DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 89 <-- 89 --> PDF |
vrsta i to uglavnom smreka i bor. Bukva se vrlo dobro prirodno pomlađuje a šumari vrlo pomno prate i pomažu prirodni razvoj bukovog podmlatka i mladika u različitim fazama oplodne sječe (vidi sliku 2). — Visovi »Bajtocien« s bukovom šumom Bogato tlo na vapnencu omogućuje razvoj bukove šume s izvanrednim rastom, gdje se u smjesi nalazi hrast kitnjak, javor, grab, jasen, trešnja, lipa, brijest i brekinja. Ta prirodna šuma je vrlo važna za pejsaž i za narod, pošto je ona smještena u zoni Luksemburga gdje se prerađuje željezo. Na nesreću, šuma je često oštećena uslijed razvoja te industrije i rudarstva, koje zahtjeva određena krčenja šuma. Bukva je II boniteta (prema Wiedemannu i Schoberu) s okolo 500 m3/ha u dobi od 120 godina s godišnjim tekućim prirastom od 9 m3/ha. 3. Dolina rijeke Mosele i termofilne listopadne šume Matični supstrat je »Keuper« i vapnenac na kome se razvilo najčešće glineno tlo, mjestimično pomiješano pijeskom, na kome rastu hrastici velike vrijednosti — hrast kitnjak i hrast lužnjak, pomiješani s bukvom, brekinjom i grabom. Bonitet je u prosjeku II (prema Wiedemannu i Schoberu) s prosječnom drvnom masom od 390 ma/ha u dobi od 160 godina i tečajnim godišnjim prirastom od 4.6 m3/ha. PRODUKCIJA LUKSEMBURŠKIH ŠUMA U 1979. godini šumska produkcija bila je ovakva: listopadne vrste: crnogorične vrste: hrast 37.750 m3 smreka 123.350 ms bukva 132.700 m« borovi 10.300 mS razno 2.950 ms Ukupno: 133.650 ms Ukupno: 173.400 m3 Godišnja produkcija varira između 300.000 m* i 320.000 m3; predviđa se da će u neposrednoj budućnosti godišnja sveukupna produkcija doseći iznos od 350.000 ms. U šumama, koje su podvrgnute direktnoj državnoj upravi, godišnja etat iznosi oko 4.8 ma/ha godišnje. S obzirom na stalno povećanje godišnje produkcije, može se reći da će ta produkcija premašiti u budućnosti iznos od 5 mVha. Na žalost, privatne šume ne slijede taj trend. AKTUALNI PROBLEMI U GOSPODARENJU LISTOPADNIM ŠUMAMA Luksemburške šume su u prošlosti bile jako iskorišćivane za drveni ugalj koji je bio potreban metalurškoj industriji. Tek poslije 1865. godine — kad je koks zamijenio drveni ugljen u visokim željeznim pećima — smanjuje se iskorišćivanje šuma u Luksemburgu. Takvo stanje ima za posljedicu nesrazmjer u dobnim razredima listopadnih šuma, jer više od 80% sastojina su starije od 100 godina (49% su starije od 120 godina). Lijepe bukove šume dolaze do svoje zrelosti pa je njihova regeneracija |