DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 72 <-- 72 --> PDF |
venstvo pripada Nizozemskoj, jer 1 ha rasadnika dolazi na 5 km2 (u Njemačkoj na 14 km2). Za Jugoslaviju dani su podaci prema Statističkom godišnjaku 1961. tj. za 1960. godinu, dakle sa zakašnjenjem od 20 godina. Tada je bilo postojalo 1385 rasadnika ukupne površine 2083 ha s proizvodnjom oko 181 milijun sadnica od čega 2 milijuna ukrasnog drveća i jedan milijun voćnih sadnica. Registrirano je 11,7 ha staklenika za cvijeće i površina od 5,2 ha na kojem se također uzgajalo »rezano« cvijeće. 2.2. U dijelu o »uređenju rasadnika« obrađuje se izbor staništa za rasadnik (8 str.), potrebne zgrade (za manipulaciju i pakovanje sadnica, hladnjače — 11 str.}, proizvodni uređaji tj. staklenici, klijališta otvorena i pod folijama te sjenilišta (15 str.) i strojevi i oruđa (40 str.). Vidimo, da je mehanizacija Obrađena relativno opširno: »Radne snage je malo i skupa je te je racionalizacija rada nužna« konstatirano je u Predgovoru IV izdanju ove knjige. 2.3 Treći dio obrađuje tehniku proizvodnje sadnica od sjetve, vegetativnog (autovegetativnog) razmnožavanja, razmnožavanja cjepljenjem (xenovegetativnog, oplemenjivanja) do njege i zaštite (135 str.). Posebno je obrađena proizvodnja u loncima i kontenjerima (13 str. te vađenje, sortiranje i spremanje sadnica u hladnjače (7 str.). 2.4 Dio o »prodaji proizvedenih sadnica « podiljenjen je na »pripremne radnje« i na »provedbu prodaje«. U pripremne radnje spada informiranje o tržištu, evidencija za prodaju sposobnih sadnica (vođenje kartoteke i dr.), ponuda — reklamiranje te označavanje podataka o sadnicama kao način proizvodnje (iz sjemena, vegetativno), starost, dimenzije i dr. Za svaku karakteristiku postoje i kratice i to one koje se još koriste u praksi te one propisane EDV-om i DIN-om 18 916 kao i međunarodne (u koliko postoje). Razlika između prvih i drugih je u tome, što su po DIN-u sve kratice pisane velikim slovima kao npr. za grm STR (Strauch) dok je uporabna »Str« ili presadnica V mjesto »v« itd. Međunarodne kratice dane su samo za starost sadnica a one su identične s DIN-ovim. Te oznake u upotrebi su i kod nas kao npr. za jednogodišnju 1/0, za dvogodišnju presađenu 1/1. Za jednogodišnje sadnice koje su bile pikirane kao ponik oznaka je 1x0 a za proizvedenu iz zeljaste reznice 0(1)0, iz korjena -1(0, a cjepike s X(1)0 (jednogodišnja, dok je za dvogodišnju presađenu X(l)l, itd. (35 str.). U »provedbi prodaje« uz prikaz načina pakovanja, opisa i nacrta zgrade za sortiranje i pakovanje prikazana je i potrebna dokumentacije. Radna dokumentacija sastoji se od narudžbe, naloga za izdavanje sadnica, naloga za odpremu, popratnice, obavijesti o izvršenju narudžbe, računa i etiketiranja sadnica. U tim poslovima danas se koriste i computer-i (13 str.) 2.5 Tehnika proizvodnje pojedinih vrsta obrađena je na 298 stranica od čega iistače šumskog i ukrasnog drveća i grmlja na 219 stranica, četinjače na 44 stranice a voćke na 35. Za mnoge vrste dan je i kaledar za pojedine načine razmnažanja tj. mjeseci za sjetvu, za sadnju reznica ili ukapanje povaljenice, za cjepljenje, sadnju dijelova korijena uz oznaku da li na otvorenom ili pod zaštitom (pod staklom) te koji je način povoljniji (važniji). Tako npr. najpovoljniji mjeseci za sjetvu (sadnju) sjemena lijeske su listopad i studeni a manje povoljan je ožujak, polaganje povaljenica od studenog do siječnja, u lipnju, cjepljenje u veljači pod staklo a u ožujku na otvorenom ali manje uspješni način. 3. Krussmann-ovi »Rasadnici« vrijedni su pažnje svakog onog, koji se bavi proizvodnjom sadnica, a posebno onih za parkove i si. nasade. To ne znači, da sadrži sve novo ali se može čitati sa zanimanjem koje je gotovo jednako onom, |