DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 71 <-- 71 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Gerd Krüssmann et al.: DIE BÄUMSCHULE Fünfte, überarbeitete Auflage, Verlag PAUL PAREY, Berlin und Hamburg, 1981. 1. Prema Šamšalovićevom Njemačko- hrvatskom rječniku hrvatski naslov ove Krüssmannove knjige bio bi »šumski (voćni) rasadnik«. Međutim u ovom slučaju bolje odgovara naslov »Proizvodnja sadnice šumskog i ukrasnog drveća i voćaka «, jer je to sadržaj ove knjige. Prvo izdanje, kojeg je nabavila tadanja Srednja šumarska škola za krš u Splitu, izašlo je 1949. godine. To je bila opsegom i opremom skromna knjiga, ali za praksu i za nas vrijednim sadržajem. To je bio dio, u kojem je autor obradio proizvodnju biljaka, posebno načine i vrijeme sjetve ili vegetativnog razmnožavanjanje ne samo za glavne šumske vrste nego i onih manje značajnih te grmolikih vrsta. Sve napisano bilo je, kako je autor naglasio, rezultat vlastitog iskustva. Ovo peto izdanje bitno se razlikuje od prvog izdanja. U prvom redu pored G. Krüssmann-a još su dva autora, Georg Wennemuth i Heinz Edgar Thon, »dva mlada, ali iskusna i prokušana specijalista u svom području«, kako u Predgovoru četvrtom izdanju piše G. Krüssmann. Peto izdanje je knjiga od 656 stranica s 376 slika i crteža i mnoštvo tablica, tiskan na finom, bezdrvnom, papiru. Osnovna podjela knjige je na Opći dio i Posebni (specijalni) dio. U Općem dijelu obrađeno je: — Razvoj šumskih rasadnika (autor G. Krüssman i H. E. Thon), — Uređenje rasadnika te strojevi i oruđa (autor G. Wenemuth), — Tehnika — razmnožanje i uzgoj biljaka (autor G. Wennemuth) i — Prodaja proizvedenih sadnica (autor H. E. Thon). U Posebnom dijelu obrađeno je: — Raznožavanje listača (autor G. Krüssmann), — Razmnožavanje četinjača (autor G. Krüssmann) i — Razmnožavanje voćaka (autor G. Wennemuth). Na kraju dodan je popis autora koji se spominju u knjizi (preko 700 stotina) te predmetno kazalo (4 i pol stranice). Predmetno kazalo ne sadrži popis vrsta, jer je proizvodnja pojedinih vrsta obrađena abecednim redom po latinskim nazivima vrsta. Literatura je navedena uz pojedina poglavlja, ali i uz pojedine vrste i si. Ukupno uzevši u knjizi se nalazi opširna bibliografija za pojedina područja ne samo na njemačkom nego i na drugim jezicima. 2.1 Poglavlje »Razvoj dendrof 1 o r n i h rasadnika« sadrži podatke o rasadnicama u Evropi sa stanovitim povijesnim podacima. Tako, na primjer, saznajemo, da rasadnik u nizozemskom mjestu Boskoop datira iz 1630. godine tada površine 2,7 ha, ili da je rasadnik Spöth u Rixdorf-u kod Berlina krajem prošlog stoljeća zauzimao površinu od 160 ha i zapošljavao 350 radnika proizvodeći sadnice voćaka, šumskog i ukrasnog drveća, ili da su pojedina rasadnička poduzeća slala stručnjake u Sjevernu Ameriku, na Kavkaz i u Japan da potraže nepoznate vrste, koje bi se mogle uzgajati i u Evropi, itd. Najviše rasadničkih površina, ne računajući SSSR, ima Savezna Republika Njemačka — oko 17 600 ha s 4574 rasadnika (stanje 1978. god.), ali relativno pr |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 72 <-- 72 --> PDF |
