DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 38 <-- 38 --> PDF |
UDC: 625.7:630* Sum. list 106:392 MOGUĆNOSTI PRIMJENE EKOLOŠKO-BIOLOŠKIH STAJALIŠTA U IZGRADNJI ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA* Prof. dr Ninoslav LOVRIĆ dipl. inž. šumarstva i građevinarstva Zagreb SAŽETAK. Rješavanje zadane tematike obuhvatit će, u prvomredu, prikaz ekološko-bioloških stajališta s obzirom na izgradnju, ali s akcentom na odvijanje procesa građenja šumskih transportnih sistema. Na osnovi tako dobivenih podataka izvršit će se analiza načina građenja šumskih transportnih sistema pomoću koeficijenata sigurnosti i ocijenili stupanj primjene ekološko-bioloških stajališta u odnosu na tehničko-ekonomska. Na taj način ukazano je na suvremeni način građenja šumskih transportnih sistema, te je predložen kontrolni način izgradnje navedenih sistema primjenom koeficijenata sigurnosti, kako bi se moglo udovoljiti poredtehničko-ekonomskih i ekološko-biološkim zahtjevima. Na praktični način prikazano je određivanje svih važnijih koeficijenata sigurnosti, a za ekološko-biološke predložena je novčano iskazana vrijednost površine okoline npr. din/ha prije i nakon izgradnje šumske ceste. Omjer tih dviju vrijednosti omogućuje procjenu degradacije Hi poboljšanja okoline. UVOD U novije vrijeme nastala je prekretnica, odnosno potreba promjene dosadanje orijentacije izgradnje, ne samo javnih prometnica, nego i šumskih transportnih sistema, kao sastavnih elemenata integralnog transporta produktivnih dobara. Ta prekretnica nastala je pod utjecajem intenzivnije primjene ekološko-bioloških stajališta pri izgradnji šumskih transportnih sistema onih šumskih gospodarstava, koja su započela primjenjivati nove orijentacije izgradnje. Kod izgradnje ovih objekata nisu uzeti u obzir samo tehničko-ekonomski principi građenja, nego se postavlja i zahtjev poštivanja ekološkobioloških načela, koja uvjetuju odgovarajuću ravnotežu ekosistema u šumsko-gospodarskim područjima gdje se grade transportni sistemi. Ovu ravnotežu diktira suvremeno gospodarenje šumama, no razumljivo je da postoji granica kompromisa između mogućnosti primjene ekološko- bioloških stajališta i tehmiöko-ekonomskih principa. Izgradnja šumskih transportnih sistema sa stajališta ekološko-bioloških načela odnosit će se, *) Ovaj članak poslužio je kao referat održan na Prvom kongresu biologa Hrvatske, Poreč 21—26. IX 1981. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 39 <-- 39 --> PDF |
u obradi ove kompleksne tematike, na izgradnju prijevoznih imobilnih sredstava, tj. transportnog sistema izvlačenja i prijevoza koji se primjenjuje na području privrednih šumskih kompleksa. Svakako će se prvenstveno prikazati pozitivne i negativne posljedice na Okolne šumske površine koje nastaju zbog izgradnje šumskih transportnih sistema i to sa stajališta njihove sigurnosti, a ujedno će se predložiti rješenje što većeg smanjenja negativnih posljedica. 1. PRIMJENA METODE ISTRAŽIVANJA Podaci i podloge za obradu tematike ovog rada uzete su iz izvedbenih projekata imobilnih transportnih sredstava nekih šumskih gospodarstava, kako bi se na taj načni što realnije i uspješnije rješila tretirana problematika. Kod obrade navedenih podataka odnosno istraživanja pojedinih sastavnih elemenata navedenih izvedbenih elaborata, upotrebljen je princip raščlanjivanja utjecajnih parametara zbog jasnijeg sagledavanja smisla i veličine njihovog utjecaja. Time bi se odredio stupanj primjene ekološko-bioloških i ostalih stajališta, odnosno načela pri izgradnji šumskih transportnih sistema izvlačenja i prijevoza, te utvrdili pozitivni i negativni utjecaji izgradnje navedenih sistema na šumske površine odnosno okolinu. Zbog kompleksne situacije tih sistema primjenit će se generalni princip razmatranja specifičnih osobina šumskih transportnih sistema, koji se razlikuju od javnih cestovnih prometnica ne samo u izgradnji i odvijanju prometa nego i u pogledu primjene ekološko-bioloških stajališta. 