DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Debljina biljaka i sadnica svih vrsta drva se povećavanjem gustoće smanjivala. Masa nadzemnog dijela i korjenovog sistema, izražena težinom suhe tvari, bila je različita prema gustoći uzgajanja. Težina suhe tvari nadzemnog dijela, bočnih izbojaka i korjena biljaka uzgojenih u najrjeđoj gustoći, je višekratno premašivala težinu suhe tvari biljaka iz većih gustoća. Stvaranje bočnih izbojaka biljaka svih vrsta drva je bilo najpovoljnije u najređem rasponu. Na osnovi rezultata pokusa preporučuju se pod polietilenskim pokrovima ove gustoće sjetve: 1) Smreka obična a) 1600 sjemenki/m2 (razmak oko 2,5 X 2,5 cm) klijavosti sjemenki iznad 90%, b) 2500 sjemenki/m2 (razmak 2,0 x 2,0 cm) klijavosti punih sjemenki ispod 90%> i za pretežnu upotrebu biljaka za školovanje; 2) bijeli bor 900 sjemenki po m2 (razmak cea 3,5 X 3,5 cm); 3) ariš sudetski a) 900 sjemenki po m2 (razmak 3,5 x 3,5 cm) klijavosti punih sjemenki iznad 90%, b) 1200 sjemenki po m2 (razmak 3,0 X 3,0 cm) klijavosti punih sjemenki ispod 90%. Steinhuebel, G.: Dužina pokrivanja folijama i razlike u biološkim pojavama biljaka četinjača prema nadmorskoj visini sakupljanja sjemena (str. 90—105) U ovom radu pokušalo se dokazati vrijednost predpostavke, da biljke Uzgojene iz sjemena bijelog bora i evropskog ariša sabranih iz različitih nadmorskih visina reagiraju s različitom osjetljivošću na zadržavanje u polietilenskim rastilištima. Razlike takvog zadržavanja su simu lirane sjetvom sjemena na isti način u jednaki supstrat u po dva sandučića u rokovima 7, 14, 21. i 28. lipnja i 31. srpnja i stavljanjem jednog sandučića u polietilensko rastilište a drugoga na slobodni nezaštićeni položaj izvan rastilišta. Na taj način razlikuju se upoređivanje terminske varijante, kod potpune analogije ostalih uslova rasta, samo dužinom ekspozicije pokrivanja folijom i mogućih mikroklimatskih promjena. Uporedni pokus s visinskim subvarijantama borova s nadmorske visine 410 do 850 m je pokazao, da je materijal iz nižih položaja manje osjetljiv na dužinu pokrivanja. Suprotno tome pokazao je ponik iz sjemena nadmorske visine od 850 m kod pokrivanja do 21. lipnja najveći prirast biomase, dok je materijal iz pokrivanja do 28. lipnja lošije rastao, a kod pokrivanja do 31. srpnja su vrijednosti prirasta pale gotovo na razinu kontrole iz nepokrivenog prostora. U uporednom pokusu s visinskim subvarijantama ariša sa 450, 700 i 900 m nadmorske visine pokazala se negativna reakcija rasta biljaka iz sjemena najvišeg položaja (900 m n.v.) na produžavanje pokrivanja znatno slabije nego kod bora. Zabilježeno je usporavajuće djelovanje rastilišta na veličinu razlika u biološkim manifestacijama visinskih subvarijanata, koje se zapažaju na nepokiivenoj gredici. U slučaju obiju vrsta razvijala se ü rastilištu najbolje ona visinska subvarijanta, koja je ležala najbliže nadmorskoj visini optimalnog razvoja odnosne vrste u naravi. Kod ariša je to očitije, jer na nepokrivenom položaju vrijednosti ove subvarijante očito zaostaju iza vrijednosti materijala iz najnižih položaja — 450 m n.v., tako da su vrijednosti u rastilištu inverzne vrijednostima na gredici. Na kraju autor upozorava da, iako u ovim ispitivanjima nije bilo većih razlika u razvoju biljaka iz sjemena različitih nadmorskih visina, ipak treba u praksi voditi računa i o ovoj okolnosti. Također je nužno pratiti razvoj biljaka ka 507 |