DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 62 <-- 62 --> PDF |
U Slavoniji danas ima prirodnih i umjetno podignutih šuma. Prirodne šume su nastale oplodnim sječama, kako je već navedeno, a umjetno podignute šume su kulture i plantaže. Prirodne šume općenito dijelimo u nekoliko grupa: — šuma hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris Horvat) u slavonskoj ravnici na vlažnim tlima; — šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom (Carpineto betuli — Quercetum roboris Rauš) u ravnici, ali na manje ili više suhom tlu; — šuma poljskog (lučkog) jasena (Leucoio — Fraxinetum angustifoliae Glavač) u ravnici na vrlo vlažnim tlima; — šuma hrasta kitnjaka s bukvom Fagetum croaticum montanum subass. Quercetum petraeae Rauš) na bregovitom području; — šuma bukve (Fagetum croaticum panonicum Horvat) na višim brežuljcima i u planini. Šuma hrasta lužnjaka sa žutilovkom najrasprostranjenija je i najznačajnija za hrast lužnjak. Umjesto podignute šume su uglavnom kulture i plantaže uzgojene u Podravini na pjeskovitim tlima. Ukupna površina svih šuma u Slavoniji (u najširem smislu) iznosi oko 370.000 ha s drvnom masom na panju oko 69 milijuna m3, a to je gotovo trećina drvne mase svih šuma u Hrvatskoj. Prema vrstama drveća na hrast otpada 46%, na bukvu 19%, na grab 10°/o, na jasen 10% a ostatak na javor, topolu, brijest, vrbu, johu i druge vrste. Vidi se da i danas u slavonskim šumama dominira hrast, usprkos dosta jakih promjena tijekom godina. Prema postojećim gospodarskim osnovama u slavonskim šumama nalazi se oko 31 milijun ms hrastovine od čega 22,5 mil. drvne mase lužnjaka, a 8,7 mil. drvne mase kitnjaka. Sastav po dobnim razredima prikazan je u tabelarnom pregledu br. 1. Tablica 1. Strukturia dobnih razreda svih šuma u Slavoniji Dobni razred Površina u ha % (po godinama) 1— 20 53 597,59 14,5 % 21— 40 63 114,06 17,1 % 41— 60 82 398,02 22,3% 61— 80 78 976,74 21,4% 81 —100 56 518,83 15,3 % 101 —120 25 466,66 6,9 % preko 120 9 090,63 2,5 % Svega 369,162,51 100 % Podaci u ovom tabelarnom pregledu pokazuju da su u vremenu od 1900. do 1940. godine izvršene sječe na površini od 161.374 ha a u vremenu od 1940. do 1980. na površini od 116.711 ha. 492 |