DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 50 <-- 50 --> PDF |
nika. Naime, prema temeljnom katastru pravoužitnika u času segregacije bio je potreban šumski fond koji bi podmirio potrebe od 5300 m* građevnog i 95985 pr. met. (m3 prostornog drva) ogrjevnog drva, a prema prvoj uređajnoj osnovi dodjeljeni šumski fond mogao je podmiriti samo 4100 m3 građevnog i 21009 pr. met. ogrjevnog (3). Nadalje, šumski posjed od 14218 ha bio je podijeljen u šestdesetak kompleksa »rasutih poput otočića po cijeloj bivšoj pukovniji, a okruženi većinom kucam i selima« (1), od kojih je najmanji površine 42,42 ha (3). Stanje Druge banske imovine općine sigurno nije bilo nepoznato Basari, pa se postavlja pitanje motiviranosti njegove odluke, da se odlučiti za prihvat mjesta upravitelja, po današnjoj terminologiji, jedne privredne organizacije na rubu propasti. To više što napušta rodni kraj, bogati Srijem, i od imovne općine, koja je gospodarski bolje stajala. U Glinu je prešao, kako je već navedeno, na osnovu natječaja a ne po premještaju odnosno došao je po svojoj volji. Postoji mogućnost, da je bio, od Zemaljske vlade, i pozvan da se natječe odnosno da dođe u Glinu (jer nije mogao biti premješten) kao osoba za koju su mjerodavni bili uvjereni, da će sanirati prilike u Prvoj banskoj imovnoj općini. Basara je »odmah u Klenku pokazao «, kako stoji u nekrologu, »da je to njegovo pravo polje rada, pa je uz ljubav k struci, marljivost i razumijevanje stekao prijateljstvo i simpatije i pretpostavljenih i potčinjenih. Sjećamo se koliko je pohvalnih riječi o pokojniku rekao tadanjih njegov šef, sada također pokojni šumarnik Prokić. U znak priznaja bio je i nagrađen od imovne općine, a među spisima pokojnikovim nalazi se i pismeno priznaje kr. zem. vlade za uspješno djelovanje.« Basara, je, dakle, preuzeo dužnost upravitelja Gospodarskog ureda imovne općine u vrlo teškim prilikama i uspio provesti sanaciju, što više osigurati i sredstva za gradnju uredsko-stanbene kuće u Glini 1909. godine tj. nakon dvadesetgodišnjeg rada. Kako je uspio kazuje tekst iz nekrologa: »Preuzev upravu, nastojao je Basara prije svega, da sazna što spada pod imovnu općinu, što je uzurpirano, tko je uzurpirao itd. I saznav sve to sastavio je s uzrupantima ugovore. Potpisom tih ugovora i uplatom od nekoliko filira u ime najamnine bilo je rješeno pitanje vlasništva. Sada je dao sve ugovore sudbeno otkazati, a bilo ih je čitav tovar! Tek sada je nastala velika borba, ali je u njoj Basara pobijedio. Nije se bo jao pretnja, a nije se plašio ni prazne blagajne; on je znao isposlovati uvijek potrebne svote za kulture, koje je tako lijepo podigao. Radio je dan i noć i na vrat na nos samo da što prije preuzete uzurpacije zagaji. Često je znao sakupiti lugare i nasjeći ljeskovih šiba, pa ih je dao u zemlju kao mladice pozabadati, samo da tim dokaže, da izvršuje pravo vlasništva i da narod odvrati od ponovnog oranja i sijanja, sve dok nisu prispjele biljke i sjeme za sadnju. Kao dokaze osobito velike radinosti i poduzetnosti navesti ćemo i ovo. Trebalo je velike preuzete čistine žirom zasaditi i posijati crnogoričnim sjemenom, a jer žira nije bilo, a nije bilo ni novaca da se nabavi, to je Basara na svoj kredit kupio za nekoliko stotina kruna žira i zasadio ga. Radi toga bio je po višem mjestu pozvan na odgovrnost ali je tu sjajno dokazao, da se stvar nije dala odlagati jer bi narod ponovno sve uzurpirao i da se za ovako pravednu i za imovinu općinu korisnu investiciju mora naći novaca. I zaista bila mu je dz Krajiške investicione zaklade doznačena svota, potrebna za isplatu sjemena, troškove sadnje i za podmirenje inih prijekih potreba imovne općine. Koliki je bio posao |