DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 13     <-- 13 -->        PDF

UDC: 630*72:339.7 (100) Sum. list 106:367


PROIZVODNJA I POTRAŽNJA ZA DRVOM I DRVNIM PROIZVODIMA


U SVIJETU DO 2000. GODINE


Prof. dr Rudolf SABADI


Šumarski fakultet Zagreb


SAŽETAK. Svijet će u skoroj budućnosti doživjeti oskudicu
drva i drvnih proizvoda. Rastuće stanovništvo, posebno u zemljama
u razvitku gdje je potrošnja drva na ogrjev i drvenog ugljena
izrazito visoka, uzrokovat će oskudicu i porast cijena u nekim
regijama. To će utjecati na životni standard stanovništva koje je
već i tako siromašno. Prema predviđanjima također će nedostajati
drva za građevinarstvo u nekim regijama. Tražnja za drvom
za celulozu i za iveraste ploče će prema očekivanjima imati najvišu
stopu rasta. Neke regije, kao Evropa, jako će zavisiti o
uvozu svih vrsta drva i drvnih cproizvoda.


KLJUČNE RIJEČI: Predviđanje potrošnje — smjerovi trgovine.


Razvitak drvne industrije u nas i u svijetu ograničen je oskudicom sirovine,
koja već decenijama sili na traženje substituta za drvo. Dok je drvo,
nema tomu dugo, bilo jedan od glavnih konstruktivnih materijala u građevinarstvu,
danas se to tom području primjene može govoriti kao o sve manje
značajnom. Drvo danas postaje sve važniji materijal za unutrašnje uređenje,
bilo kao element ugradnje ili kao slobodno stojeći namještaj.


Rastom životnog standarda u svijetu, u realnom disponibilnom prihodu
stanovništva izdaci za namještaj i ostale finalne drvne proizvode raste prekoproporcionalno.


Tražnja za drvom u svim oblicima, predmetom je živa interesa niza nacionalnih
i svjetskih organizacija, kongresa, a isto je tako predmetom istraživanja
niza eminentnih institucija svugdje u svijetu.


Mnogobrojni znanstveni radnici u svijetu i u nas stoje na stajalištu da
ponuda šumskih proizvoda ne će biti u stanju zadovoljiti globalne potrebe
u bliskoj budućnosti. Organizacija FAO izradila je studiju o projekciji tražnje
za drvom i drvnim proizvodima do 2000. godine, u kojoj se predviđa da će
uz odgovarajuće substitucije doći značajnih pomjeranja u smjerovima trgovine
između zemalja i kontinenata različitim vrstama drva i različitim proizvodima
od drva.


Prema KEAYSU i HATTONU, svjetska proizvodnja oblog drva iznosit će
u 2000. godini oko 3.800 milijuna ms, što je prosječno godišnje više za 1,56%
u odnosu na proizvodnju 1974. godine, kada je proizvedeno 2.500 milijuna
m* drva, prema statistici FAO. Svjetska potrošnja raste stopom koja je ispod




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 14     <-- 14 -->        PDF

stope priraštaja stanovništva, za koju se procjenjuje da će biti oko 2,1%
godišnje. Prema projekcijama FAO svjetska potrošnja oblog drva procjenjuje
se s oko 3.060 milijuna m3, potrošnja gorivog drva s oko 1.200 milijuna m3,
a industrijskog oblog drva s oko 1.860 milijuna m3.


Upotrijebivši takve procjene, načinjena je projekcija tražnje različitim
grupama drvnih proizvoda, prema klasifikaciji FAO za (a) zemlje u razvitku;


(b) zemlje s centralnim planiranjem i (c) za industrijski razvijene zemlje.
SAD su i posebno prikazane.
Projekcija za oblo drvo predstavlja zbroj ogrjevnog i industrijskog oblog
drva. Industrijsko oblo drvo obuhvaća pilansku i furnirsku oblovinu, celulozno
drvo i ostalo oblo drvo kao: rudničko drvo, drveni stupovi i ostalo oblo
drvo. U tablicama 1., 2. i 3. prikazna su kretanja svjetske proizvodnje drva
i predviđanja na temelju naprijed izložene klasifikacije, i to za godine 1962.,
1974., a daju se i predviđanja za 1985. i 2000. godinu.


