DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 19 <-- 19 --> PDF |
mogu promijeniti od danas do sutra, i s druge strane, nema zadovoljavajuće koncentracije šuma niti komunikacija, koje su preduvjet da se takav energetski projekt na bazi drvne biomase realizira. Statistika pokazuje npr. da su u 1973. godini Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Nigerija, Tanzanija, Etiopija i Kolumbija trošile oko 80% godišnjeg prirasta šuma za ogrjev. Zemlje u razvoju učestvuju u svjetskoj sječi drva oko 60%, s tim da je njihovo učešće u trgovini drvom i drvnim proizvodima svega skromnih 15%. Ako se uzme u obzir da je uobičajeno iskorištenje toplinskog sadržaja kod sagorijevanja drva svega oko 15%, očigledno je da bi primjena postrojenja za plinifikaciju, u kojima bi korištenje energije moglo dostići oko 65%, značila ogroman korak naprijed u olakšanju svjetske energetske situacije. U razvijenim zemljama je trend upotrebe drva za stupove, pilote i rudničko drvo padajući zbog supstitucije metalom, armiranim betonom i prerađenim drvom. Stope rasta proizvodnje celuloznog drva, papira i kartona u svim regijama su veoma visoke. U projekcijama kod zemalja u razvitku odražava se zabrinutost da Zapadna Evropa ne će imati mogućnosti da sječe u svojim šumama bitno poveća. Implikacija toga je da će zemlje u razvitku povećavati izvoz celoluznog drva i drva za iveraste ploče, kao i celuloze i papira. Piljena građa dominantan je oblik prerađenog drva iako je povećanje u razdoblju između 1962. i 1974. do 2% znatno ispod porasta drvnih ploča, celuloze i papira, te papirnih proizvoda. Nastave li se kretati kao do sada ti tekući trendovi, piljena građa će prestati biti najznačajnijom stavkom u volumenu prerađenog drva. Prema procjeni u 1974. godini oko 47% svjetske proizvodnje drva upotrebljavalo se je za ogrjev ili proizvodnju drvnog ugljena. Važnost drva kao izvora primarne energije varira u širokim granicama između različitih dijelova svijeta. Zbog relativno niske cijene, ogrjevno drvo i drvni ugljen, oni se troše u blizini izvora. U razvijenim tržišnim gospodarstvima, ogrjevno drvo i drvni ugljen zauzimaju oko 7% od ukupno posječene drvne mase, dok je u 1974. godini u zemljama u razvitku oko 82% od ukupno posječene drvne mase upotrijebljeno za ogrjev. U Kanadi, SAD i Japanu ogrjevno drvo predstavlja samo oko 3% od ukupno posječene drvne mase. U Africi je taj postotak 87%, u Južnoj Americi 82%, a u Indiji čak oko 90%. U zemljama centralnog planiranja 1974. je učešće ogrjevnog drva u ukupnim sječama oko 38%, Između 1962. i 1974. godine povećavala se masa ogrjevnog drva u svijetu za oko 1% godišnje, s tim da je povećanje u zemljama u razvitku iznosilo iznad 2% godišnje. Historijski trend upotrebe drva za ogrjev je u padu. Rastući troškovi i cijene fosilnih goriva mogli bi međutim prouzročiti da zemlje u razvitku povećaju upotrebu ogrjevnog drva u slijedeće dvije decenije. Kao što je to istaknuto naprijed, zemlje u razvitku koje nemaju vlastitih izvora fosilnih krutih i tekućih goriva, s obzirom na razvitak tehnoloških postupaka, mogli bi se, radi štednje sredstava za uvoz takvih goriva, okrenuti projektira dobijanja energije iz šumske biomase. Uz određene simultane zahvate i pravilan prilaz rješenju tog problema, uz pretpostavku da se osi |