DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ko u toku školovanja tako i nakon sadnje na terenu, osobito na ekstremnim položajima. Lip tak, J. — Saniga, M.: Uzgajanje biljaka obične smreke (Picea Abies Karst.) na kombiniranom substratu iz treseta i perlita (srt, 107 — 131) Treset čini osnovni materijal za osnivanje šumskih rasadnika. Budući da su zalihe treseta u ČSSR ograničene, traženi su drugi materijali, koji bi mogli treset nadomjestiti ili u najmanju ruku sniziti njegovu potrošnju. Pored hidroponije, koja predstavlja specijalnu tehnologiju, poduzimani su pokusi s korom, piljevinom, duhanskom prašinom, steljom i perlitom. Budući da perlit pokazuje slična fizikalna svojstva kao treset, izabran je kao komponenta tresetnog supstrata sa ciljem da se potrošnja treseta smanji i upotrebivost treseta produži. Za ovu svrhu osnovana je serija pokusa sa supstratom treseta i perlita s različitim primjesom perlita. Dosadanji rezultati su pokazali, da čisti perlit, iako obogaćen s dovoljno hranjiva, kao supstrat ne zadovoljava, jer je njegova propusnost velika i problematično je zadržavanje optimalne važnosti i zaliha hranjiva, što ima za posljedicu nižu produkciju biljaka, manju homogenost i slabiju morfološku građu biljaka. Kao i u prošlim godinama postignuti sU dobri rezultati na čistim tresetnim supstratima. U kombinaciji s tresetom dao je perlit to bolje rezultate, što je bio veći udio treseta. Dodavanje perlita u treset smanjio se doduše maksimalni kapilarni kapacitet, ali je povišena prisutnost zraka, što je omogućilo, da se supstrati treseta i perlita upotrebe više godina. S obzirom na produkciju i njenu kvalitetu, kao i pogonske probleme preporuča se upotrijebiti perlit u kombinaciji s tresetom u odnosu 1:1. U tom slučaju postignuta je tražena produkcija i smrekove biljke su nakon četiri mjeseca ispu njavale kriterije CSN normi 482211 za preškolavanja. Vađenje je bilo znatno lakše nego kod čistih tresetnih substrata. S proizvodnog stajališta mora se računati s većim utroškom vode nego kod tresetnih supstrata i češće zalijevanje kao i s kontrolom zaliha hranjiva. Nužna je i preventivna zaštita biljaka. Steinhuebel, G.: Fiziološka svojstva biljaka i sadnica uzgojenih raznim tehnologijama (str. 133 — 157) Ubrzani rast i razvoj kao i veće dimenzije biljaka i sadnica uzgojenih u polietilenskim rastilištima usko su povezani s morfološkim i strukturalnim (histološkim) promjenama. U promjenjenim strukturama teku ipak fiziološki procesi s različitim intenzitetom i imaju naknadili utjecaj na daljni rast biljke i na promjene u proporcionalnosti njezinih dijelova. U godinama 1973 — 1978. proveden je veći broj testova o fotosintezi, transpiraciji, vodnom potencijalu i njihovom naknadnom djelovanju na rast juvenilnih smreka, borova i ariševa nakon napuštanja rastilišta. U priloženom radu one su svestrano ocjenjene i pokazale se slijedeće karakteristike fiziološke aktivnosti PE — biljaka, upoređeno s materijalom uzgojenim na nepokrivenom prostoru, bilo na mineralnoj zemlji ili djelomice poboljšanom tlu: 1) Ukupna fotosintetička produkcija individua je zbog obilnijeg aparata viša, brzina fotosinteze je pak niža nego kod tradicionalnog materijala; 2) ukupno transpiriranje je zbog veće gornje transpiracione površine veća, ali intenzit je niži zbog rjeđe podjele pUči; 3) vodni potencijal je kod PE materijala znatno viši nego kod tradicionalno uzgojenog materijala; 4) promjenjena struktura i fiziološka aktivnost su atributi povećanih dimenzija, neovisno o tome, čime su uzrokovane. Stoga nalazimo također neka od |