Najveći porast proizvodnje oblovine očekuje se u zemljama u razvitku.
Za razliku od stope rasta projicirane za ukupnu proizvodnju oblog drva, projicirana
stopa svjetske proizvodnje drvenog ugljena 1 drva za gorivo raste
manje od 0,5% godišnje. Veća stopa porasta u zemljama u razvitku rezultira
iz činjenice da su očekivanja rasta proizvodnje ogrjevnog drva u ostalim
zemljama pada. 1974. godine 47% svjetske proizvodnje oblog drva korišteno
je za ogrjev, ostatak je bio industrijsko oblo drvo. U 2000. godini očekuje se
da će proizvodnja industrijskog oblog drva dosegnuti 2.508 milijuna m3, tj.
skoro dvostruko od sječe u 1974. godini. Stanovit manji porast očekuje se
u proizvodnji ostalog industrijskog drva, kao što su stupovi, piloti i si., a
očekuje se da će proizvodnja celuloznog drva i drva za iveraste ploče već
1985. godine biti udvostručena. Proizvodnja pilanske oblovine i furnirskih
trupaca prema predviđanjima porast će za 1,3%. Prerađeno drvo će prema
očekivanjima u 2000. godini znatno porasti. Proizvodnja piljene građe prema
projekciji rast će godišnje za oko 1%, drvnih ploča za oko 3%, a papira i
ijepenke za nešto manje od 4%.


Prema ekonomskim regijama očekuje se da će trendovi industrijskog oblog
drva biti slični, s tim da će razvijene industrijske zemlje proizvoditi glavninu,
iza njih slijede zemlje s centralnim planiranjem, dok zemlje u razvitku
stoje na začelju, nastavljajući s ekspanzijom sječe. To je opći oblik projekcije
pilanske i furnirske trupce te za celulozno drvo.


Projekcije za ogrjevno drvo temelje se na podacima do kojih se zadnjih
mogli doći a da bi bili kako tako pouzdani. Tu su projekcije najmanje sigurne
radi stalno mijenjajuće energetske situacije. Očekuje se veća potrošnja ogrjevnog
drva, ali više iz otpadaka kod piljenja i ostalih otpadaka, nego
povećanje potrošnje ogrjevnog drva kao trgovačkog sortimenta. Industrijski
razvijene zemlje i zemlje s centralnim planiranjem trošit će daleko
manje ogrjevnog drva, pa se kod njih očekuje da će napori biti usredotočeni
na čim veću proizvodnju industrijskog oblog drva.


Proizvodnja i mogućnosti za proizvodnju ogrjevnog drva u šumama s
kralkom ophodnjom prilična je nepoznanica. Godišnje se sagori drva za
ogrjev toliko, koliko odgovora 1,25 mlrd tona nafte, što je oko polovina ukupne
količine utrošene nafte u svijetu osim zemalja s centralnim planiranjem.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Tablica 1
KRETANJE SVJETSKE PROIZVODNJE
DRVA I PREDVIĐANJA


H962H974[1985|1990ßQ0a


UKUPNA DRVNA MASA


UKUPNO 2.D73 2.511 3.060 3.280 3 .800
´.Razvijene zemlje(i SAD)
Zemlje centr. planiranja
Zemlje u
SAD
razvitku
722
575
776
296
791
668
1.053
337
912
777
1.371
399
959
B30
1.491
416
1
1
.062
946
.792
464


OD TOGA:
A Ogrjevno drvo i drvni ugljen


UKUPNO 1.035 1.170 1 .200 1 .´234 1 .292


Razvijene zemlje .(i SAD) 130 55´ 29 21 21
Zemlje -centr. plani canja 233: 253-157 117 45
Zemlje u ´ razvitku 672 862 1 .014´ 1 .096 1 .236
SAD ´ 33 14. 14 14 14


B. Industrijsko drvo
UKUPNO 1.038 1.341 1.860 2.046 2.508


Razvijene zemlje(i SAD) 592 736 882 938 1.050
Zemlje centr. plan] .ranja ´342 415 630 713 901
Zemlje u ] razvitku 104 191 348. 395 557
SAD 263 323 385 402 450


IZVOR: Yearbook-pf Forest Products, U.!\l.,´FA0, Rome, 1976, str.. 407
Keays* J.L., Hatton, 3.V., The Implications of Full-Forest Utilization
ori Worldwide Supplies of.Wood by Year 2000, Pulp S Paper International,
June, .1975,
U.S..Forest Service, The Outlook for Timber in the.U.S.,.Forest-Service,
USDA, Forest Resources Rep. No. 20:367; 1973.


