DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Sum. list 106:287 O LUKSEMBURŠKIM ŠUMAMA U POVODU SIMPOZIJA IUFRO GRUPE S 4.04 ZA UREĐIVANJE ŠUMA OD 16. DO 20. 05 1982. (LUKSEMBURG) Prof. dr Dušan KLEPAC Zagreb UVOD U vremenu od 16—20. 5. 1982. održan je Simpozij IUFRO-a iz grupe uređivanja šuma (IUFRO — Subject Group S 4.04, Forest Management planning and Marginal Economics) u Luksemburgu. Predmet Simpozija bili su uređajni problemi pojedinih zemalja te utvrđivanje problematike koja će se obrađivati u narednim godinama. Simpozijumom je rukovodio predsjednik grupe dr Rober t Magin , a vrlo dobro ga je organizirao domaćin ing. Pierr e Schräm . Na Simpoziju je učestvovalo 25 učesnika iz različitih zemalja: Austrija, Čehoslovačka, Francuska, Luksemburg, Poljska, Savezna Republika Njemačka i Jugoslavija (Dr Dražen Cestar, potpredsjednik, prof, dr Petar Drinić, prof, dr Dušan Klepac i Mr Radovan Križanec). Za vrijeme Simpozijuma domaćin je organizirao, pored ostaloga, dvije ekskurzije: jednu u Vianden i okolicu radi razgledavanja moderne hidrocentrale i njezina okoliša i drugu, u šumu Grünewald, nedaleko grada Luksemburga. Na tom Simpoziju radilo se vrlo intenzivno te je pored uobičajenog izlaganja referata bilo konstruktivne diskusije, izmjene mišljenja, direktnih razgovora, kako u konferencijskoj sali tako i izvan nje, na terenu i u šumi. Tom sam prilikom vidio kako se tretira šuma u jednoj zemlji, koja je oko stotinu puta manja od naše zemlje i ima oko stotinu puta manje šuma nego mi, ali u kojoj je napučenost dva puta veća nego u nas. Zato sam odlučio da u formi ovog kratkog članka prenesem čitaocima Šumarskog lista ono što sam vidio i pročitao o šumama u Luksemburgu. POLOŽAJ ZEMLJE, BROJ STANOVNIKA I KLIMA Luksemburg — Velika Kneževina — nezavisna je država odnosno monarhija kojom upravlja Veliki Knez. Izvršna vlast je u rukama Velikog Kneza i kabineta od 11 ministara. Zakonodavnu vlast ima Parlament koji je sastavljen od izabranih članova i to po jedan na svakih 5.500 stanovnika. Država Luksemburg se nalazi na sjeverozapadu Evrope te graniči na sjeveru i istoku sa Saveznom Republikom Njemačkom, na jugu s Francuskom, a na zapadu s Belgijom (vidi sliku 1.). Površina države Luksemburg iznosi 2.586 km2, ima oko 370.000 stanovnika od kojih 100.000 živi u glavnom gradu. U tom gradu, po kojem je zemlja dobila svoje ime, čovjek doživljava posebni ugođaj, jer je na starim zidinama nekadašnje tvrđave nastao mali, živo 287 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 86 <-- 86 --> PDF |
eütAit©«Pti€iii LUXEMBOII |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 87 <-- 87 --> PDF |
pisni, moderni i nadasve čisti grad Luksemburg gdje ljudi govore svojim »luksemburškim jezikom- ali razumiju i govore francuski i njemački. Klima je karakteristična po tome što nema velikim temperaturnih ekstrema ali ima prilično mnogo magle i vlage, izuzevši dolinu rijeke Mosele, gdje je klima vrlo blaga pa onda vrlo dobro uspijeva vinova loza. Srednja godišnja temperatura u glavnom gradu Luksemburga iznosi oko 8.6° C, srednja količina padalina je 850 mm a srednja vlažnost zraka oko 80%. OPĆENITO O SUMAMA LUKSEMBURGA Premda šume nemaju veliku ulogu u nacionalnoj ekonomiji ove zemlje, one ipak sa svojom površinom od 82.200 ha, pokrivajući oko 32% površine zemlje, jako utječu na strukturu pejzaža i predstavljaju jednu od osnovnih privlačnosti za turizam koji zauzima četvrto mjesto u »industrijskim djelatnostima « zemlje. Sastav luksemburških šuma je ovakav: — 33% su ornogorične šume (smreke, borovi, duglazijejele i ariši); — 48% su bjelogorične šume (hrast, bukva i ostale vrste); — 19% su hrastove panjače. Prema tome, dvije trećine luksemburških šuma su sastavljene od listopadnih vrsta. Čini se da ni u bližoj budućnosti neće biti znatnijih promjena u sastavu tih šuma izuzevši panjače sa slabim prihodom, koje se nalaze na plodnim tlima pa je za njih zamišljenja konverzija u sjemenjače. Što se tiče posjedovnih odnosa, 55% šuma pripada privatnicima, 38% pripada državi, a Veliki Knez posjeduje ostalih 7%. ŠUMSKE OBLASTI Zemlja je podijeljena u dvije velike oblasti: Ardene (Eisleck) na sjeveru i Dobra zemlja (Gutland) na jugu. Razlikuju se tri šumsk e oblasti : 1. Visoke Ardene i brdske bukove šume. To je oblast smještena na sjeveroistoku zemlje na jednoj visoravni koja je malo brežuljkasta s prosječnom nadmorskom visinom od 500 m. Matični supstrat je formiran u »Devonien-u«, koji daje smeđe tlo na kome se razvila lijepa prirodna šuma bukve sa primjesom hrasta kitnjaka dok graba nema. Za bukvu bonitet je treći (prema tablicama Wiedemanna i Schobera) što će reći da se u dobi od 120 godina postizava drvna masa na panju od 400 ms/ha s tečajnim godišnjim prirastom od 7.4 m3/ha. 2. Prelazila zona s različitim sumama koje se mogu podijeliti u četiri područja (subregije) kojima odgovaraju različiti tipovi šuma: — Niske Ardene s mješovitim sjemenjačama gdje je u toku konverzija hrastovih panjača koje su bile namijenjene za proizvodnju kore za tanin u postrojenjima uzduž rijeke Sure i Our. Prirodna šuma je mješovita šuma bukve i hrasta kitnjaka, koja se razvila na toplijim ekspozicijama; ima i graba, ali on je slabog rasta. Bonitetni razred je II (prema Wiedemannu i Schobern) što znači da se postiže drvna masa na panju od 420 m3/ha u dobi od 120 godina s tečajnim godišnjim prirastom od 7,7 ms/ha. 289 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— Laporasti brežuljci s mješovitom šumom Matični supstrat nastao je u Triasu i Juri, koji daje bogato ilovasto tlo na kojemu rastu različite sastojine koje se sastoje od hrasta lužnjaka i graba; na lakšim tlima dolazi bukva u smjesi s hrastom kitnjakom. Bonitet za hrast je II 3 (prema Wiedemannu i Schoberu). Drvne mase na panju se kreću oko 360 m3/ha u dobi od 150 godina s tečajnim godišnjim prirastom od 4,4 m^/ha. — Luksemburški plato pješčenjaka s bukovom šumom To je prava šumska oblast, smještena na nadmorskoj visini od 300 do 400 m. Matični supstrat je nastao u donjem Liasu dajući pjeskovito tlo koje je često podvrgnuto ispiranju. Bukva čini dominantnu vrstu drveća vrlo dobre i tražene kvalitete. Na ilovastim tlima pridolazi hrast kitnjak. Postotak šumovitosti u toj oblasti doseže često broju 50, a lijepi bukvići privlače brojne turiste tako da se ta oblast može smatrati glavnom turističkom luksemburškom regijom zemlje pa se ta oblast često zove mala luksemburška švicarska. Za bukvu to je bonitet II 5 (prema Wiedemannu i Schoberu) s prosječnom drvnom masom od 440 m^/ha u dobi od 120 godina i s godišnjim prirastom od 8.3 ms/ha. SI. 2. Šuma Grünewald Na tom luksemburškom platou, u toj maloj »Luksemburškoj Švicarskoj« nalaži se oko 15 km od glavnog grada najveći cjeloviti šumski kompleks. To je šuma GRUNEWALD na nadmorskoj visini od 350—420 metara u površini od 3.000 ha. Ta se šuma razvila na bogatom tlu od pješčenjaka i kvarca s malo vapna. Uz bukvu pridolazi i hrast kitnjak, nešto graba i ponešto crnogoričnih |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 89 <-- 89 --> PDF |
