DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Uredjenje šuma prema ovom kako je u kratko opisano u gornjih VI poglavjih, po kom je potraj no šumarenje za imovnu obćinu Križevačku za sva vremena osigurano, temelj je budućem gospodarenju, pak se pored načela, koja nam šumarska znanost namiče, držimo rečenice: »Čuvaj, njeguj i goji šumu, to najveće blago naroda i najvažniji uvjet obstanku njegovom.« Kao student 1931. godine bio sam na ferijalnoj praksi kod Križevačke imovne općine i prevrćući hrpu papira, koji je bio odbačen, našao tekstovni dio gospodarske osnove za šume te Imovne općine. To je tekst kojeg sada objavljujemo kao jedan od izvora za povijest hrvatskog šumarstva. U materijalu kojeg sam našao nije navedena ni godina izrade osnove ni njezin autor — taksator. Međutim prema B-u (Ivan Beck, šumarski procjenitelj, Bjelovar — ?)2 osnova je dovršena 1889. godine, Prema tome podatak u monografiji o Imovnim općinamas, da je osnova rađena 1879. ne stoji. Predradnje za uređenje šuma bio započeo je šumarnik Franjo Kadić, a osnovu izradio Eduard (Slavoljub) Slapničar, koji je 1886. godine imenovan za »procjetelja šuma imovne općine križevačke« (Š. 1., 1911, str. 325. i 371). Dodajem, da sam našao i pedesetak stranica teksta bez naslova, koji, uz ostalo sadrži i opise metoda uređivanja šuma u pojedinim tadašnjim njemačkim državama (kraljevinama) Pruske, Saksonije, Bavarske i Württenberske te Velike vojvodine Heska), u Francuskoj, Rusije te Austro-ugarskoj monarhiji, podijeljenoj na austrijski i ugarsko-hrvatske. To dokazuje, da su tada taksatori pratili zbivanja i u drugim zemljama. Ante Kvaternik, dipl. inž. šum. 2) Križevačka imovna općina u slovu i broju (Socijalno-ekonomskamarski list, XXXV — 1911, sv. I—XIX, a navedeni podaci na str. 322. i 325. 3) Šumsko gospodarstvo Imovnih opštinn, uredio S. Baranac, Beograd monografija). 1933. ´ . . Piše B. šu422 |