369




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Tablica 2


KRETANJE SVJETSKE PROIZVODNJE
INDUSTRIJSKOG DRVA I PREDVIĐANJA


m/nm3


1962|1974H985tt990l200d


A. Pilanski i furnimirski trupci
UKUPNO 656 799 983 1.046 1.191
Razvijene zemljeCi SAD) 366 431 526 573 625
´Zemlje centr. planiranja
Zemlje u razvitku
224
68
232
136
257
2ÜG
262
213
294
272
SAD 175 191 191 187 178


Ä Celulozno drvo
UKUPNO 215 340 669 792 1.111
Razvijene zemlje (i SAD)
Zemlje centr. planiranja
Zemlje u razvitku
SAD;
184
27
4
76
271
55
15
119
327
246
96
164
340
325
127
184
405
484
222
243


C. Ostalo industrijsko drvo
UKUPNO 165 202 208 206 206.
Razvijene zemlje" (i SAD) 42 34 29 25 20
Zemlje centr. planiranja 92 128 128 126 124
Zemlje u. razvitku 31 40 51 55 62
SAD 12 13 30 31 29


IZUDR: Yearbook of Forest Products, U.M., FA0, Rome, 1976,


Keays, 3.L.,. Hatten, J.V., The Implications of Full-Forest Utilization


on tuorldun.de Supplies of Wood by Year 2000, Pulp & Paper International,


June 1975


U.S. Forest Service, The Outlook for Timber in the U.S., Forest Service,
USDA, Forest Resources Rep. No, 20:367, 1973


ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Tablica 3
KRETANJE SVJETSKE PROIZVODNJE


I PREDVIĐANJA


1962. 1974. 1985. 1990 2000.


A% Piljena grada min m3


349 *f3i 50D 522 594


Razvijene zemlje :(i.SAD) 162 231 262 2G7 287
Zemlje centr. planiranja 1A0 159 1B0 IBS 209
Zemlje u razvitku 27 41 58 69 98
SAD .77 83 84 83 78


B, Drvne ploče min m3


35 90 155 180 212


Razvijene zemlje (i SAD) 28 68 102 112 124
Zemlje centr. planiranja 5 15 35 1*1* 55
Zemlje u. razvitku 2 7 18 24 33
SAD 15 23 28 31 34


C Papir i karton min t


81 152 267 315 400


Razvijene zemlje (i SAD) 69 125 206 236 271
Zemlje centr. planiranja 9 19 4a 52 84
Zemlje u razvitku e 21 27 45


IZVOR:. Yearbook of forest Products, U.N., FA0, Rome, 197S,
Keays, J.L., Hatton, J.V., The Implications of Full-Forest Utilization
on Uorlduide Supplies of Wood by Yenr 2000, Pupl & Paper International,
June, 1975.


U.S. Forest Service, The Outlook for Timber in the U.S., Forest Service,
USDA, Forest Resources Report Ha. 20:367, 1973.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 18     <-- 18 -->        PDF

PROIZVODNJA NEOBRAĐENOG DRVA U SVIJETU


1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978


SVIJET 2,1.02.1*62 2,480.247 2,501.270 2,448.444 2,560.561 2,558.070 2,601.768


AFRIKA 331.71.1 340.400 349.641 358.449 372.020 382.788 390.141


SJEVERNA AMERIKA 1.93.552 521.323 513.902 459.877 523.377 530.434 538.564
Kanada 121..169 143.822 137.914 115.331 140.330 143.592 156.139


U.S.A. 329.078 336.368 334.175 302.D33 340.123 338.436 338.436
JUŽNA AMERIKA 190.324 19D.773 .199.419 206.088 214.246 221.343 228.908


AZIJA 666.961. 689.329 696.560 700.981 732.515 726.823 746.662


EVROPA 308.523 320.367 323.936 297.969 303.069 298.40B 305.012


Albanija 2.330 2.330 2.330 2.330 . 2.330 2.330 2.330
Austrija 12.515 11.967 11.656 11.327 13.175 13.163 13.121
Belgija 1 Luxembourg 3.197 3.276 2.797 2.637 2.778 2.605 2.556
Bugarska 4.904 4.916 4.871 4.711 4.415 4.357 4.363
ČSSR U .708 15.058 15.383 16.153 16.891 17.200 18.055
Danska 2.130 , Z.131 1.541 1.528 1.795 1.728 1.935
Finska. 1.2.21.0 42.780 40.480 31.690 32.320 33.370 37.250
Francuska 29.807 32.724 33.290 29.731 29.127 30.391 30.339


