DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Naša šumarska praksa ne primjenjuje metodu izbora i obilježavanje stabala, koja trebaju ostati do kraja ophodnje. Ima zato razloga: to je teški problem ugibanja hrastovih stabala; koji put uginu baš ona najljepša stabla. Međutim pridržavamo se normalnog broja stabala za pojedine starosti (KLEPAC, 1976). Oslanjamo se također i na temeljnicu. U srednjedobnim sastojinama hrasta lužnjaka kritična donja granica temeljnice kreće se oko 20 m2, a odnosi se na dominantna stabla (KLEPAC, 1975). Njega je propisana površinom šume koja se ima godišnje obaviti. Naš je konačni cilj proizvodnja hrastovine najbolje kvalitete. Čišćenjem i prorjeđivanjem dobivamo međuprihode. Iako je naš krajnji cilj proizvesti furnirsku hrastovinu, puna se pažnja posvećuje ekološkim i pedološkim faktorima. Za uspješno uzgajanje hrastovih šuma nužno je da korijenje stabala bude u vlažnom tlu, da je deblo u sjeni, a krošnja na suncu. U nizinskim šumama prorede se obavljaju po starom pravilu, što znači da se svakih deset godina posiječe od 30 do 40 m3 po 1 ha, što odgovara trećini tekućeg prirasta, dok se drugi dio prirasta kumulira na drvnoj masi na panju. U srednjedobnim hrastovim sastojinama tekući godišnji prirast iznosi oko 9 m3/ha, pa se prema tome proredom vadi 3 m:Vha a ostavlja 6 m3/ha godišnje. Kako drvna masa srednjodobnih sastojina iznosi oko 300 do 400 rn^/ha, to se godišnje koristi l°/o drvne mase na panju kao etat međuprihoda (1/3 prirasta). Praktički to odgovora staroj formuli MELARD-a (1924) u Francuskoj. Prirasno-prihodne tablice za hrast, koje je sastavio WIMMENAUER (1900) u Njemačkoj, daju gotovo iste podatke. U najovije vrijeme pojavila se želja za vrlo jakim proredama ali mi nismo suglasni s takvim nastojanjima. RAST I PRIRAST HRASTA Poznato je, da je hrast vrsta drveća dugog vijeka. Utvrdili smo da je debljinski prirast hrasta lužnjaka vrlo postojan pa se bitno ne smanjuje čak ni u starosti stabala od 300 godina. Naša istraživanja potvrdila su hrvatsku narodnu izreku »hrast 100 godina raste, 100 godina živi, a 100 godina umire«. Hrastove šume su dakle sposobne za uzgoj u dugim ophodnjama uostalom kao i u francuskim državnim šumama. Ako se hrastove sastojine uzgajaju razumno, mogu se postići uski i ravnomjerni godovi, dugo deblo bez čvorova i grana, dakle drvo izvanredne kvalitete za pilansku i furnirsku obradu. Tehnološke osobine slavonskog hrasta lužnjaka dobro su proučene (HORVAT, 1942). Mi se držimo tog principa i pazimo da godovi ne budu širi od tri milimetra. Rast srednjeg prsnog promjera stabla hrasta lužnjaka tijekom života slijedio je krivulju oblika slova »S«: starost (godina): 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 100, 110, 120, 130, 140, 150, 160 srednji prsni promjer (cm): 10, 15, 20, 25, 31, 36, 41, 45, 49, 53, 56, 59, 61, 63 (ove vrijednosti približno odgovaraju za cijelu Slavoniju, KLEPAC, 1976). Na osnovu eksperimentalnih istraživanja utvrdili smo, da tekući prirast hrasta lužnjaka može dostići iznos od 12 ms /ha/god. Maksimum poprečnog dobnog 494 |