DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1982 str. 14 <-- 14 --> PDF |
pojedinim godinama, ali projeeno 9000 ha požarom uništene površine uglavnom se nalaze u priobalnom području i otocima, gdje ima najmanje šuma i gdje one predstavljaju u ekološkom, rekreacionom i turističkom pogledu daleko veću vrijednost no požarnom uništena drvna masa. Ono što je u toj situaciji upravo tragično jest činjenica da godišnje izgori u području Krša veća površina nego što se pošumi. Unatoč toga u nas nije dosada riješeno pitanje preventive, a u represivnim mjerama daleko smo od onoga što se u svrhu gašenja šumskih požara čini u drugim zemljama Zapada, u SAD ili SSSR-u. Suzbijanje odnosno preventive šumskih požara je pitanje organizacije prije svega šumarske službe na Kršu, a ono sada nije riješeno na zadovoljavajući način. Teško je reći da bi se nabavkom dvaju aviona za gašenje šumskih požara ovaj problem mogao riješiti, a da se u isto vrijeme ne izvrši modernizacija naše protupožarne službe od obavještavanja, osnivanja protupožarnih stanica, izobrazbe kadrova, šumsko uzgojnih i uređajnih mjera, do nabave terestričkih aparata i potrebnih kemikalija za gašenje. Od velike je važnosti i upoznavanje širokog kruga ljudi, naročito onih koji rade u šumama o nastanku i uzrocima požara, njegovim posljedicama kao i njihovim dužnostima u provođenju preventivnih i represivnih mjera. Za uspješno rješenje navedenih problema potrebno je angažirati šire zajednice i društveni dogovor zainteresiranih: šumarstva, turizma, vatrogasnih društava, organa unutrašnjih poslova, općina i dr. Od drugih elementarnih nepogoda (suše, studeni, vjetra) ne možemo efikasno zaštititi šume. Jedine mjere sastoje se u uzgoju sastojina i vrsta drveća otpornih na ove nepogode. Uska suradnja šumarskih stručnjaka koji rade na uređivanju, uzgoju i zaštiti je neophodna. O ovoj suradnji ovisi da li ćemo imati zdrave i otporne sastojine. U protivnom slučaju sama zaštita šuma bit će nemoćna. No unatoč svih mjera štete od elementarnih nepogoda neće se uvijek moći izbjeći. Prije dvije godine imali smo priliku čuti za ogromne štete u šumama Like koje su nastale uslijed snijega i leda koji je u debelim slojevima obavio grane i debla i lomio ih kao da su šibice. Tako je u Lici stradalo nekoliko stotina tisuća stabala. Njihovom sječom nastaje problem regeneracije opustošenih terena. U Zagrebačkoj gori u isto vrijeme prema površnoj procjeni nastale su velike štete uslijed vjetroizvala. Računa se tako da nastala šteta iznosi 20 — 30.000 m3 izvala i lomova. Poremetnja stabilnosti šumskih ekosistema u nizinskim šumama Na području Slavonije uspijevaju naše najvrednije nizinske šume. Ovisno o mikroreljefu pridolaze tu kao dominantne vrste: hrast, brijest i jasen. Na tom području formirano je više prirodnih šumskih zajednica (ekosustava), što govori o kompleksnosti ekoloških faktora koji su stoljećima djelovali na njihovo formiranje. U tim uvjetima uz ograničena odstupanja bili su to stabilni heterogeni ekosustavi. No oko 1910. godine došlo je do pojave sušenja hrasta, koje se sad većim ili manjim intenzitetom nastavilo do danas. U međuvremenu zabilježena je u nas i pojava sušenja brijesta. Iako je ta pojava zabilježena u Evropi davno prije, ona je neko vrijeme prestala da bi oko 1919. dobila u Holandiji epidemijski karakter. Otada se naglo raširila u cijeloj Evropi, a u nas je zapažena 1927. godine. Brijest je |