DDR´ 7.590 9.008 7.875 8.120 8.343 8.349 8.685
BRD23.762
30.580 .32.022 .25.403 27.925 28.725 27.365
Grčka ´2;488 2.554 2.627 .2.628 2.941 3.004 3.014
.Madžarska


5.370 5.330 5.469 5.384 5.581 5.555 .6.313
Irska


1*2 442 269 304 443 374 399


.Italija
7.3D2 6.918 5.948


9.084 9.055 6.809 6.621
Nizozemska


1.500 982 958 908 963 940 973
Norveška


7.841 8.242
8.333 7.323 8.171 8.367 6.440
Poljska


18.799 20.081 21.543 21.820 21.596 22.100 21.530
Portugal


7.000 7.300 7.190 7.587 7.820 .8.010 8.110
Rumunjska


21.915 21.537 21.043 20.559 20.587 20.274 20.609
Španjolska


13.828 12.107 12.428 11.481 11.897 12.030 12.673
Švedska


55.503 57.872 63.525 57.810 56.11D 47.37D 47.070
Švicarska


4.000 3.900 4.450 3.845 3.510 4.25D 4.220
Ujedinjeno Kraljevstv D 3.411 3.364 3.337 2.998 3.343 3.891 4.014
Jugoslavija 13.657 13.630 13.871 14.027 14.036 15.025 15.898


OCEANIJA 28.358 30.255 29.213 29.980 30.834 31.573 31.081


SSSR
383.000 387.800 388.500 395.100 384.500 376.700 361.400


IZVOR: Yearbook of Forest Products 1967-1978, FAO, Rome, 1980.


NAPOMENA: Obuhvaća neobrađeno drvo u prirodnom stanju kako je oborenojs ili bez kore, oblo,
cijepano i grubo tesano ili u drugom kojem obliku (korijen, itd.). Može biti impregnirano
(telegrafski stubovi npr.).´ Drugim riječima, ovdje je obuhvaćena drvo dobiveno Iskorišćivanjemšuma;!
to drvo iz i izvan šuma.


Stupanj korištenja ogrjevne snage drva izrazito je nizak, uslijed čega kod
sagorijavanja najveći dio sagorjele biomase predstavlja gubitak. Uslijed energetske
krize vršena su intenzivna istraživanja upotrebe drva kao suptituta
nafti. Takva su istraživanja pokazala da se drvo procesom pfinifikacije može
upotrebljavati veoma uspješno i jeftino kao energent. Problem je međutim
u tomu, što industrijski razvijene zemlje, gdje je to moguće uspješno
primijeniti zbog povoljnih komunikacija i drugih bitnih činitelja, proizvode
u biomasi veoma malen postotak drva za ogrjev i koncetriraju se na čim veću
proizvodnju industrijskog drva. U zemljama u razvitku, gdje je korištenje
drvne biomase za ogrjev veoma visoko, teško je očekivati da se običaji loženja




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 19     <-- 19 -->        PDF

mogu promijeniti od danas do sutra, i s druge strane, nema zadovoljavajuće
koncentracije šuma niti komunikacija, koje su preduvjet da se takav energetski
projekt na bazi drvne biomase realizira.


Statistika pokazuje npr. da su u 1973. godini Brazil, Kina, Indija, Indonezija,
Nigerija, Tanzanija, Etiopija i Kolumbija trošile oko 80% godišnjeg
prirasta šuma za ogrjev. Zemlje u razvoju učestvuju u svjetskoj sječi
drva oko 60%, s tim da je njihovo učešće u trgovini drvom i drvnim proizvodima
svega skromnih 15%. Ako se uzme u obzir da je uobičajeno iskorištenje
toplinskog sadržaja kod sagorijevanja drva svega oko 15%, očigledno
je da bi primjena postrojenja za plinifikaciju, u kojima bi korištenje energije
moglo dostići oko 65%, značila ogroman korak naprijed u olakšanju svjetske
energetske situacije.