2. PRIMJENA EKOLOŠKO-BIOLOŠKIH I TEHNIČKO-EKONOMSKIH STAJALIŠTA U ODVIJANJU PROCESA IZGRADNJE Rezultati znanstvenih istraživanja dokazali su u novije vrijeme opravdanost primjene, pored tehničko-ekonomskih, također i ekološko-bioloških stajališta u izgradnji šumskih transportnih sistema. Jedan od razloga navedene opravdanosti je razlika od eventualnog nastajanja štetnih posljedica po okolinu piti izgradnji transportnih sistema, a osim toga te štete zahtijevaju katkad veće tehničke zahvate odnosno troškove građenja, ukoliko bi se zanemarila ekološko-biološka stajališta. Primjer nekih štetnih posljedica građenja mogu biti: erozija terena, klizišta, promjene režima nadzemnih i podzemnih voda, deponije i pozajmišta i dr. No mogu nastati i pozitivni utjecaji s gospodarskog stajališta na okolinu kao npr. odvodnja okolnog terena nastala izgradnjom, ali uz promjenu ekosistema okoline. Zbog toga je u šumarskoj operativi došlo do potrebe promjene navedenih stajališta, odnosno prekretnice kod izvođenja pojedinih tehničkih faza izgradnje šumskih transportnih sistema. Prikazom na slici 1. predočeno je, da je moguće i potrebno primijeniti ekološko-biološka stajališta u sviim fazama procesa izgradnje, tj. kod prethodne faze, faze projektiranja (planiranja) i faze građenja, a ujedno je iz slike vidljivo da su sve faze podijeljene na radne operacije. Na slioi navedeni podaci o izgradnji, također ukazuju na moguće mjere kojima se može utjecati na smanjenje negativnih odnosno povećanje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 40 <-- 40 --> PDF |
pozitivnih utjecaja kod građenja transportnog sistema s obzirom na ekološko- biološka stajališta. Među te mjere spada pored ostalih i izbor odgovarajuće tehnologije građenja kao važnog i utjecajnog činioca na okolinu. U daljem izlaganju tematike definirat će se zaštita okoline transportnog sistema tj. sastavni dio čovjekove okoline koji treba zaštititi, kao skup elemenata koji sačinjavaju uvjete, sredinu i okvir odvijanja šumsko-gospo 1FAZA PRETHODNA OPĆI PODACI TEHNIČKI PODACC GEOMEHANICKL GEOLOŠKI, GEODETSKI, tu HIDROLOŠki, IZGRADNJA ŠUMSKIH TRANr SP0RTN1H SISTEMA II FAZA PROJEKTIRANJA PROJEKTNI ZADATAK INVESTICIONI <*. —» UZE PROGRAM z:0O GLAVNI PROJEKT go? DIJELOVI: IH FAZA GRAĐENJA ZEMLJANI TRUP OBJEKTI O PROMETNE POVRŠINE OPPEMA o CK —! GRAĐEVNI, OBJEKTI ZA$Th GEOFIZIČKI, Ol TEHNOLOŠKI EKOLOŠKI, PROMETNI, ZAŠTITA ~i-z.cn TE OKOLINE ´ KOLNIČKA -^L BIOLOŠKU KONSTRUKCIJA KATASTARSKI, OKOLINE HIDROGEOLO´SKI I OSTALI ITD. > REALIZACIJA ZAŠTITE.. PROMETNE OKOLINE O o IZRADE TRANS?. SISTEMA IZVLAČENJA -SLI-FAZE IZGRADNJE ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA darske djelatnosti na području šumskih kompleksa privrednog značaja (Lit. 8). Uvjeti proizlaze iz prirodnog neživog dijela okoline kao što su tlo, klima, zrak, voda i ostali, zatim od prirodnog živog odnosno biološkog dijela, te dijela nastalog izgradnjom, npr. prometnih sredstava. Prema tome mogla bi se definirati zaštita okoline kao akcija svih zajedničkih mjera za djelotvornu zaštitu prirode u interesu održavanja, poboljšanja i kompleksnog iskorišćivanja prirodnih životnih i proizvodnih osnova društva (Lit. 13). 