DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 20 <-- 20 --> PDF |
guraju potrebni kapitali, postojale bi realne mogućnosti da se upotrebom drvne mase za energetske potrebe uštede značajna devizna sredstva u zemljama u razvitku s povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima. Pored toga računice pokazuju da ako bi se tom problemu prišlo svestrano, bilo bi moguće dobiti energiju koja bi bila oko 50% jeftinija od energije dobivene iz tekućih i krutih goriva. Kada bi se to ostvarilo, zemlje u razvitku bi povećale svoju konkurentnu sposobnost u međunarodnoj razmjeni, što je jedan od preduvjeta njihova razvitka. Sve to međutim nije moguće riješiti u kratkom roku, s obzirom na inerciju u zemljama u razvitku i svim pratećim posljedicama, što bjelodano pokazuje dosadašnje iskustvo stečeno u tim zemljama. Kako je istaknuto, u primitivnim uvjetima, drvo je jedino gorivo koje stoji na raspolaganju, pa sve računice ekonomičnosti postrojenja za plinifikaciju drva dolaze u pitanje, jer nije sigurno da se stoljetne navike, u uvjetima kada se inače u civilizaciji stanovništva zaostalih krajeva ništa drugo ne mijenja, mogu izmijeniti logikom gospodarskih argumenata. Iskustva su do sada pokazala da je promatranje i prilaz problemu samo sa stanovišta gospodarskih rezoniranja pogrešan, ne uzmu li se u obzir socijalne prilike, navike, običaji, itd. U tablici 1. prikazana je projekcija proizvodnje ogrjevnog drva u 2000. godini, kada se očekuje da će ona dosegnuti 1.300 milijuna m3, naprama 1.170 milijuna m3 koliko je iznosila u 1974. godini. Uloga drva u upotrebi za proizvodnju energije sve je više predmetom rastućeg interesa. D. E. EARL u knjizi: Forest Energy and Economic Development, ističe da drvo kao izvor energije valja upotrebljavati sve više. Prema drugom autoru (ECKHLOM, E. P.: The Firewood Crisis, Natural History, 84, No. 8:7 — 8, 14, 16, 18, 22) trećina čovječanstva susreće se s krizom ogrjeva i to dio koji zavisi o ogrjevnom drvu i gdje prirast drva zaostaje za rastom populacije. Rezultirajuća oskudica drva i rastuće cijene uzrokuju krizu, tako da dolazi do zabrinutosti kakve posljedice na prirodnu ravnotežu mogu izazvati pretjerane sječe. Na svjetskoj konferenciji o upotrebi drva za izgradnju kuća, održanoj u Vancouveru u Kanadi srpnja 1971. godine istaknuto je da bi se pokrile potrebe rastućeg priraštaja stanovništva, valja na svaki 1000 stanovnika podizati deset kuća. Tim potrebama su obuhvaćene i potrebe koje nastaju redistribucijom zbog migracije stanovništva, amortizacijom i trendom stvaranja sve većeg broja manjih domaćinstava. Zemlje u razvitku grade, međutim, svega dvije do tri kuće na 1000 stanovnika. Prema procjenama FAO iz 1968. godine, oko 43% proizvodnje piljene građe i drvnih ploča, te oko 44% svog prerađenog drva koristi se kod izgradnje stanova. U zemljama u razvitku se za izgradnju stanova koristi oko 50% sveukupnog prerađenog drva. Procjenjuje se da svjetske potrebe drva za građevinarstvo u 1968. godini iznose oko 335 mil. m3 i da će u 1985. godini narasti na preko 400 mil m3. U tim je procjenama računato s podizanjem 7,4 stanova — kuća na 1000 stanovnika i s oko 10,8 m3 drva po stanu-kući. Uzevši u račun te podatke računa se da će u dolazećem razdoblju biti izgrađeno oko 37,5 mil. stanova. Pri tomu će razvijene zemlje imati ozbiljne teškoće u |