U razvijenim zemljama je trend upotrebe drva za stupove, pilote i rudničko
drvo padajući zbog supstitucije metalom, armiranim betonom i prerađenim
drvom.


Stope rasta proizvodnje celuloznog drva, papira i kartona u svim regijama
su veoma visoke. U projekcijama kod zemalja u razvitku odražava se
zabrinutost da Zapadna Evropa ne će imati mogućnosti da sječe u svojim
šumama bitno poveća. Implikacija toga je da će zemlje u razvitku povećavati
izvoz celoluznog drva i drva za iveraste ploče, kao i celuloze i papira.


Piljena građa dominantan je oblik prerađenog drva iako je povećanje
u razdoblju između 1962. i 1974. do 2% znatno ispod porasta drvnih ploča,
celuloze i papira, te papirnih proizvoda. Nastave li se kretati kao do sada
ti tekući trendovi, piljena građa će prestati biti najznačajnijom stavkom u
volumenu prerađenog drva.


Prema procjeni u 1974. godini oko 47% svjetske proizvodnje drva upotrebljavalo
se je za ogrjev ili proizvodnju drvnog ugljena. Važnost drva kao
izvora primarne energije varira u širokim granicama između različitih dijelova
svijeta. Zbog relativno niske cijene, ogrjevno drvo i drvni ugljen, oni se
troše u blizini izvora. U razvijenim tržišnim gospodarstvima, ogrjevno drvo
i drvni ugljen zauzimaju oko 7% od ukupno posječene drvne mase, dok je
u 1974. godini u zemljama u razvitku oko 82% od ukupno posječene drvne
mase upotrijebljeno za ogrjev.


U Kanadi, SAD i Japanu ogrjevno drvo predstavlja samo oko 3% od
ukupno posječene drvne mase. U Africi je taj postotak 87%, u Južnoj Americi
82%, a u Indiji čak oko 90%. U zemljama centralnog planiranja 1974.
je učešće ogrjevnog drva u ukupnim sječama oko 38%,


Između 1962. i 1974. godine povećavala se masa ogrjevnog drva u svijetu
za oko 1% godišnje, s tim da je povećanje u zemljama u razvitku iznosilo
iznad 2% godišnje. Historijski trend upotrebe drva za ogrjev je u padu.
Rastući troškovi i cijene fosilnih goriva mogli bi međutim prouzročiti da
zemlje u razvitku povećaju upotrebu ogrjevnog drva u slijedeće dvije decenije.
Kao što je to istaknuto naprijed, zemlje u razvitku koje nemaju vlastitih
izvora fosilnih krutih i tekućih goriva, s obzirom na razvitak tehnoloških
postupaka, mogli bi se, radi štednje sredstava za uvoz takvih goriva, okrenuti
projektira dobijanja energije iz šumske biomase. Uz određene simultane zahvate
i pravilan prilaz rješenju tog problema, uz pretpostavku da se osi




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 20     <-- 20 -->        PDF

guraju potrebni kapitali, postojale bi realne mogućnosti da se upotrebom
drvne mase za energetske potrebe uštede značajna devizna sredstva u zemljama
u razvitku s povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima. Pored toga
računice pokazuju da ako bi se tom problemu prišlo svestrano, bilo bi moguće
dobiti energiju koja bi bila oko 50% jeftinija od energije dobivene iz
tekućih i krutih goriva. Kada bi se to ostvarilo, zemlje u razvitku bi povećale
svoju konkurentnu sposobnost u međunarodnoj razmjeni, što je jedan
od preduvjeta njihova razvitka. Sve to međutim nije moguće riješiti u kratkom
roku, s obzirom na inerciju u zemljama u razvitku i svim pratećim posljedicama,
što bjelodano pokazuje dosadašnje iskustvo stečeno u tim zemljama.


Kako je istaknuto, u primitivnim uvjetima, drvo je jedino gorivo koje
stoji na raspolaganju, pa sve računice ekonomičnosti postrojenja za plinifikaciju
drva dolaze u pitanje, jer nije sigurno da se stoljetne navike, u
uvjetima kada se inače u civilizaciji stanovništva zaostalih krajeva ništa drugo
ne mijenja, mogu izmijeniti logikom gospodarskih argumenata. Iskustva
su do sada pokazala da je promatranje i prilaz problemu samo sa stanovišta
gospodarskih rezoniranja pogrešan, ne uzmu li se u obzir socijalne
prilike, navike, običaji, itd.


