tla su pokazale
prisutnost patogena koje uzrokuju epifiitozije
i slijedeće gubitke. Ovi gubici
mogu se izbjeći koordiniranjem šumskouzgojnih
zaštitnih mjera samo onda, ako
se primjeni preventivna zaštita, koja se
sastoji iz tri dijela:


1) močenje sjemena,
2) viševrsna ili kombinirana jedinstvena
dezinfekcija substrata i
3) redovno preventivno tretiranje stari


jih biljaka na gredicama.


Za dezinfekciju substrata i tretiranje
biljaka određeni preparati se moraju redovno
mijenjati. Sistematska primljena
istih preparata vodi padu produkcije i
kvalitete biljaka i otpornosti patogena.


Bit dezinfekcije substrata je istovremeno
potiskivanje biljne i životinjske
komponente patogena.


Križan, P.:Primjena sintetičkih regulatora
rasta u zaštiti biljaka ariša običnog
(Larix decidua Mili.) od oštećivanja
ranim i kasnim mrazevima (str. 211—238)


U ovom radu saopćeni su rezultati ispitivanja
zaštite biljaka ariša od oštećivanja
ranim i kasnim mrazevima. Ispitivanja
su izvršena laboratorijskom metodom
neposrednog hlađenja (smrzavanja)
biljaka u hladnjači prskanjem sa sintetskim
preparatima Retacel (ČSSR) i Flo


rdimex (DDR) te primjenom gnojiva Herbasyn
br. 5 (ČSSR).
Rezultati su bili slijedeći:


1.Retacel je primjenjen u 2-% otopini
sa 100 do 150 ml po nr a prskanje je obavljeno
u rujnu i listopadu s pozitivnim
rezultatom na zaštiti kambija od smrzavanja,
posebno u donjem dijelu biljke;


2.Floridimex je primjenjen u otopini
s 0,3 do 0,6% koncentracije također s pozitivnim
rezultatom tj. povećanom otpornosti
kambija na smrzavanje te na ubrzanje
završetka rasta i procesa odrvenjavanja.
Gnojenje biljaka herbasinom br.


5. bilo je bez utjecaja;
3ikombinirano prskanje naizmjenično
s Retacelom i s Flodrimex-om pokazalo
je još bolje rezultate nego s primjenom
jednog sredstva te je jesenje prskanje
pozitivno utjecalo i na otpornost biljaka
od oštećivanja kasnih proljetnih mrazeva.


Ispitivanja utjecaja prskanja u proljeće
još nisu završena, ali se pokazalo da Flordimex
oštećuje mlade iglice i negativno
utječe na rast.


Naizmjenično, kombinirano prskanje
Retacelom i Fordimexom (aplikacioni uvjeti
kao gore) utjecalo je na dinamiku
rezistentnosti na smrzavanje u jesenjem
periodu najintenzivnije. Navedene su slijedeće
promjene:


— kritična temperatura oštećenja povisila
se statički signifikantno;
— prskanje je povisilo stabilnost rezistentnosti
sniženjem osjetljivosti biljaka
na promjene temperature temperiranja
uzoraka;
— jesensko prskanje je pozitivno utjecalo
na proljetnu rezistentnost biljaka
protiv kasnih mrazeva;
— povišenje jesenje rezistentnosti je bilo
u gornjoj polovini biljaka brže nego
u donjoj polovini; prskanje je povisilo
jesenju rezistentnost bez razlike, da
li su biljke gnojene Herbasynom br. 5
ili ne.
Zakašnjenje sjetve sjemena za 27 dana
uzrokovalo je smanjenje jesenske rezis