vrsta i to uglavnom smreka i bor. Bukva se vrlo dobro prirodno pomlađuje a šumari vrlo pomno prate i pomažu prirodni razvoj bukovog podmlatka i mladika u različitim fazama oplodne sječe (vidi sliku 2). — Visovi »Bajtocien« s bukovom šumom Bogato tlo na vapnencu omogućuje razvoj bukove šume s izvanrednim rastom, gdje se u smjesi nalazi hrast kitnjak, javor, grab, jasen, trešnja, lipa, brijest i brekinja. Ta prirodna šuma je vrlo važna za pejsaž i za narod, pošto je ona smještena u zoni Luksemburga gdje se prerađuje željezo. Na nesreću, šuma je često oštećena uslijed razvoja te industrije i rudarstva, koje zahtjeva određena krčenja šuma. Bukva je II boniteta (prema Wiedemannu i Schoberu) s okolo 500 m3/ha u dobi od 120 godina s godišnjim tekućim prirastom od 9 m3/ha. 3. Dolina rijeke Mosele i termofilne listopadne šume Matični supstrat je »Keuper« i vapnenac na kome se razvilo najčešće glineno tlo, mjestimično pomiješano pijeskom, na kome rastu hrastici velike vrijednosti — hrast kitnjak i hrast lužnjak, pomiješani s bukvom, brekinjom i grabom. Bonitet je u prosjeku II (prema Wiedemannu i Schoberu) s prosječnom drvnom masom od 390 ma/ha u dobi od 160 godina i tečajnim godišnjim prirastom od 4.6 m3/ha. PRODUKCIJA LUKSEMBURŠKIH ŠUMA U 1979. godini šumska produkcija bila je ovakva: listopadne vrste: crnogorične vrste: hrast 37.750 m3 smreka 123.350 ms bukva 132.700 m« borovi 10.300 mS razno 2.950 ms Ukupno: 133.650 ms Ukupno: 173.400 m3 Godišnja produkcija varira između 300.000 m* i 320.000 m3; predviđa se da će u neposrednoj budućnosti godišnja sveukupna produkcija doseći iznos od 350.000 ms. U šumama, koje su podvrgnute direktnoj državnoj upravi, godišnja etat iznosi oko 4.8 ma/ha godišnje. S obzirom na stalno povećanje godišnje produkcije, može se reći da će ta produkcija premašiti u budućnosti iznos od 5 mVha. Na žalost, privatne šume ne slijede taj trend. AKTUALNI PROBLEMI U GOSPODARENJU LISTOPADNIM ŠUMAMA Luksemburške šume su u prošlosti bile jako iskorišćivane za drveni ugalj koji je bio potreban metalurškoj industriji. Tek poslije 1865. godine — kad je koks zamijenio drveni ugljen u visokim željeznim pećima — smanjuje se iskorišćivanje šuma u Luksemburgu. Takvo stanje ima za posljedicu nesrazmjer u dobnim razredima listopadnih šuma, jer više od 80% sastojina su starije od 100 godina (49% su starije od 120 godina). Lijepe bukove šume dolaze do svoje zrelosti pa je njihova regeneracija |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 90 <-- 90 --> PDF |
glavni zadatak šumara tijekom narednih 30 do 40 godina. Bez sumnje da će to imati znatan utjecaj na krajolik zemlje. Ali šumari se nadaju da će uspješno prirodno pomlađivanje brzo popraviti tu situaciju. Metoda »Gahrenberg« Kao primjer prirodne regeneraoije bukve evo postupka »Gahrenberg«, nazvanog po šumarskom središtu u »Hessu«, gdje je spomenuta metoda primjenjena. Jedna njezina varijanta uspješno je primijenjena u bukovim šumama na pješčenjacima Luksemburga gdje se inače teško pojavljuje pomladak bukve. Po tom postupku, nazvanom »Gahrenberg«, otklanjaju se neki uzroci koji mogu spriječiti prirodno naplođenje: — konzumiranje bukovog žira (bukvice) po glodavcima i pticama; — napadaj gljiva i štetnika na bukovi žir; — gubitak uslijed suše kad je sloj sirovog humusa manji od 15 cm. Postupak se sastoji u tome da se mehaničkim putem (lopatama ili