U tablici 1. prikazana je projekcija proizvodnje ogrjevnog drva u 2000.
godini, kada se očekuje da će ona dosegnuti 1.300 milijuna m3, naprama


1.170 milijuna m3 koliko je iznosila u 1974. godini.
Uloga drva u upotrebi za proizvodnju energije sve je više predmetom
rastućeg interesa. D. E. EARL u knjizi: Forest Energy and Economic Development,
ističe da drvo kao izvor energije valja upotrebljavati sve više. Prema
drugom autoru (ECKHLOM, E. P.: The Firewood Crisis, Natural History,
84, No. 8:7 — 8, 14, 16, 18, 22) trećina čovječanstva susreće se s krizom ogrjeva
i to dio koji zavisi o ogrjevnom drvu i gdje prirast drva zaostaje za rastom
populacije. Rezultirajuća oskudica drva i rastuće cijene uzrokuju krizu, tako
da dolazi do zabrinutosti kakve posljedice na prirodnu ravnotežu mogu izazvati
pretjerane sječe.
Na svjetskoj konferenciji o upotrebi drva za izgradnju kuća, održanoj
u Vancouveru u Kanadi srpnja 1971. godine istaknuto je da bi se pokrile
potrebe rastućeg priraštaja stanovništva, valja na svaki 1000 stanovnika podizati
deset kuća. Tim potrebama su obuhvaćene i potrebe koje nastaju redistribucijom
zbog migracije stanovništva, amortizacijom i trendom stvaranja
sve većeg broja manjih domaćinstava. Zemlje u razvitku grade, međutim,
svega dvije do tri kuće na 1000 stanovnika.
Prema procjenama FAO iz 1968. godine, oko 43% proizvodnje piljene
građe i drvnih ploča, te oko 44% svog prerađenog drva koristi se kod izgradnje
stanova.
U zemljama u razvitku se za izgradnju stanova koristi oko 50% sveukupnog
prerađenog drva. Procjenjuje se da svjetske potrebe drva za građevinarstvo
u 1968. godini iznose oko 335 mil. m3 i da će u 1985. godini narasti na
preko 400 mil m3. U tim je procjenama računato s podizanjem 7,4 stanova


— kuća na 1000 stanovnika i s oko 10,8 m3 drva po stanu-kući. Uzevši u
račun te podatke računa se da će u dolazećem razdoblju biti izgrađeno oko
37,5 mil. stanova. Pri tomu će razvijene zemlje imati ozbiljne teškoće u


ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 21     <-- 21 -->        PDF

osiguranju drva za pokriće predvidivih potreba, s tim da će neke, posebno
Japan i neke zemlje Evrope u velikoj mjeri biti ovisne o uvozu. Čini se da
će među zemljama u razvitku Brazil, zemlje zapadne Afrike, JugoistočnaIstočna Azija za potrebe građevinarstva imati odgovorajuće količine drva,
a zemlje Centralne Amerike, Sjeverna i Južna Afrika će te potrebe skoro podmiriti.
Potencijalne rezerve Sjeverne Afrike, Zapadne i Južne Azije najvjerojatnije
nisu dovoljne za pokriće budućih potreba. U nekim zemljama- posebno
u DR Kini d nekim od zemalja Južne Azije nedostatak drva za građevinarstvo
će se najvjerojatnije bolno osjećati.


Ovakav razvitak pretpostavljen je s tim da će učešće drva u gradnji stanova-
kuća relativno opadati. Ako će u svijetu doći do poboljšanja stambenih
uvjeta, biti će neophodno povećati stupanj iskorištenja po jedinici sirovine,
s tim da istovremeno valja unaprijediti i tehniku supstitucije. Ne desi li se
to, potrebe će se znatno više povećati od gore navedenih, budući da su gornje
prognoze računale s određenim tehničkim i tehnološkim napretkom.


Označimo ili tražnju u razdoblju 1969 — 1971. sa 100, onda se u Evropi
očekuje porast tražnje piljene građe u 2000. godini na 118 do 155. Tražnja
za drvnim pločama bi u 2000. godini trebala porasti na 564 do 620, a tražnja
za papirom i kartonom na 298 do 421.


