DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 49 <-- 49 --> PDF |
PORTRETI TEODOR BASARA upravitelj Gospodarskog ureda Prve banske imovne općine Malo je šumara, koji se i sedamdeset godina poslije smrti spominju u usmenoj predaji. Jedan od tih je Teodo r Basa r a, koji je umro 26. svibnja 1911. godine kao nadšumarnik i upravitelj Gospodarskog ureda Prve banske imovne općine u Glini. 1. T. Basara rodio se 1854. godine u Adaševcima u Srijemu. Nakon osnovne škole polazio je realku u Srijemskoj Matrovici, odakle je prešao u kadetsku školu u Zagrebu. Svršivši Katedsku školu bio je dodijeljen tzv. Krajiškom triangulator- nom direktoriju (geodetskoj grupi), koji je imao za zadaću premjer hrastovih šuma u Spačvanskom bazenu namijenjenih veleprodaji u korist Krajiške investicione zaklade. U vojnoj službi nije dugo ostao, jer je već 1874. godine apsolvent Gospodarsko- šumarskog učilišta u Križevcima (2). Međutim prema nekrologu u Šumarskom listu (1), školovanje je završio 1882. godine time, da je prije upisa u Gosp. šum. učilište u Križevcima obavio dvogodišnju praksu na imanju kneza Odeskalcija u Srijemu (Iloku). Kako je podatak za 1874. godinu točan, to nije onaj u nekrologu i stavljen je zbog nedostataka podataka, jer je na drugom mjestu istog godišta Šumarskog lista (na str. 295) zabilježeno, da »zamoljeni Gospodarski ured ... za životopis pokojnika ili barem za to najnužnije podatke« nije poslao. Za upis u Gosp.-šum. učilište na imaju Odeskalchija bio je zacijelo samo jednu godinu dana, jer vremenski nije bilo više moguće, a dvije godine prakse nije mu bilo ni potrebno. Naime prema »Pravilima unutrašnjeg uređenja Gospodarsko-šumarsko učilišta u Križevcima u kraljevini Hrvatskoj« (2) dvije godine prakse Basari nisu bile ni potrebne, jer »se mogao iskazati, da je više školah izučio nego samo nižu realku ili gimnaziju« tj. »izučio je« i kadetsku školu uz predhodnu realku. Kao prethodna praksa nesumnjivo priznat mu je i rad u navedenoj geodetskoj grupi, jer se u križevačkoj G.-š. učilištu učila i »mjeračina« zemljišta odnosno »poznavanje mjerničkih strojeva, rješavanje glavnih početnih zadaćah, izračunavanje i dielenje zemljištah, preinačenje međah, ustanovljavanje površina«. U šumarskoj struci zaposlio se kod Petrovaradinske imovne općine, u Šumariji Klenak, a 1887. godine po natječaju u zvanju nadšumara preuzima mjesto upravitelja Gospodarskog ureda Prve banske imovne općine u Glini na kom položaju ostaje do svoje smrti, dakle 24 godine. O stanju Prve banske imovne općine u nekrologu Basari čitamo: »U to doba (kada je B. došao za upravitelja — nap. OP) već su se imovne općine jačale i razvijale, samo je I. banska im. općina spavala. Upravitelji gosp. ureda mijenjali su se jedan za drugim, blagajna prazna, ni porez se nije mogao podmiriti, a o plaćama činovnika i lugara ni govora, vani do zla boga nesređene prilike i t. d.« Zašto je stanje ove Imovne općine bilo tako teško? Izvorište teškoća nalazi se u segregaciji tj. u dodjeli šumskog fonda za podmirenje potreba bivših krajiš |