DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 45 <-- 45 --> PDF |
koje se uglavnom mogu svrstati u dvije velike skupine: ekološku i socijalnu. Zato danas ne govorimo samo o ograničavanju sječe kao pred 50 godina, nego u određenim slučajevima, u kojima dolaze do izražaja ekološki i socijalni momenti, računamo usmjereni etat. Što je to usmjereni etat? Najbolje ćemo to objasniti u uređivanju šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera. Za šume tog Parka, šumarski institut u Zagrebu pod rukovodstvom dr D, CESTARA, koristeći i sugestije Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu, izradio je gospodarsku osnovu. Izmjerena je konkretna drvna zaliha, izračunata je normalna drvna zaliha i izmjeren je prirast. Na temelju tih veličina utvrđen je etat, takozvani gospodarski etat, koji bi došao u obzir kad bi te šume imale samo ekonomsku funkciju. Ali kako je ekološka i socijalna funkcija šuma u Nacionalnom parku došla do punog izražaja zbog očuvanja Plitvičkih jezera i njihovih fenomena (npr. stvaranje žive sedre i si.), gospodarski etat ne smije se u cijelosti realizirati, tj. ne smije se sjeći onoliko koliko bi se sjeklo da te šume imaju isključivo gospodarski karakter, nego se sječe manje, tj. u granicama takozvanog usmjerenog etata. Taj usmjereni etat manji je od gospodarskog etata, a u pojedinim šumskim predjelima, tj. u rezervatima, on je jednak ništici jer su ondje zabranjene bilo kakve sječne intervencije. Na taj će način šumarstvo kao privredna grana biti financijski prikraćeno. No ostale privredne grane, a posebno turizam, koristiti će blagodati šume. Zato bi ugostiteljstvo trebalo refundirati šumarstvu razliku između gospodarskog i usmjerenog etata. Eto, tim putem išao je razvoj šumarstva na Visokom Kršu u SR Hrvatskoj. Od šablonskog doznačivanja svih stabala, debljih od 50 cm prsnog promjera prešlo se na sistematske konsignacije stabala, uvažavajući strukturu i zdravstveno stanje šuma a, eto, u novije vrijeme, ide se za tim da se u šumi uspostavi ravnoteža, ili takozvano optimalno (normalno) stanje koje bi omogućilo najpovoljnije prihode i trajnu regeneraciju šume i, konačno, u najnovije vrijeme vodi se računa o ekološkoj i socijalnoj funkciji šume. To je, u najkraćim crtama, evolucija našeg uređivanja jelovih, smrekovih i bukovih šuma na području naše Republike, puštajući po strani uređivanje šuma u Gorskom Kotaru, u nekadašnjim zemljišnim zajednicama gdje je ono davno preskočilo pojedine faze ovog razvoja te se razvijalo mnogo intenzivnije nego u drugim regijama. IZVORI Šurić, S.: Preborne sječe u neuređenim prebornim šumama i šumama tipa prašume, Šumarski list 1933. Klepac, D.: Uređivanje šuma, Zagreb 1965. Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospoda renja gospodarskih jedinica i programa za gospodarenje šumama, Narodne novine br. 19, Zagreb 1981. Šumarski list, Zagreb, 1937, br. 10—11. Šumarski list, Zagreb, br. 1 — 3. Program za gospodarenje šumama Nacionalnog parka Plitvice, Zagreb 1982. |