3. DEFINICIJE I KARAKTERISTIKE SIGURNOSTI ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA Kao mjerilo načina i stupnja primjene ekološko-bioloških i tehničko- ekonomskih stajališta u odvijanju procesa izgradnje transportnih sistema uzeta je kao mjerodavna njihova sigurnost odnosno koeficijent sigurnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Ova se sigurnost može promatrati sa statičko-dinamičkog, funkcionalnog, ekonomskog i ekološko-biološkog stajališta. Količinski stupanj navedene sigurnosti određuje koeficijent sigurnosti izgradnje, a definira se u općem smislu slijedećom formulom: moguća sigurnost transportnog sistema n = projektom predviđena sigurnost transportnog sistema Prema ovoj formuli definirat će se koeficijenti sigurnosti različitog sadržaja i to statičko-dinamički, funkcionalni, ekonomski i ekološko-biološki (Lit. 15). Statističko-dinamički koeficijent sigurnosti pokazuje izdržljivost konstruktivnih elemenata transportnog sistema uzevši u obzir predviđena opterećenja, a dobiva se diobom statističko-dinamičke sigurnosti koju konstrukcija može izdržati do sloma, i statističko-dinamičke sigurnosti predviđene projektom. Na primjer most je jedan od sastavnih konstruktivnih elemenata transportnog sistema i za njega je navedeni koeficijent sigurnosti određen navedenom diobom. U slučaju ako most može podnijeti teret do sloma od 45 t, a projektom predviđeno opterećenje je 15 t, tada statističko-dinamički koeficijent sigurnosti iznosi 45 ns = = 3 15 Ukoliko taj koeficijent nije propisan treba ga oprezno odabrati zbog mogućnosti rušenja objekta. Funkcionalni koeficijent sigurnosti pretpostavlja statičko-dinamičku sigurnost, a definiran je u vezi navedene formule omjerom između granične računske funkcionalnosti šumskog transportnog sistema iznad koje prestaje njegova namjenska funkcija, i projektne funkcionalne sigurnosti navedenog sistema. Prema namjeni tog sistema određena je njegova funkcija, a ta se sastoji u realizaciji eksploatacije šumskog transportnog sistema odnosno usluga u pogledu odvijanja prometa. Ako se uzme kao mjerilo odvijanja prometa brzina vozila na prometnicama transportnog sistema, tada će funkcionalni koeficijent sigurnosti (nf) odrediti diobom granične računske brzine (vg) iznad koje prestaje sigurnost odvijanja prometa vozila i projektne funkoionalne brzine odvijanja prometa (vp), npr. za vg = 30 km/sat i 30 vp = 15 km/sat iznosi nf = = 2. Taj koeficijent pokazuje da stvarna 15 brzina vozila može biti dvaput veća, ali je određena niža zbog sigurnosti prometa. Koeficijent ekonomske sigurnosti također je definiran omjerom između granične računske ekonomske sigurnosti šumskog transportnog sistema do 395 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 42 <-- 42 --> PDF |
