DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 22 <-- 22 --> PDF |
IZ ŠUMARSKOG LISTA »U obsegu križevačke imovne obćine u Belovaru ispražnjeno je mjesto kot. šumara II. razreda. Plaća 600 for., stan u naravi, 350 for. paušala za uzdržavanje konja, 150 for. odšteta za deputatno zemljište, 50 for. paušala za grijanje, čišćenje i rasvjetu pisarne te nabavu pisaćih potrebština, 21 prostor, metara drva za ogriev i propisane dnevnice kod vanjskog službovanja. Po propisu sastavljene i obložene molbenice valja do 15. prosinca 1891. putem nadležne oblasti gospodarstvenom uredu spomenute imovne obćine podnieti. (Sum. list, 1891, str. 576) NAPOMENA. U ovom oglasu raspisan je natječaj za mjesto u Šumariji (stan u naravi, držanje konja). U toj šumariji nije bilo deputatnog zemljišta tj. zemljišta koje u ono doba dobilo na obradu i korišćenje terensko osoblje tj. upravitelji šumarija i lugari pa je isplaćivana ošteta. Troškovi šumarske akademije u Zagrebu, predviđeni su proračunom za pokriće potreba unutarnje samoupravne kraljevine Hrvatske i Slavonije za t. g. 1906. kako sliedi: Nas i o v 12. Stavka 20. Tekuć i br. 1. Plaća, stanarina, doplatci i nagrade i to za 1. izvanrednog sveuč. profesora 6040 K — za 4 redovita učitelja 18.940 K, za asistenta 1600. K, zalO učitelja sa 7160. K, za lugara za razsadnjak i 2 pomoćna lugara za lovište u Božjakovini 2281 K — za 2 sluge pomagača 1200. K ili ukupno 37.222. K. Tekuć i br. 2. Najamnina i vodovodna pristojba za prostorije šumarske akademije 6124. K. Tekuć i br. 3. Za uređenje sbirka akademije i šumar, botaničkog vrta u Božjakovini 12.000 K. Tekuć i br. 4. Ogriev, razsvieta, čišćenje te uredski i pisarnički troškovi 3000 K. Tekuć i br. 5. Za naučna putovanja profesora 1000. K i napokon Naslo v 13. Stavka 5. tekući br. 5 Za ekskurzije slušatelja akademije 2000.— — dakle sveukupno 61346 K. (Šum. list, 1906, str. 40) Šumarska obuka u Japanu. Za šumarsku obuku obstoji u Japanu danas ukupno 60 stručnih zavoda i to: jedan na sveučilištu, tri na tehničkim visokim školama, pet srednjih šum. škola, pet lugarnica, osim toga imade još 46 lugarskih tečajeva. Broj sveučilištaraca šumara bio je g. 1904. — 43, na tehničkim visokim školama učilo je istodobno 221 šumara, a u srednjim šumarskim školama njih 375, na lugarnicama i lugarskim tečajevima pako bilo je upisano 5018 pitomaca. Već i po tom se najbolje vidi, koju veliku brigu Japanci i u toj narodno gospodarstvenoj privredi vode. (Šum. list, 1906, str. 285) 376 |