DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 42 <-- 42 --> PDF |
sječe ne smije pasti ispod minimuma. Radi boljeg uvida crtaju se krivuljedrvnih masa prije i poslije sječe, a njihova razlika definira etat kako ukupni tako i po debljinskim razredima. Struktura drvne mase prije i poslije sječe je binomska. Evo što Šurić kaže: »Shemu doznake stabala ovakva je: 1) stabla bez prirasta: suha, polusuha, jako potištena, prestara, koja (kod jele) ne rastu više u visinu već pri vrhu šire krošnje (rodina gnijezda); 2) stabla sa negativnim prirastom: jako ozlijeđena i natrula; 3) stabla s kvalitativno lošim prirastom: grbava, nepravilno razvijena, rakavo raš- Ijasta; 4) stabla s abnormalno razvijenom krošnjom: ekscentrično prejakom i poput biča razvijenom; 5) zdrava stabla, ali koja imaju slabo razvitu krošnju pa slabo prirašćuju. Već sam naglasio da za određivanje etatne mase nema u teoriji, još sigurnih oslonaca, a i iskustvo je kod nas slabo, jer su se uredne preborne sječe počele kod nas voditi tek od god. 1926. dalje. Zato se veliku važnost polaže na provođenje sječe, bilježe se svi podaci koji mogu biti korisni za buduće gospodarenje, tako da je svaka sječina zapravo jedna pokusna ploha. Kad se gospodarenje ne bi vodilo na tako velikoj površini, najbolje bi bilo da Umjesto toga -polaže se nekoliko primjernih pruga neposredno poslije doznake. One su 20 m široke, međusobno paralelne i u stalnom razmaku (200—400 koraka) tako da zapremaju 5—10°/« površine, već prema veličini sječine. Na tim prugama isklupiraju se i posebno zabilježe stabla koja ostaju, kao i ona koja se sijeku. Stabla se grupiraju u ove debljinske razrede: I. Slabi materijal 10—34 cm prsnog promjera II. Srednje jaki materijal 35—54 cm „ „ III. Jaki materijal 55—80 cm „ „ IV. Prezreli materijal 81— cm Na taj način dobivamo: 1) drvnu zalihu i strukturu masa prije sječe; 2) drvnu zalihu i strukturu masa poslije sječe; 3) drvnu zalihu i strukturu mase etata; 4) intenzitet sječe. Ovo su važni podaci jer ćemo kod naredne sječe, nakon recimo 10 godina znati kako se sastojina razvila a u grubim crtama znat ćemo i njezin prirast i razvoj strukture mase. Dosadanje sječine pokazale su da struktura mase prije sječe, u grafičkom pogledu, ima oblik binomske krivulje. Struktura mase poslije sječe također je binomska krivulja, samo što je njena kulminacija niža i drugi je dio manje strm. Ovakvo grafičko prikazivanje ukazuje nam da je doznaka dobro provedena, jer nije poremećena struktura sastojina budući da i poslije sječe pokazuje pravilnu krivulju. Po postulatu, da u prirodi nema skoka, da sve teče postojano, tako i mora biti, dok bi prema starom načinu (sječa svih stabala iznad izvjesnog prsnog promjera) pokazivala nenaravnu, oštro odsječenu krivulju. 472 |