DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1982 str. 80 <-- 80 --> PDF |
u obzir ni obračunati troškovi održavanja tog zida, jer da je vlasnik posjekao sastojinu tko bi mu nadoknadio sve te troškove? A kako onda obračunati štetu u ovom slučaju? To ovisi o tome, da li je imisija štetnih plinova prestala (tvornica je provela potrebnu zaštitu od prodora štetnih plinova u atmosferu) ili imisije još traju. U prvom slučaju šteta se sastoji od gubitka vrijednosti drvne mase od imisije, današnje vrijednosti prirasta u roku od cea 30 godine i od visine troškova pomlađivanja sastojine. Vrijednost prirasta s 30 godina ima opravdanja kao i ophodnja za alepski bor od 100 godina (pri tome treba odbiti izdatke za zaštitu šume i doprinose odnosno porez), a troškove pomlađivanja (pošumljavanja) obračunat prema današnjim cijenama a tu svakako spada i obnova zida, jer je potreban za zaštitu podmlatka. U drugom slučaju, tj. ako imisije još traju, u odštetu spada smanjena vrijednost postojeće drvne mase (ili u cijelosti time da je imitent preuzme) te u sadanjoj vrijednosti drvne mase normalne šume računate za osiguranje »vječne« rente. Obračunava se po sadanjim cijenama i sortimentima, a vrijednost drvne mase umanji se za troškove zaštite i doprinosa te tako dobiveni iznos kapitalizira. U oba slučaja postavlja se pitanje kamatnjaka. Na osnovu iskustva vlastitih obračuna šteta kao sudskog vještaka u dvadesetak procjena (u jednoj je glavna vrijednost bio žir, a drvo sporedna) kamatnjak od 5% pokazao se realnim tj. obračunate vrijednosti odgovarale su prometnim vrijednostima u odnosnom kraju i prigovora nije bilo ni sa strane suda ni sa strane odnosnih stranaka. Konačno da naglasim, kako je realnost procjene nužna kao dokaz stručnosti procjenitelja i, ako hoćete, kao moralni kodeks struke time, da i drugi znaju računati i ocjeniti vjerodostojnost naših obračuna! O. Piškorić |