kojeg postoji njegov opravdani ekonomski efekt i projektne ekonomske sigurnosti odnosno predviđenog efekta navedenog sistema. Pod opravdanim ekonomskim efektom smatraju se najveće potrebne investicije za gradnju transportnog sistema do kojih je njegova izgradnja u ekonomskom pogledu opravdana. Predviđene investicije projektne ekonomske sigurnosti su niže od navedenih graničnih odnosno računsko-ekonomskih, a određene su na osnovi podataka uzetih iz izvedbenih elaborata izgradnje transportnih sistema. Koeficijent ekonomske sigurnosti praktički je određen diobom najveće investicione sume izračunate za graničnu ekonomsku sigurnost i niže investicione sume ustanovljene za projektnu ekonomsku sigurnost. Taj koeficijent pokazuje koliko je puta niža investiciona suma predviđene projektne sigurnosti od njenog iznosa izračunatog za graničnu ekonomskti sigurnost iznad kojeg više ne postoji ekonomska opravdanost. Ekološko-biološki koeficijent sigurnosti definiran je omjerom između ekonomsko-biološkog stanja, tj. izračunate sigurnosti prije početka izgradnje dok nije počela promjena ekosistema okoline, i projektom predviđene ekološko- biološke dozvoljene sigurnosti odnosno promjene navedenog sistema nastale nakon izgradnje. Prosuđivanje navedene dozvoljene sigurnosti je kompleksno, što se može zaključiti iz naprijed navedene definicije zaštite okoline. Ako se uzme ekonomska, odnosno novčano iskazana vrijednost kao mjerilo stanja okoline, tada se može odrediti ekološko-biološki koeficijent sigurnosti diobom novčano iskazane vrijednosti okoline izračunate za sigurnost prije početka izgradnje transportnog sistema, i smanjenje ili povećanje novčano iskazane vrijednosti okoline utvrđene za projektnu ekološko-biološku dozvoljenu sigurnost, odnosno stanje okoline nastalo nakon izgradnje. Prema tome taj koeficijent sigurnosti ukazuje na negativni ili pozitivni utjecaj izgradnje na okolinu. U slučaju negativnog utjecaja izgradnje, ekološko-biološki koeficijent pokazuje koliko je puta niža novčana vrijednost projektom dozvoljenog stanja okoline zbog razaranja ekosistema, od njezine izračunate početne vrijednosti prije izgradnje kod koje ne postoji razaranje okoline. U slučaju pozitivnog utjecaja izgradnje, navedeni koeficijent pokazuje koliko je puta povećana novčana vrijednost nastalog stanja okoline koje je bilo projektom predviđeno, od početnog stanja okoline prije izgradnje. Razumljivo je da može nastati i slučaj kad nije došlo do promjene novčano izražene vrijednosti stanja okoline, prije i nakon izgradnje. Navedena četiri koeficijenta sigurnosti su u međusobnom odnosu i oni iskazuju u kojem slučaju može doći do razaranja transportnog sistema, odnosno njegovih dijelova, ako bi se promijenili statičko-dinamički i funkcionalni koeficijenti sigurnosti. Razumljivo je, da prekomjernim povećanjem statičko-dinamičkog funkcionalnog stabiliteta dolazi do smanjenja koeficijenta ekonomske sigurnosti, i tada kao i u prethodnom slučaju izgradnja neće biti opravdana. Međutim moguć je slučaj kad su sva tri prethodno navedena koeficijenta sigurnosti u dozvoljenim granicama, a četvrtom ekološko-biološkom nije udovoljeno. Taj koeficijent se toliko promijenio da nastaje razaranje okoline i njezina degradacija u ekološko-biološkom pogledu i tada treba poduzeti mjere kojima će se otkloniti nastali negativni utjecaji na oko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 43 <-- 43 --> PDF |
linu, a uz suradnju graditelja šumskog transportnog sistema i ekološko- bioloških stručnjaka. Pomoću koeficijenata sigurnosti mogu se također međusobno uspoređivoti prometnice transportnih sistema u pogledu njihove upotrebljivosti, odnosno vrednovanja pojedinih elaborata s ekološko-biološkog stajališta, što će biti vidljivo u slijedećem izlaganju. 