U 2000. godini će u Evropi doći do ozbiljnih manjkova drva i drvnih
proizvoda. 1969—1971. godine je neto uvoz drva i drvnih proizvoda Evrope
iznosio oko 45 mil m3 ekvivalentne sirovine, a očekuje se da će taj uvoz
u 2000. godini iznositi između 85 i 115 mil. m3 ekvivaletne sirovine.


1974. godine su zemlje Evrope uvozile iz SSSR-a 28 mil m3, iz Sjev.
Amerike 28 mil m3, iz tropskih regija listača 11 mil m3 i iz tropskih plantaža
3 mil m3 ekvivalentne sirovine.


World Timber Supply and Demand up to the Year 2000


Summary


The world faces a serious shortage of timber and timber products in the coming
years. Growing population, particularly in the developing countries, where
the consumption of fuel-wood and charcoal is extermely high, will cause shortages
and rises in the price of fuel-wood in some regions. This will affect the living standard
of population which is already very poor. Timber for housing according to
projects, will also be lacking in some regions. The demand for pulpwood and wood
for particle board production is excepted to show the highest rate of growth. Some
regions, such as Europe, will depend heavily on imports of all kinds of wood.


KEY WORDS: Consumption forecast; Direction of trade.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1982 str. 22     <-- 22 -->        PDF

IZ ŠUMARSKOG LISTA


»U obsegu križevačke imovne obćine u Belovaru ispražnjeno je mjesto kot.
šumara II. razreda. Plaća 600 for., stan u naravi, 350 for. paušala za uzdržavanje
konja, 150 for. odšteta za deputatno zemljište, 50 for. paušala za grijanje, čišćenje
i rasvjetu pisarne te nabavu pisaćih potrebština, 21 prostor, metara drva za ogriev
i propisane dnevnice kod vanjskog službovanja.


Po propisu sastavljene i obložene molbenice valja do 15. prosinca 1891. putem
nadležne oblasti gospodarstvenom uredu spomenute imovne obćine podnieti.


(Sum. list, 1891, str. 576)


NAPOMENA. U ovom oglasu raspisan je natječaj za mjesto u Šumariji (stan u naravi, držanje
konja). U toj šumariji nije bilo deputatnog zemljišta tj. zemljišta koje u ono doba dobilo na obradu
i korišćenje terensko osoblje tj. upravitelji šumarija i lugari pa je isplaćivana ošteta.


Troškovi šumarske akademije u Zagrebu, predviđeni su proračunom za pokriće
potreba unutarnje samoupravne kraljevine Hrvatske i Slavonije za t. g. 1906.
kako sliedi:


Nas i o v 12. Stavka 20. Tekuć i br. 1. Plaća, stanarina, doplatci i nagrade
i to za 1. izvanrednog sveuč. profesora 6040 K — za 4 redovita učitelja 18.940 K,
za asistenta 1600. K, zalO učitelja sa 7160. K, za lugara za razsadnjak i 2 pomoćna
lugara za lovište u Božjakovini 2281 K — za 2 sluge pomagača 1200. K ili ukupno


37.222. K.
Tekuć i br. 2. Najamnina i vodovodna pristojba za prostorije šumarske akademije
6124. K.


Tekuć i br. 3. Za uređenje sbirka akademije i šumar, botaničkog vrta u
Božjakovini 12.000 K.


Tekuć i br. 4. Ogriev, razsvieta, čišćenje te uredski i pisarnički troškovi
3000 K.


Tekuć i br. 5. Za naučna putovanja profesora 1000. K i
napokon


Naslo v 13. Stavka 5. tekući br. 5 Za ekskurzije slušatelja akademije 2000.—



dakle sveukupno 61346 K.
(Šum. list, 1906, str. 40)
Šumarska obuka u Japanu. Za šumarsku obuku obstoji u Japanu danas ukupno
60 stručnih zavoda i to: jedan na sveučilištu, tri na tehničkim visokim školama,
pet srednjih šum. škola, pet lugarnica, osim toga imade još 46 lugarskih
tečajeva. Broj sveučilištaraca šumara bio je g. 1904. — 43, na tehničkim visokim
školama učilo je istodobno 221 šumara, a u srednjim šumarskim školama njih 375,
na lugarnicama i lugarskim tečajevima pako bilo je upisano 5018 pitomaca. Već


i po tom se najbolje vidi, koju veliku brigu Japanci i u toj narodno gospodarstvenoj
privredi vode.
(Šum. list, 1906, str. 285)


376