buldožerima) ukloni sav živi d mrtvi pokrov na cijeloj površini koja je predviđena za pomlađivanje, što znači poslije pripravnog sijeka kojim se siječe oko 120 do 150 m3 drvne mase po ha. Odstranjivanje pokrova s tla vrši se ili odmah kad se bukvica pojavi ili najkasnije u mjesecu srpnju, ali u svakom slučaju prije nego bukvica padne na tlo. Tamo gdje je biljni pokrov suviše jak, treba ga tijekom mjeseca lipnja suzbiti odgovarajućim herbicidom. Bukvica se zaorava u tlo (ali ne prije sredine studenog) pomoću jedne teške »fireze« koja se montira na traktor. Tako je bukvica u dubini tla od 5—10 cm dobro zaštićena od zime. Također klijanje je uslijed toga produženo (odgođeno!) i na taj način su izbjegnute štete od kasnih mrazeva. Ističe se da posječeno drvo od pripravnog sijeka mora biti izvezeno prije nego što počne obrada tla (odstranjivanje pokrova). U proljeće slijedeće godine treba ukloniti pomoću odgovarajućih herbicida (selektivnih) onu vegetaciju koja bi sprečavala bukov pomladak. Naknadni oplodni sjekovi vrše se onda kad se pojavio bukov pomladak (tim sjekovima smanjuje se temeljnica za 50%). Konačni sijek se vrši onda kad je pomladak dosegnuo visinu od 1 do 1,5 m, ali je imperativ da se posječeno drvo izvozi po određenim vlakama i putevima kako bi se izbjegle štete na pomladku i mladiku. Postupak »Gahrenberg« može čovjeka šokirati s obzirom na to da se s tla skida jedan dio humusa. Ipak taj postupak daje vrlo dobre rezultate na pjeskovitim i kiselim tlima Liasa. Na taj se način postiže to, da se prirodnim putem pomladi oko 80% površine. Praznine se popunjuju biljkama bukve, javora ili evropskog ariša. Troškovi spomenutih različitih šumsko-uzgojnih operacija u luksemburškim francima su ovakvi: — obrada tla 6.000 F/ha — eliminiranje pokrova 12.000 F/ha — primjena kemijskih sredstava 20.000 F/ha Ukupno: 44.000 F/ha što je oko 6.285 francuskih franaka po hektaru. 292 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Bolesti bukve Novi problem nastao je zbog sušenja bukve. Na glinenim tlima koja više odgovoraju hrastu nego bukvi, ipak bukva zauzima priličnu površinu zbog prijašnjeg gospodarenja koje je favoriziralo bukvu jer je njezino drvo bilo nekad traženije nego hrastovo za ogrjev ili za fabrikaciju drvenog uglja. Kompleksna bolest uzrokovala je sušenju bukve; naročito su zahvaćena stara stabla tako da je drvna masa sanitarnih sječa iznosila 1977. godine 10% godišnjeg etata listopadnih vrsta, u 1978. godini 25% a na sreću u 1979. godini ta je brojka pala na iznos od 15%. Bukove šume otvorenog sklopa zbog posječenih bolesnih stabala zahtijevaju pomlađivanje bez odgađanja. Posebno se naglašava da šumar treba paziti da ovdje bukva ponovno ne zauzme plodna tla na kojima se ona lako pomlađuje ali gdje joj nije stanište. Kaže se da ovdje treba ponovno unijeti hrast — koliko stoji da stoji (»koliko košta da košta«)! U tom smjeru treba iskoristiti svaki urod žira. Konverzija hrastovih panjača Vrlo veliki problem predstavlja konverziju hrastovih panjača u površini od 14.000 ha u Ardenima jer je skup za rješenje. U tim šumama primjenjivano je šumsko-poljsko gospodarenje. To su uglavnom privatne šume a konverzija se sastojala u unošenju smreke a da se vrlo često nije obraćala pažnja na stanišne prilike. Da se pokaže privatnicima kako valja obaviti konverziju država je na površinu od 1.000 hetkara panjača izvršila konverziju bilo unošenjem vrsta drveća brzog rasta i velikog prirasta ili selektivnim odabiranjem