DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 30 <-- 30 --> PDF |
17. Delichon urbica, piljak kosirić, dok su postojale mogućnosti lovio je hranu, zadržavao se i noćio u regularnim seobama, jednako tako kao i Hirundo rustica u ritskoj vegetaciji šljunčara. 18. Riparia riparia, bregunica čađavica pripada lastavicama i izrazita je selica koja koristi ritsku vegetaciju za noćenje, zaštitu i predah na seobi. Obično je to pojedinačni primjer u seobenom jatu s Delichon urbica i Hirundo rustica. Podaci za Riparia riparia preko ovog kraja su veoma signifikantni, jer se o seobama preko ovog dijela naše zemlje znade veoma malo. 19. Oriolus oriolus, vuga zlatna na svojoj jesenskoj seobi evidentirana je na odmaranju u ritskoj vegetaciji šljunčare. Kao što je već više puta naglašeno, danas ta šljunčara u tom obliku ne postoji. 20. Corvus comix, uz ostale vrane, Corvidae, jedna je od mnogobrojnih i karakterističnih za antropogene površine općenito. Koristi sve prirodne i antropogene površine općenito. Koristi sve prirodne i antropogene izvore hrane. Jedna je od vrsta koje dominiraju među faunom ptica smetišta. Hrane se mješovitom hranom. Često se združuju s ostalim pripadnicima vrana. Veća jata formiraju u jesen i zimi. Za njih su ostaci šuma od neprocjenjive vrijednosti, kao noćišta, danju odmarališta, mjesta za orijentaciju i gniježđenje. 21. Corvus frugeligus, vrana gačac, progresivna vrsta koja brojno raste u Krškoj kotlini gnijezdeći na preostacima promjenjenih šumskih sastojina ili soliterskim stablima usred poljoprivrednih površina. 22. Coloeus monedula, čavka zlogodnjača, posebno upadljiva, brojčano snažna jata pojavljuju se od polovice lipnja. Često su u zajednici sa čvorcima, Sturnus vulgaris, koristeći zajedničke izvore hrane. Jata znaju biti glomazna od nekoliko tisuća primjeraka, te podržavaju migracijska kretanja. Ostaci vegetacije su za njih od neosporne važnosti, za sve životne potrebe u dnevnom i godišnjem ritmu. 23. Pica pica, svraka maruša je najveći pljačkaš legla malih ptica među svim predstavnicima vrana, koristi i smetišta kao izvor prehrane koji postaju gotovo isključivi u zadnje vrijeme (Štromar , 1981). Paralelno s pljačkanjem legla malih ptica decimirali su antropogeni zahvati njihov broj na istraživanim biotopima Krške kotline. Sječom graničnih grmova kao i niskih ostataka prvotnih šuma ugrožene su sve vrste koje prirodno gnijezde u njima, tako da se od prvotne evidencije iz godine 1978. situacija bitno izmijenila. Nestali su biotopi ili njihovog gniježđenje ili odmaranja ili noćenja. Svraka maruša je posjekla sama sebi granu na kojoj sjedi, prirodni izvor hrane je utrnuo, ali se žalo s velikom dinamikom dala na osvajanje novih antropogenih izvora hrane, približava se sve više čovjeku i njegovoj djelatnosti. Ima u tim odnosima još neistraženih posljedica i sve interakcije nisu još poznate. Vrane su općenito ptice prisutne kroz cijelu godinu u svom užem zavičaju. Postoje pomicanja i disperznost na migratorska kretanja u potrazi za hranom. 24. Garrulus glandarius — sojka kreštalica, česta ali ne i prekobrojna ptica šumaraka, šuma, voćnjaka i seoskih dvorišta. Sojka je također potisnuta nestankom ostataka šuma i voćnjaka, te se može vidjeti samo na preletu. |