DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 52 <-- 52 --> PDF |
jućira posjedom pokazala put kako valja raditi, a uz to sadašnju mladež poučavala i vlastitim radom uspjehe pokazivala i dokazivala, bilo bi moguće narod iz svog neznanja i mrtvila probuditi, i na valjan i uman rad uputiti, koje bi s vremenom u krv mu prešlo, pa tako primjernu si egzistenciju osiguralo«. Ratarnica bi ih, nadalje, »poučila na bolju njegu pašnjaka i na rationalnu gojidbu krmnog bilja, kojom bi se kulturom opet ubitačne šumske paše odstranile« a i osigurao potreban gnoj te bi »šumski gnoj na miru ostavili«. Za očuvanje šuma i unapređenje šumskog gospodarstva »narodu obstanak obezbjediti« Basara predlaže spajanje, pod »bilo čijom upravom« šume imovne općine i državnog erara (državne). U članku »Ciklon u Banovini« Basara opisuje posljedice ciklona, koji je u 13 sati 13. srpnja 1893. godine, zahvatio dio šuma u Baniji (Anđelina kosa, Prolom, Vješala, Popov gaj i dr.) i neka sela (Brevstik, Tanovac, gdje je poharano oko 40 zgrada) i »potpuno uništio preko 1000 jutara lijepe bukove i hrastove šume« imovne općine. Ukupno je na tom području tj. u državnim šumama i šumama imovne općine bilo porušeno oko 100 000 m» drvne mase. U »Uspomenama« T. Basara opisao je svoj rad na triangulcionoj izmjeri šuma Spačvanskog bazena s ciljem, kako je već naprijed navedeno, utvrđivanja površine šuma koje su bile namijenjene veleprodaji u korist Krajiške investicione zaklade. Tu navodi, da je »poslije bio premješten vojnom katastru u Liku«, gdje je trebao »ustanovljivati među na Velebitu kod Gračaca između Hrvatske i Dalmacije, i točke u kamenim stijenama isklesati i fiksirati. Posao je bio vrlo mučan, jer je teško bilo Ličanima i Dalmatincima udovoljiti. Svaki je želio drukčije imati među, a ticalo se najviše poznatih razmirica radi velebitskih pašnjaka«. U članku »Mamutovac drvo budućnosti?«, Basara razmatra ekonomičnost uzgoja ove vrste u našim šumama (uz 30-godišnju ophodnju čak do 8000 kruna dobitka) te izvještava o svojoj pokusnoj sadnji. Naime 1905. godine u šumskom vrtu Toplička kosa posijao je 100 gr sjemena od koji je »dobio oko 200 vrlo dobro uzraslih biljaka. Poprječna visina im je visina 13 cm s vrlo liepom krošnjom, korijen je popriječno 24 cm dug i na njemu imade vrlo mnogo brandusa, a to je znak, da će biljke i dalje dobro napredovati«. Uzgojene biljke presadio je u srez Pogledić kod Gline, nešto na južnoj a nešto na sjevernoj ekspoziciji »da se vidi kako će na pojedinoj ekspoziciji napredovati«. Također konstatira da nisu utvrđeni nikakvi napadi bilo kukaca bilo bolesti. LITERATURA 1.) Teodor Basara. gumarski list, XXXV — sv. IX str. 350 — 352. 2.) Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860— 1960. Zagreb, 1963. 3. šumsko gospodarstvo imovnih opština, uredio S. Baranac. Beograd, 1933. O. Piškorić |