venstvo pripada Nizozemskoj, jer 1 ha rasadnika dolazi na 5 km2 (u Njemačkoj na 14 km2). Za Jugoslaviju dani su podaci prema Statističkom godišnjaku 1961. tj. za 1960. godinu, dakle sa zakašnjenjem od 20 godina. Tada je bilo postojalo 1385 rasadnika ukupne površine 2083 ha s proizvodnjom oko 181 milijun sadnica od čega 2 milijuna ukrasnog drveća i jedan milijun voćnih sadnica. Registrirano je 11,7 ha staklenika za cvijeće i površina od 5,2 ha na kojem se također uzgajalo »rezano« cvijeće. 2.2. U dijelu o »uređenju rasadnika« obrađuje se izbor staništa za rasadnik (8 str.), potrebne zgrade (za manipulaciju i pakovanje sadnica, hladnjače — 11 str.}, proizvodni uređaji tj. staklenici, klijališta otvorena i pod folijama te sjenilišta (15 str.) i strojevi i oruđa (40 str.). Vidimo, da je mehanizacija Obrađena relativno opširno: »Radne snage je malo i skupa je te je racionalizacija rada nužna« konstatirano je u Predgovoru IV izdanju ove knjige. 2.3 Treći dio obrađuje tehniku proizvodnje sadnica od sjetve, vegetativnog (autovegetativnog) razmnožavanja, razmnožavanja cjepljenjem (xenovegetativnog, oplemenjivanja) do njege i zaštite (135 str.). Posebno je obrađena proizvodnja u loncima i kontenjerima (13 str. te vađenje, sortiranje i spremanje sadnica u hladnjače (7 str.). 2.4 Dio o »prodaji proizvedenih sadnica « podiljenjen je na »pripremne radnje« i na »provedbu prodaje«. U pripremne radnje spada informiranje o tržištu, evidencija za prodaju sposobnih sadnica (vođenje kartoteke i dr.), ponuda — reklamiranje te označavanje podataka o sadnicama kao način proizvodnje (iz sjemena, vegetativno), starost, dimenzije i dr. Za svaku karakteristiku postoje i kratice i to one koje se još koriste u praksi te one propisane EDV-om i DIN-om 18 916 kao i međunarodne (u koliko postoje). Razlika između prvih i drugih je u tome, što su po DIN-u sve kratice pisane velikim slovima kao npr. za grm STR (Strauch) dok je uporabna »Str« ili presadnica V mjesto »v« itd. Međunarodne kratice dane su samo za starost sadnica a one su identične s DIN-ovim. Te oznake u upotrebi su i kod nas kao npr. za jednogodišnju 1/0, za dvogodišnju presađenu 1/1. Za jednogodišnje sadnice koje su bile pikirane kao ponik oznaka je 1x0 a za proizvedenu iz zeljaste reznice 0(1)0, iz korjena -1(0, a cjepike s X(1)0 (jednogodišnja, dok je za dvogodišnju presađenu X(l)l, itd. (35 str.). U »provedbi prodaje« uz prikaz načina pakovanja, opisa i nacrta zgrade za sortiranje i pakovanje prikazana je i potrebna dokumentacije. Radna dokumentacija sastoji se od narudžbe, naloga za izdavanje sadnica, naloga za odpremu, popratnice, obavijesti o izvršenju narudžbe, računa i etiketiranja sadnica. U tim poslovima danas se koriste i computer-i (13 str.) 2.5 Tehnika proizvodnje pojedinih vrsta obrađena je na 298 stranica od čega iistače šumskog i ukrasnog drveća i grmlja na 219 stranica, četinjače na 44 stranice a voćke na 35. Za mnoge vrste dan je i kaledar za pojedine načine razmnažanja tj. mjeseci za sjetvu, za sadnju reznica ili ukapanje povaljenice, za cjepljenje, sadnju dijelova korijena uz oznaku da li na otvorenom ili pod zaštitom (pod staklom) te koji je način povoljniji (važniji). Tako npr. najpovoljniji mjeseci za sjetvu (sadnju) sjemena lijeske su listopad i studeni a manje povoljan je ožujak, polaganje povaljenica od studenog do siječnja, u lipnju, cjepljenje u veljači pod staklo a u ožujku na otvorenom ali manje uspješni način. 3. Krussmann-ovi »Rasadnici« vrijedni su pažnje svakog onog, koji se bavi proizvodnjom sadnica, a posebno onih za parkove i si. nasade. To ne znači, da sadrži sve novo ali se može čitati sa zanimanjem koje je gotovo jednako onom, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 73 <-- 73 --> PDF |
