DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 73 <-- 73 --> PDF |
kada obilazimo rasadnike na nekoj stručnoj ekskurziji. Međutim u posebnom dijelu, u dijelu o proizvodnji sadnica pojedinih vrsta, može se za mnoštvo vrsta koje se redovno ne nalaze u rasadnicima naći upute za proizvodnju sadnica bilo iz sjemena bilo vegetativnim načinom. Upute, bilo za vlastitu proizvodnju bilo, da je od nas zatražen savjet.i Pri tom valja naglasiti, da je prvo izdanje rađeno, kako je tada naveo sam autor, na osnovu vlastitih iskustava a u ovom izdanju sakupljeno je iskustvo stručnjaka iz Amerike (USA) i Kanade te sjeveroevropskih država,2 Literature na francuskom jeziku, pa prema tome ni iskustva iz Francuske pa ni drugih od Njemačke južnijih zemalja, nema iako je knjiga prevedena na francuski te su u knjigu unesene, kako piše Krüssman u Predgovoru četvrtom izdanju, i one vrste, koje se u Njemačkoj rjeđe uzgajaju. Opseg uputa za proizvodnju sadnica za različite vrste je različit. Tako za bukvu zauzima 3, za hrastove 4 a za Rhododendron sp. čak 14 stranica. Dakako, da u slučaju korišćenja uputa treba voditi računa, da su one pisane za klimatske prilike Njemačke, pa se neke »norme« u našim uvjetima mogu i ublažiti, Tako npr. na području Carpinetuma orientalis croaticum H-ć sjeme Paliurusa aculeatusa zbog zaštite ponika od hladnoće sigurno ne treba sijati u klijalište ili »pod staklo«, kako piše autor, itd. Međutim, preporuku G. Riehl-a, da kod zeljastih reznica ne treba kratiti lišće (str. 148), kako to »preporučuju učitelji« (da se smanji transpiracija) možemo prihvatiti. Riehl to dokazuje činjenicom, da se kraćenjem lišće smanjuju i hranjive tvari, koje su a azi u 1) Knjiga se n´ knjižnici Saveza ITSUI Hrvatske. 2) Među navedenim autorima nalazi se i D. Simović (Simovitch) kao suautor rada o »biokemijske promjene u kori i iglicama Pinus resinosa u toku godine u vezi s prilagođivanjem na mraz« objavljenom u Can. J. Botany, 1970. potrebne reznici dok se ne razvije korjen, a lo je štetnije nego povećana transpiracije neprikraćenog lista. To su uostalom dokazali pokusi u kojima su reznice sa cijelim lišćem ubrzo rastom premašile one s jDrikraćenim listovima. »Uz to otpada jedna faza rada što je značajno kod sadnje većeg broja zeljastih reznica«. Završavam s dijelom teksta o Picea omorica Panč., koja je »u rasadniku jedna od važnijih vrsta, dobro sjeme na otvorenom klije s 90% a u klijalištu čak s 99Vc« ali »u Jugoslaviji ubrano sjeme vrlo je skupo«! O. Piškorić REVUE FOREFTIERE FRANbr. 1/1982. uz ostalo sadrži i ova dva članka: »Učenici Škole za vode i šume (l´Ecole des Eaux et Forets) od 1825. do do 1964« (G. BUTTOD) i »Rusi šumski mravi i njihova uloga u ekosistemu šume « (C. TOROSSIAN i P. HUMBERT). Prvo navedeni članak je »prilog sociološkoj povijesti šumarske administracije u Francuskoj« te prikazuje relativne odnose, razlučene u 6 razdoblja (1825—1947, 1848—1869, itd.), prema mjestu rođenja i mjestu stanovanja te po socijalnom porijeklu. Prema toj analizi od 36 do 48% (ovaj potonji vrijedi za razdoblje 1944— —1964) rođenih je u velikim gradovima (i u Parizu — čak i do 16%) a ostali na selu (između 26 i 32%) ili u manjim gradovima (između 24 i 32%). Zanimljivo je da iz nekih područja, kao npr. iz Normandije, kroz svih 140 godina nije bio ni jedan učenik — student. U drugom članku C. Torossian konstatira prvo, da je riđi šumski mrav indikator biološke degradacije šume i drugo, da ima neposrednu ulogu u zaštiti šuma od nekih štetnika, Koautor P. Humbert piše o naseljavanju ovog mrava u cilju zaštite šuma te o zaštiti ovog mrava u šumi. O. P. 427 |