DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Ekološki problemi, problemi obnove i uzgajanja šuma (PARDE, 1975), problemi zaštite šuma. problem evropske oskudice i pomanjkanja hrastove pilanske oblovine (SILVY-LELIGOIS, 1954) postali su oštrice ne samo na nacionalnom nego i na evropskom pa i na svjetskom planu. »Treba i te kako poželjeti izmjenu informacija o tom pitanju između pojedinih naroda« (PARDE, 1975). S tog gledišta moj je članak skromni doprinos u rješavanju spomenute problematike. »U sklopu raznih sadržaja, koji više-manje uopćavaju domaća iskustva i inozemne postavke, ističu se KOZARČEVI napisi temeljeni na posve konkretnim činjenicama. U članku »Nešto o jasenovoj šume« (1895) saznajemo da jesen gubi lijepu bijelu boju drva u dobi oko osam desetljeća; zato ne valja ophodnja od 100—120 godina; ne valja preborni način gospodarenja, jer se tako dobiva malo dobrog tehničkog drva; nepravilna je struktura godova, gušći pa rjeđi, te Se često pojavljuju okružljivost, tamna obojenost i trulež drva. U znatno većem napisu (1897) »Šumogcjstveni i drvotržni aforizmi, crpljeni na temelju prodaja posavskih hrastovih šuma u zadnjem desetljeću 1887—1896«, KOZARAC razmatra razna gospodarska pitanja: utjecaj staništa na omjer smjese vrsta drveća; utjecaj smanjenja šumovitosti na poplavljenost zemljišta; utjecaj svjetskih tržišta na ponudu i potražnju drva; način racionalnog iskorišćavanja kakvoće drva dobivenog iz starih hrastika, tj. izrada deblovine što manje u cijepanu (dužice) a što više u piljenu građu. Godinu dana kasnije KOZARAC je upozorio da se u našim šumama nalazi značajna svojta hrasta koju je opisao u članku »Kasni (pozni) hrast (Quercus pedunculata var. tardissima Simonkai)« ... Na temelju tako oštrih opažanja, taj naš vrlo istaknuti šumarski stručnjak i priznati književnik izveo je vrijedne zaključke koje su naša razvijenija praksa i nauka, tek nakon više od pola stoljeća, potpunije upoznale.« »Početkom dvadesetog stoljeća, opet se razvila dublja rasprava o našim hrasticama. Nepoznati pisac B. M. (1901), u napisu o lugu i lužnjaku, postavlja pitanje i odgovara: zašto u našim lugovima gdjekad ne uspijevaju lužnjakove sastojine, premda su tu nekada rasli hrastovi gorostasi. Slično i drugi nepoznati pisac J. M. iste godine razmatra »Kako nastaju naši suharevi«. U vezi s oba ta napisa M. METLAŠ godine 1902. objavljuje svoja »Dva odgovora«, a R. RUKAVINA iste godine upravlja »Nekoliko riječi« kao osvrt na članak »Kako nastaju naši suharevi«. (Povijest šumarstva Hrvatske 1846— —1976. kroz stranice Šumarskog lista, Zagreb, 1976, str. 82) |