najboljih stabala hrasta za uzgoj u duljim ophodnjama. Hrast lužnjak u većini slučajeva nije na svom staništu u Ardenima ali ipak čini glavnu vrstu drveća tamošnjih panjača. Zato se u tim slučajevima konverzija vrši putem očetinjavanja. Nedavna istraživanja o panjačama u Ardenima dala su ove podatke po hektaru: godine 30 40 50 60 70 80 N/ha G/ha (mž) V/ha (m3) 2050 19.20 110 1800 22,40 140 1610 23,90 160 1450 24,60 174 1325 25,00 184 1200 25,30 192 Broj stabala (N) se odnosi na one individue koji imaju više od 7 cm u 1.30 cm iznad tla. (G) je temeljnica. (V) je drvna masa; odnosi se na krupno drvo pod pretpostavkom da nije bilo nikakve prorede. Ako se usporede naprijed navedeni podaci s njemačkim prirasno — prihodnim tablicama i to onim od JÜTTNERA (1955) sa srednje jakim proredama, onda se može vidjeti kako produkcija luksemburških hrastovih panjača pada sa starošću: u 30. godini bonitet je bolji od I boniteta, u 40. godini bonitet odgovara I bonitetu u 60. godini odgovara II bonitetu a u 80. godini III bonitetu, u 120. godini postiže se drvna masa od 210 — 220 m3/ha što odgovora IV bonitetu po Jiittneru, uzimajući kao bazu ukupno proizvedenu drvnu masu. Što se tiče broja stabala koja su sposobna da u vrlo dobru stanju i dobre kvalitete dočekaju konac ophodnje od 120 godina dovoljan je u panjačama. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 92 <-- 92 --> PDF |
U dobi od 40 godina potrebno je u panjači imati oko 180 do 200 lijepih stabala ali za pokrov tla potrebno je imati još dodatni broj stabala lošije kvalitete koja će proizvoditi samo ogrijev. Iz toga slijedi zaključak da samo vrlo dobre panjače dolaze u obzir za takvu konverziju. Za ohrabrenje privatnika država daje pomoć za konverziju panjača. Problemi privatnih šuma Površina privatnih listopadnih šuma zauzima oko 20% šumske površine zemlje. Na nesreću privatni šumski posjed je rasjeckan i prema tome čini veliku zapreku u uređivanju šuma s ekonomskog gledišta. Radi ilustracije evo nekih brojaka: 8.000 privatnih vlasnika (ili 65 %) imaju manje od 2 ha šume, 19% ih ima površinu od 2 do 5 ha. Prema tome, očito je da je u tom pogledu uzgajanje šuma drugorazredna aktivnost. Pored tih činjenica, treba još dodati pomanjkanje izvoznih puteva, slabo prorjeđivanje, pomanjkanje interesa privatnika za šumarske pravodobne intervencije. To sve oteža stanje u privatnim šumama. Zato pored financijskih pomoći privatnicima — nastoji se — da bi država poduzela još i druge mjere: — regrupiranje privatnih šumskih čestica (komasacija); — populariziranje šumsko-uzgojnih mjera; — davanje savjeta i informacija privatnicima; — organiziranje predavanja omladini i ostalim iz područja šumarstva. Spominje se kao uspješni primjer sistem pomoći privatnicima koji je orgazirala Savezna Republika Njemačka. ZAGLAVAK Šumarstvo Luksemburga, svjesno svojih problema, stavilo je u program svog rada ovo: ubrzanu regeneraciju prezrelih šuma i rentabilizaciju prvih proreda u mladim sastojinama. Što se tiče privatnih šuma šumarska politika ide u smjeru pomaganja malih privatnih vlasnika: povećavanje pomoći za konverziju slabo produktivnih panjača kao i izgradnja izvoznih putova. IZVORI Decker , P.: Le feuille au Luxembourg, Revue lorestiere francaise, numero special 1981. Kurzer über die Forstwirtschaft und Walderhältnisse im Grossherzogtum Luxemburg, 1982. (litogra firano za lUFRO-Sympozijum). Grand Duchy of Luxemburg Luxembourg, (deutsch, francais, english) 2e edition, 1980. |