kada obilazimo rasadnike na nekoj stručnoj ekskurziji. Međutim u posebnom dijelu, u dijelu o proizvodnji sadnica pojedinih vrsta, može se za mnoštvo vrsta koje se redovno ne nalaze u rasadnicima naći upute za proizvodnju sadnica bilo iz sjemena bilo vegetativnim načinom. Upute, bilo za vlastitu proizvodnju bilo, da je od nas zatražen savjet.i Pri tom valja naglasiti, da je prvo izdanje rađeno, kako je tada naveo sam autor, na osnovu vlastitih iskustava a u ovom izdanju sakupljeno je iskustvo stručnjaka iz Amerike (USA) i Kanade te sjeveroevropskih država,2 Literature na francuskom jeziku, pa prema tome ni iskustva iz Francuske pa ni drugih od Njemačke južnijih zemalja, nema iako je knjiga prevedena na francuski te su u knjigu unesene, kako piše Krüssman u Predgovoru četvrtom izdanju, i one vrste, koje se u Njemačkoj rjeđe uzgajaju. Opseg uputa za proizvodnju sadnica za različite vrste je različit. Tako za bukvu zauzima 3, za hrastove 4 a za Rhododendron sp. čak 14 stranica. Dakako, da u slučaju korišćenja uputa treba voditi računa, da su one pisane za klimatske prilike Njemačke, pa se neke »norme« u našim uvjetima mogu i ublažiti, Tako npr. na području Carpinetuma orientalis croaticum H-ć sjeme Paliurusa aculeatusa zbog zaštite ponika od hladnoće sigurno ne treba sijati u klijalište ili »pod staklo«, kako piše autor, itd. Međutim, preporuku G. Riehl-a, da kod zeljastih reznica ne treba kratiti lišće (str. 148), kako to »preporučuju učitelji« (da se smanji transpiracija) možemo prihvatiti. Riehl to dokazuje činjenicom, da se kraćenjem lišće smanjuju i hranjive tvari, koje su a azi u 1) Knjiga se n´ knjižnici Saveza ITSUI Hrvatske. 2) Među navedenim autorima nalazi se i D. Simović (Simovitch) kao suautor rada o »biokemijske promjene u kori i iglicama Pinus resinosa u toku godine u vezi s prilagođivanjem na mraz« objavljenom u Can. J. Botany, 1970. potrebne reznici dok se ne razvije korjen, a lo je štetnije nego povećana transpiracije neprikraćenog lista. To su uostalom dokazali pokusi u kojima su reznice sa cijelim lišćem ubrzo rastom premašile one s jDrikraćenim listovima. »Uz to otpada jedna faza rada što je značajno kod sadnje većeg broja zeljastih reznica«. Završavam s dijelom teksta o Picea omorica Panč., koja je »u rasadniku jedna od važnijih vrsta, dobro sjeme na otvorenom klije s 90% a u klijalištu čak s 99Vc« ali »u Jugoslaviji ubrano sjeme vrlo je skupo«! O. Piškorić REVUE FOREFTIERE FRANbr. 1/1982. uz ostalo sadrži i ova dva članka: »Učenici Škole za vode i šume (l´Ecole des Eaux et Forets) od 1825. do do 1964« (G. BUTTOD) i »Rusi šumski mravi i njihova uloga u ekosistemu šume « (C. TOROSSIAN i P. HUMBERT). Prvo navedeni članak je »prilog sociološkoj povijesti šumarske administracije u Francuskoj« te prikazuje relativne odnose, razlučene u 6 razdoblja (1825—1947, 1848—1869, itd.), prema mjestu rođenja i mjestu stanovanja te po socijalnom porijeklu. Prema toj analizi od 36 do 48% (ovaj potonji vrijedi za razdoblje 1944— —1964) rođenih je u velikim gradovima (i u Parizu — čak i do 16%) a ostali na selu (između 26 i 32%) ili u manjim gradovima (između 24 i 32%). Zanimljivo je da iz nekih područja, kao npr. iz Normandije, kroz svih 140 godina nije bio ni jedan učenik — student. U drugom članku C. Torossian konstatira prvo, da je riđi šumski mrav indikator biološke degradacije šume i drugo, da ima neposrednu ulogu u zaštiti šuma od nekih štetnika, Koautor P. Humbert piše o naseljavanju ovog mrava u cilju zaštite šuma te o zaštiti ovog mrava u šumi. O. P. 427 |