DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Danas u Slavoniji pretežu srednjedobne i mlade sastojine, dok je starih preko 120 godina, prilično malo. To je sadašnja stvarnost šuma u Slavoniji, koja, međutim, nije posebno teška, jer su srednjedobne sastojine općenito uzevši vrlo lijepe i dobro uređene. Mnoštvo šumarskih inženjera zaposleno je u 12 samoupravnih šumarskih organizacija.2 Bave se uzgojem, uređenjem, zaštitom i iskorišćivanjem (sječom, izradom sortimenata, prijevozom, transportom i prodajom posječenog i izrađenog drva). Od radnih organizacija najznačajnija su Šumska gospodarstva u Vinkovcima i u Slavonskom Brodu, jer one posjeduju najvrednije šume hrasta lužnjaka. Ova gospodarstva gospodare s oko 85.000 ha hrastovih šuma s ukupnom drvnom masom na panju oko 15 milijuna m3. UZGOJ HRASTOVIH SUMA Uzgajanje šuma u Slavoniji bitno se promijenilo u odnosu na prošlost. Dok je svojednobno glavna briga u uzgajanju bila usmjerena na osiguranje pomlađivanje oplodnim sječama uz tek tu i tamo sadnju sjemena, ili, još rjeđe, sadnjom biljaka, danas je glavna značajka uzgajanja — uz sadnju — čišćenje mladih sastojina, a zatim njihovo prorjeđivanje. Unazad dvadesetak godina u šumama je zabranjena paša domaćih životinja (krava i svinja); stoga tlo u starijim sastojinama nije prekriveno samo travnim pokrovom nego je obraslo i podstojnim grmljem. Zato je potrebno prije pripravnog sijeka pripremiti tlo. Kako je često urod sjemena rijedak i slab, nužna je i umjetna sjetva ili sadnja biljaka. Mi smo pristaše prirodnog pomlađivanja, ali ono uvijek ne uspije u određenom roku. Općenito uzevši danas se primjenjuje oplodna sječa u tri sijeka: pripravni, naplodni i konačni, sve u roku od 10 do 20 godina. Danas smo prisiljeni, češće nego prije, popunjavati prirodna pomlađivanje a to popunjavanje se obavlja na različite načine. Štoviše, nedavno se pokušavalo primijeniti francuski načine koji nam je preporučio J. Parde (pošuml javan je u prugama ili u kvadratima). Što se tiče njege, ona se sastoji u oslobađanju pomladka, čišćenju mladika i projeđivanje sastojina. Nakon uspješnog prirodnog pomlađivanja, u mladićima i letvenjacima se nalazi osim hrasta više drugih vrsta drveća kao što su grab, jasen, vrba, joha, topola i dr. a njihov sastav ovisi prvenstveno o mikro reljefu terena. Oslobađanje podmlatka obavlja se redovito svake druge godine, čišćenje svake pete, a prorede svake pete odnosno desete godine. Dob sječe ovisi o pojedinim vrstama: za topole i vrbe to je od 40 do 60 godina, za jasen 80, a za hrast lužnjak 140 do 160 godina. Prema tome, tijekom prorjeđivanja vade se različite vrste drveća da bi u starosti od oko 140 godina dobili zrelu hrastovu sastojinu. Zadovoljni smo, ako tada imamo po 1 ha oko 130 lijepih dominantnih hrastovih stabala. 2) Sirač, Daruvar, Lipik, Pakrac, Vinkovci, Osijek, Bilje, Našice, Slavonski Brod, Podravska Slatina, Slavonska Požega i Nova Gradiška. |