4. ANALIZA IZGRADNJE ŠUMSKIH TRANSPORTNIH SISTEMA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Odgovarajući postupak pri primjeni analize izgradnje šumskih transportnih sistema očito ovisi od mnogo činioca koji određuju specifičnost svakog slučaja. Ipak se mogu dati generalni podaci, odnosno opći komentari, koji su zajednički za najveći broj projekata građenja navedenih sistema i to s ekološko-bioloških stajališta. Šumske prometnice gospodarskog područja mogu pripadati transportnom sistemu izvlačenja ili prijevoza, već prema načinu odvijanja transporta drveta od mjesta obaranja stabala (od panja) i eventualne izrade, pa do glavnog stovarišta ili potrošača. Budući da većinom postoje znatne razlike u izgradnji i odvijanju prometa između tih dviju vrsta prometnica, tj. prometnica koje služe ´izvlačenju odnosno prijevozu, pa prema tome postoje i različiti činioci koji utječu na okolinu, odnosno na projektiranje i ekološki sistem, potrebno je zbog toga posebno analizirati projekte građenja i odvijanja prometa navedenih šumskih prometnica. Pri analizi ovih projekata odnosno njihovog vrednovanja u vezi prethodnog izlaganja, primjenjene su slijedeće sigurnosti transportnih sistema: ns = statičko-dinamička sigurnost ns> p =: projektna statičko-dinamička sigurnost nf = granične računske funkcionalne sigurnosti nt, p = projektne funkcionalne sigurnosti n(. = granične računske ekonomske sigurnosti opravdanog ekonoms kog efekta nc, p = projektne ekonomske sigurnosti predviđenog ekonomskog e l´ckta nb,; — ekološko^biološke sigurnosti prije izgradnje ni„ p = projektne ekološko-biološke dozvoljene sigurnosti 4.1. Analiza transportnog sistema izvlačenja Izrada projektnog elaborata transportnog sistema izvlačenja je jednostavnija od prikaza transportnog sistema prijevoza na slici 1, a odnosi se na prijenos drvne mase na besputnom terenu, po šumskim vlakama s prijevoznim sredstvima razne vrste, te upotrebom specijalnih šumskih uređaja kao što su žičare i žično-užetni uređaji (Lit. 2). Na slici 1 su navedeni glavni utjecajni činioci izgradnje šumskog transportnog sistema izvlačenja, no glavna karakteristika ovog sistema je privremenost njezinih prometni |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 44 <-- 44 --> PDF |
ca, tj. korištenja za vrijeme eksploatacije šumskog kompleksa. Pri tom, u svim fazama procesa izgradnje ovih prometnica kao i kod njihove eksploatacije, vrijednosti koeficijenata sigurnosti mogu općenito iznositi: n„ ns, pš 1Za sve konstruktivne elemente transportnog sistema statičko- dinamički koeficijenti moraju biti veći od jedinice što je uvjet stabilnosti izgradnje. nf žnf, p 1 Za stabilni transportni sistem funkcionalni koeficijenti sigurnosti trebaju biti veći od jedinice, ako su jednaki jedinici tada je transportni sistem labilan. nene, p= 1 Za stabilan transportni sistem koeficijenti ekonomske sigurnosti su vrijednosti veće od jedinice uz opravdane ekonomske efekte, a ako su jednaki jedinici sistem je labilan, ali u nekim slučajevima gradnja može biti ipak opravdana. nb, j= 1 Ekološko-biološki koeficijenti sigurnosti su veći ili jednaki jedinici već prema voznim površinama na kojima se odvija nb, p promet. Naprijed navedeni koeficijenti sigurnosti određeni su prema već navedenim definicijama i karakteristikama na osnovu opće formule, i to diobom mogućeg djelovanja u pogledu sigurnosti transportnog sistema s tehničko- ekonomskog te ekološko-biološkog stajališta, i projektom predviđenog djelovanja u pogledu prethodno navedena dva stajališta. Za sve ove sigurnosti transportnog sistema predložena su mjerila njihove klasifikacije, tako da postoji praktična mogućnost njihove primjene u operativi. Rezultati analize