DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Naša šumarska praksa ne primjenjuje metodu izbora i obilježavanje stabala,
koja trebaju ostati do kraja ophodnje. Ima zato razloga: to je teški problem
ugibanja hrastovih stabala; koji put uginu baš ona najljepša stabla. Međutim
pridržavamo se normalnog broja stabala za pojedine starosti (KLEPAC, 1976).
Oslanjamo se također i na temeljnicu.


U srednjedobnim sastojinama hrasta lužnjaka kritična donja granica temeljnice
kreće se oko 20 m2, a odnosi se na dominantna stabla (KLEPAC, 1975).


Njega je propisana površinom šume koja se ima godišnje obaviti. Naš je konačni
cilj proizvodnja hrastovine najbolje kvalitete. Čišćenjem i prorjeđivanjem
dobivamo međuprihode. Iako je naš krajnji cilj proizvesti furnirsku hrastovinu,
puna se pažnja posvećuje ekološkim i pedološkim faktorima.


Za uspješno uzgajanje hrastovih šuma nužno je da korijenje stabala bude
u vlažnom tlu, da je deblo u sjeni, a krošnja na suncu.


U nizinskim šumama prorede se obavljaju po starom pravilu, što znači da
se svakih deset godina posiječe od 30 do 40 m3 po 1 ha, što odgovara trećini tekućeg
prirasta, dok se drugi dio prirasta kumulira na drvnoj masi na panju.
U srednjedobnim hrastovim sastojinama tekući godišnji prirast iznosi oko 9 m3/ha,
pa se prema tome proredom vadi 3 m:Vha a ostavlja 6 m3/ha godišnje. Kako
drvna masa srednjodobnih sastojina iznosi oko 300 do 400 rn^/ha, to se godišnje
koristi l°/o drvne mase na panju kao etat međuprihoda (1/3 prirasta). Praktički
to odgovora staroj formuli MELARD-a (1924) u Francuskoj. Prirasno-prihodne
tablice za hrast, koje je sastavio WIMMENAUER (1900) u Njemačkoj, daju gotovo
iste podatke. U najovije vrijeme pojavila se želja za vrlo jakim proredama
ali mi nismo suglasni s takvim nastojanjima.


RAST I PRIRAST HRASTA


Poznato je, da je hrast vrsta drveća dugog vijeka. Utvrdili smo da je debljinski
prirast hrasta lužnjaka vrlo postojan pa se bitno ne smanjuje čak ni u
starosti stabala od 300 godina. Naša istraživanja potvrdila su hrvatsku narodnu
izreku »hrast 100 godina raste, 100 godina živi, a 100 godina umire«. Hrastove šume
su dakle sposobne za uzgoj u dugim ophodnjama uostalom kao i u francuskim
državnim šumama. Ako se hrastove sastojine uzgajaju razumno, mogu se postići
uski i ravnomjerni godovi, dugo deblo bez čvorova i grana, dakle drvo izvanredne
kvalitete za pilansku i furnirsku obradu. Tehnološke osobine slavonskog hrasta
lužnjaka dobro su proučene (HORVAT, 1942).


Mi se držimo tog principa i pazimo da godovi ne budu širi od tri milimetra.
Rast srednjeg prsnog promjera stabla hrasta lužnjaka tijekom života slijedio je
krivulju oblika slova »S«:


starost (godina): 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 100, 110, 120, 130, 140, 150, 160
srednji prsni promjer (cm): 10, 15, 20, 25, 31, 36, 41, 45, 49, 53, 56, 59, 61, 63


(ove vrijednosti približno odgovaraju za cijelu Slavoniju, KLEPAC, 1976).


Na osnovu eksperimentalnih istraživanja utvrdili smo, da tekući prirast hrasta
lužnjaka može dostići iznos od 12 ms /ha/god. Maksimum poprečnog dobnog


494