DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 46     <-- 46 -->        PDF

veći, jednaki ili manji od jedinice, tj. ako su veći od jedinice tada nastaje
oštećenja okoline, odnosno kod jednakosti jedinici nije bilo negativnog utjecaja,
a za vrijednosti tog koeficijenta sigurnosti većeg od jedinice nastalo
je poboljšanje stanje okoline nakon izgradnje.


Zaključno se može na osnovu koeficijenata sigurnosti utvrditi činjenično
stanje, da ne postoje tehnički propisi o izgradnji šumskih prometnica transportnog
sistema izvlačenja i prijevoza i zbog toga se dešava da je kod potrebne
statičko-dinamičke i funkcionalne stabilnosti sistema znatno povećana
ekonomska sigurnost na štetu ekološko-biološke. Razumljivo je da su
kod prometnica prijevoza štetne posljedice na okolinu većeg učinka, jer su
te prometnice stalnijeg karaktera, pa se preporuča za njihovo smanjenje i
otklanjanje, primjena tehničko-bioloških mjera prema načelima inženjerske
biologije (Lit. 4). Napominje se, da bi se izgradnja šumskih transportnih
sistema u operativi znatno poboljšala, osobito s biološko-ekonomskog stajališta,
ako bi se ozakonili i odobrili propisi nadležnih vlasti pod naslovom
»Privremeni tehnički propisi i uputstva za prostorno planiranje i projektiranje
šumskih prometnica«, koji su izrađeni 1980. g. Ako postoje pozitivni
utjecaji izgradnje transportnog sistema prijevoza na okolinu, što je također
utvrđeno prema prethodnom izlaganju, tada se može i u tom slučaju
pomoću koeficijenata sigurnosti odredititi stupanj korisnog efekta na okolinu.


Primjenom ekološko-bioloških koeficijenata sigurnosti, odnosno novčano
iskazanim vrijednostima kao mjerilu stanja okoline, nastojalo se je pozitivne
i negativne utjecaje izgradnje izraziti mjerljivim građevinsko-ekonomskim
normama.


5. ZAKLJUČAK
U ovom izlaganju prikazana je metoda kako se kod izgradnje šumskih
transportnih sistema može pomoću koeficijenata sigurnosti ocjeniti stupanj
primjene ekološko-bioloških stajališta u odnosu na tehničko-ekonomska. Nisu
prikazani praktički primjeri načina primjene navedene metode, ali su dane
smjernice koju su dovoljne za operativnu primjenu.


Uvodno je upozoreno na nastalu prekretnicu s obzirom na primjenu ekološko-
bioloških stajališta pri izgradnji šumskih transportnih sistema, pa je
ovim izlaganjem skrenuta pažnja na novu orijentaciju građenja. Rješavanju
prikazane problematike posvećuje se velika pažnja u svijetu a i kod nas
(Lit. 5, 11, 14) te ukoliko se ovom obradom pridonijelo njezinom rješavanju,
svrha je postignuta.


LITERATURA


1.
Bertović , S.: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj,
Acta biologica VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, Knjiga 41, Zagreb
1975.
la Bertović,
S., Martinović, J.: Neke ekološko-biološke i kulturno-povijesne
komponente prostora uz autocestu lvanja Rijeka — Lipovac. Autocesta


400