izgradnje prometnica šumskih transportnih sistema izvlačenja u pogledu upotrebljivosti odnosno vrednovanja projektnih elaborata i načina građenja na osnovu koeficijenata sigurnosti su slijedeći: — statičko-dinamički koeficijenti sigurnosti pojedinih konstruktivnih elemenata ekosistema uvijek su veći od jedinice, bilo da se promet odvija na besputnom terenu ili na šumskim vlakama (traktorskim stazama) zbog stabilnosti izgradnje prometnica; — funkcionalni i ekonomski koeficijenti sigurnosti su također veći od jedinice ,a rjeđe jednaki jedinici pod svim uvjetima odvijanja prometa; — ekološko-biološki koeficijenti su veći od jedinice ako se promet odvija na besputnom terenu na vrijeme trajanja eksploatacije vozne površine, a jednaki su jedinici nakon njezinog prestanka, dok ovi koeficijenti za šumske vlake mogu da budu veći ili jednaki jedinici, već prema stupnju negativnog utjecaja na okolinu. Prema tome proizlazi na osnovu koeficijenata sigurnosti da je katkada uz potrebnu statičko-dinamičku i funkcionalnu stabilnost znatno povećan ekonomski efekt, i to na štetu ekološko-biološkog učinka. Posljedica takvog stanja je ugrožavanje okoline pa će potrajati neko vrijeme, uz eventualno poduzimanje gospodarskouzgojnih mjera, za otklanjanje negativnih utjecaja na elemente ekosistema, što je olakšano činjenicovm da su navedeni transportni sistemi privremenog karaktera. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 45 <-- 45 --> PDF |
4.2. Analiza transportnog sistema prijevoza Šumski transportni sistemi prijevoza su stalnog karaktera pa izgradnja njihovih prometnica zahtijeva primjenu tehničkih propisa, ali u manjem opsegu, nego za javne prometnice jer za njih nije potrebna građevna dozvola. Kao i za šumske prometnice izvlačenja, tako i za šumske prometnice prijevoza neće se uzeti u obzir buka i zagađivanje zraka, jer je promet vozila slabog intenziteta i odvija se u slobodnim prostorima pa nije od znatnog utjecaja (Lit. 6). Kao i kod prethodne analize prometnica izvlačenja, i u ovom slučaju težište razmatranja je projektiranje i građenje prometnica u pogledu njihove sigurnosti sa statičko-dinamičkog, fukcionalnog, ekonomskog i ekološko- biološkog stajališta. Uzme li se u obzir prethodno navedene koeficijente sigurnosti u pojedinim fazama izgradnje prometnica šumskog transportnog sistema prijevoza, tada općenito njihove vrijednosti mogu iznositi: ns nt Za stabilni transportni sistem vrijednosti statičko > 1 i > 1 dinamičkog i funkcionalnog koeficijenta sigurno ns, p nf, sti su veće od jedinice što je uvjet stabilnosti iz gradnje; nP Za stabilan transportni sistem koeficijent ekonomske sigur =L 1 nosti je vrijednost veća od jedinice uz opravdani ekonomski n,,, j, efekt, a ako je jednak jedinici sistem je labilan, ali u nekim slučajevima može ipak gradnja biti opravdana; nj,, i > Ekološko-biološki koeficijent sigurnosti je veći ili jednak = 1 jedinici već prema stupnju negativnog utjecaja na okolinu nh, p < zbog izgradnje transportnog sistema, a manji od jedinice ukoliko je povećana novčana vrijednost okoline nakon iz gradnje. Naprijed navedene vrijednosti koeficijenata sigurnosti transportnog sistema prijevoza također su ustanovljene primjenom opće formule, a ujedno su odabrana ista mjerila kvantifikacije tih sigurnosti kako je obrazloženo kod transportnog sistema izvlačenja. Izvršena su istraživanja i analize izvedbenih projektnih elaborata i građenja prometnica transportnog sistema prijevoza i njihovih sastavnih elemenata s vredovanjem pomoću koeficijenata sigurnosti, i dobiveni su slijedeći rezultati: — statičko-dinamički i funkcionalni koeficijenti sigurnosti su veći od jedinice s ozbirom na stabilnost transportnog sistema, odnosno sigurnosti eksploatacije i prometa koji se odvija tijekom cijele godine; — ekonomski koeficijenti sigurnosti utvrđeni kod svih projektnih elaborata prometnica odnosno građenja veći su od jedinice, pa je samo teorijski pretpostavljen slučaj kad su ti koeficijenti sigurnosti jednaki jedinici; — ekološko-biološki koeficijenti sigurnosti utvrđeni kod projektnih elaborata i građenja prometnica izgradnje transportnog sistema prijevoza su |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 46 <-- 46 --> PDF |
veći, jednaki ili manji od jedinice, tj. ako su veći od jedinice tada nastaje oštećenja okoline, odnosno kod jednakosti jedinici nije bilo negativnog utjecaja, a za vrijednosti tog koeficijenta sigurnosti većeg od jedinice nastalo je poboljšanje stanje okoline nakon izgradnje. Zaključno se može na osnovu koeficijenata sigurnosti utvrditi činjenično stanje, da ne postoje tehnički propisi o izgradnji šumskih prometnica transportnog sistema izvlačenja i prijevoza i zbog toga se dešava da je kod potrebne statičko-dinamičke i funkcionalne stabilnosti sistema znatno povećana ekonomska sigurnost na štetu ekološko-biološke. Razumljivo je da su kod prometnica prijevoza štetne posljedice na okolinu većeg učinka, jer su te prometnice stalnijeg karaktera, pa se preporuča za njihovo smanjenje i otklanjanje, primjena tehničko-bioloških mjera prema načelima inženjerske biologije (Lit. 4). Napominje se, da bi se izgradnja šumskih transportnih sistema u operativi znatno poboljšala, osobito s biološko-ekonomskog stajališta, ako bi se ozakonili i odobrili propisi nadležnih vlasti pod naslovom »Privremeni tehnički propisi i uputstva za prostorno planiranje i projektiranje šumskih prometnica«, koji su izrađeni 1980. g. Ako postoje pozitivni utjecaji izgradnje transportnog sistema prijevoza na okolinu, što je također utvrđeno prema prethodnom izlaganju, tada se može i u tom slučaju pomoću koeficijenata sigurnosti odredititi stupanj korisnog efekta na okolinu. Primjenom ekološko-bioloških koeficijenata sigurnosti, odnosno novčano iskazanim vrijednostima kao mjerilu stanja okoline, nastojalo se je pozitivne i negativne utjecaje izgradnje izraziti mjerljivim građevinsko-ekonomskim normama. 5. ZAKLJUČAK U ovom izlaganju prikazana je metoda kako se kod izgradnje šumskih transportnih sistema može pomoću koeficijenata sigurnosti ocjeniti stupanj primjene ekološko-bioloških stajališta u odnosu na tehničko-ekonomska. Nisu prikazani praktički primjeri načina primjene navedene metode, ali su dane smjernice koju su dovoljne za operativnu primjenu. Uvodno je upozoreno na nastalu prekretnicu s obzirom na primjenu ekološko- bioloških stajališta pri izgradnji šumskih transportnih sistema, pa je ovim izlaganjem skrenuta pažnja na novu orijentaciju građenja. Rješavanju prikazane problematike posvećuje se velika pažnja u svijetu a i kod nas (Lit. 5, 11, 14) te ukoliko se ovom obradom pridonijelo njezinom rješavanju, svrha je postignuta. LITERATURA 1. Bertović , S.: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, Acta biologica VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, Knjiga 41, Zagreb 1975. la Bertović, S., Martinović, J.: Neke ekološko-biološke i kulturno-povijesne komponente prostora uz autocestu lvanja Rijeka — Lipovac. Autocesta 400 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Zagreb — Beograd, Projekt pejzažno-parkovnog uređenja i biotehničke sanacije. Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb 1976. 2. Bojanin , S. i Seve r S.: Neki elementi finog otvaranja sastojina kod vuče zglobnim traktorom, Mehanizacija šumarstva 5/6, Zagreb 1976. 3. Chmelka, F., Mel an, E.: Einführung in die Festigkeitslehre, Springer- Verlag, Wien 1972. 4. Dobre , A. i suradnici: Oblikovanje cestnega telesa in ozelenitev brezin pri gradnji čest, Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehnički fakuL teti v Ljubljani, Ljubljana 1978. 5. Gračanin , Z., Glinka , H.: Veränderung des Landschaftsaushalts durch den Strassenbau, Ruhr-Universität Bochum, Geographisches Institut, Umwelbelastung durch Strassenverkehr, Band I, Bochum 1979. 6. Hothe r sali, D. C, Sal t er, R. J.: Transport and the environment, Srosby Lockwood Staples, London 1977. 7. Jeli cid, V., Mihač, B., Bogoljub, N. sa saradnicima: Istraživanje mogućnosti primjene savremenih tehnoloških procesa u proizvodnji šumskih sortimenata lišćara i četinjara, Šipad IRC — OOUR »Silva«, Institut za istražiživanje i projektovanje u šumarstvu, Sarajevo 1980. 8. Lovrić , N.: Prostorno planiranje šumskih prometnica, Zbornik radova Saveza društava ekologa Jugoslavije, Zagreb 1979. 9. Lovrić , N.: Mogućnosti primjene ekološko-bioloških stajališta u izgradnji šumskih transportnih sistema, referat održan na Prvom kongresu biologa Hrvatske, Poreč 1981. 10. Lovrić , N.: Opći pojmovi iz mehanike, Mali šumarsko-tehnički priručnik, II, Zagreb 1949. 11. Ruben s tein, H. M., A Guide to Site and Ennvironmetal Planning, Second edition, Yohn Wiley Sons, New York 1980. 12. S to j ad i no vi ć, Đ.: Tehnička mehanika, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1972. 13. Tessmann, G. i Wagen er. H.: Transpress Leksikon, transpress VEB Verlag für Verkehrswesen, Berlin 1981. 14. Tošić, V., Rad oš, J., Vukomanović, S.: Saobraćaj i zaštita čovjekove okoline, Saobraćajni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 1979. 15. V 1 a di s a vi j e vi ć, Ž.: O vodoprivredi — pogledi i metode, Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 1969. Die Anwendungsmöglichkeiten der ökologisch-biologischen Standpunkten in Ausbau der Forsttransportsystemen Zusammenfassung Die Lösungsmöglickeiten der vorliegenden Thematik umfassen in erster Linie die Darstellung der ökologish-biologischen Standpunkte mit Rücksicht auf den Ausbau, aber auch mit Betonung auf dem Bauprozessablauf der Forsttransportsystemen. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Auf Grund derrat errungenen Unierlagen folgt die Analyse der bestehenden Bauarten der Forsttransportsystemen und zwar mittels Sicherheitskoeffizienten welche dann die Bewertung der ökologischbiologischen Standpunkten im Bezug auf die technisch-ökonomische Standpunkte, ermöglichen. Hiermit stellt man die zeitmässigen Baumethoden der Forsttransportsystem dar, und befürwortet diejenige Bauart der angeführten Systemen welche durch die Anwendung der Sicherheitskoeffizienten die Ausich ermöglicht, womit man nebst technisch-ökonomischen, auch die ökologisch biologische Vordernisse befriedigen kann. Anschliessend versuchte man auch, durch Anwendung ökologisch-biologischer Sichertheitskoeffizienten, die Wirkung des Ausbaus des Fortsstransportsystemen an die Umwelt miteis der überzeugenden technisch-ökonomischen Normen darzustellen. |